Obnova pravoslavne Saborne crkve Svete trojice u Mostaru, izvorno sagrađene još 1873. - pred kraj osmanske vladavine u BiH - a porušene na ljeto 1992. godine, još više će doprinijeti multietničnosti u tom i sada u ratu podijeljenom gradu.
Kažu to za Radio Slobododna Evropa građani, svećenici i političari, uz naglasak kako Saborna crkva - čija bi vanjska izgradnja trebala biti okončana do kraja naredne godine - nije spomenik samo mostarskih pravoslavaca, nego pripada svim narodima.
Građevinski radovi na obnovi mostarske Saborne crkve, prije rata jedne od najvećih takvih crkava na Balkanu, završeni su do pola i taj vjerski objekat, koji je do 1992. godine takođe ukrašavao razglednicu Mostara, malo po malo poprima nekadašnji izgled.
Inženjer na gradilištu Saborne crkve, Branislav Tubić kaže kako tek sada, nakon godinu i po dana izgradnje, slijede osjetljivi i najljepši radovi na crkvi.
“To su radovi kada počinjemo da zatvaramo krov”, navodi Tubić.
Pravoslavni vjernici i svi građani srpske nacionalnosti raduju se obnovi Saborne crkve, no ističu da ona ima višestruki značaj. Jedan od čelnika mostarskog ogranka Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva “Prosvjeta” Mostar, Ratko Pejanović.
“Ona znači u opštoj razglednici grada... ništa manje nego i Stari most”, kaže Pejanović.
Radislav Tubić smatra kako je Saborna crkva Svete trojice u Mostaru mjesto ponosa za sve.
“Ne samo pravoslavni stanovnici, na nju bi trebali biti ponosni svi ljudi u BiH”, smatra on.
Znak za povratak
Oduševljenje obnovom Saborne crkve ne krije ni bogoslov Branislav Rajković, koji o njenom značaju za pravoslavce Mostara govori:
“Saborna crkva je prosto kada upalite i vratite jedan svjetionik - kao dodatni znak za povratak.“
I zaista, kako tvrde u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, otkako se episkop zahumsko-hercegovački, Grigorije - prije skoro dvije godine vratio u Mostar - podneseno je novih 1500 zahtjeva za povratak. Prema nekim procjenama, od kraja rata do danas se u Mostar vratilo oko četvrtine predratnog broja srpskog stanovništva. Obnova Saborne crkve bi tako mogla podstaći ljude da se odluče vratiti na područje Mostara.
“Otkako su se počeli vidjeti zidovi crkve sa svih dijelova grada Mostara“, kaže pravoslavni svećenik - jerej Branislav Borovčanin.
Goran Kosanić, koji se još prije deset godina vratio u Mostar, takođe objašnjava zašto je važna obnova Saborne crkve.
“Zbog toga što je Saborna crkva dio ovog grada. Meni mnogo znači da u svom gradu imam crkvu, da mogu otići kad treba”, ističe Kosanić.
Obnovu Saborne crkve podržavaju i predstavnici bošnjačkog i hrvatskog naroda u Mostaru. Faruk Ćupina je ugledni mostarski advokat, čovjek koji je među prvima i novčano pomogao obnovu tog vjerskog objekta.
“Izgradnja Saborne crkve u Mostaru, po meni, zrači snagom koja pobuđuje nadu kod Mostaraca“, kaže on.
Gradonačelnik Ljubo Bešlić smatra kako je Mostar jedini istinski multietnički grad u BiH. O obnovi Saborne crkve govori kako će ona vratiti predratnu sliku tog grada.
“Ja osobno mislim kako je to jedan od vrlo važnih projekata, možda u posljednje vrijeme i najvažnijih”, ocjenjuje Bešlić.
Do sada je na obnovu Saborne crkve u Mostaru potrošeno oko dva miliona maraka. 2008. godine održana je velika donatorska konferencija no većina donatora zbog ekonomske krize nije uplatila sredstva koja su najavljivana. Do sada je najviše novca za obnovu Crkve dala Vlada Republike Srpske.
Samo građevinski radovi koštat će, kako saznajemo, ukupno oko 8 i po miliona maraka, a cijeli projekat se procjenjuje na 15 miliona zbog zahtjevnih radova na unutrašnjem uređenju crkve.
Kažu to za Radio Slobododna Evropa građani, svećenici i političari, uz naglasak kako Saborna crkva - čija bi vanjska izgradnja trebala biti okončana do kraja naredne godine - nije spomenik samo mostarskih pravoslavaca, nego pripada svim narodima.
Građevinski radovi na obnovi mostarske Saborne crkve, prije rata jedne od najvećih takvih crkava na Balkanu, završeni su do pola i taj vjerski objekat, koji je do 1992. godine takođe ukrašavao razglednicu Mostara, malo po malo poprima nekadašnji izgled.
Inženjer na gradilištu Saborne crkve, Branislav Tubić kaže kako tek sada, nakon godinu i po dana izgradnje, slijede osjetljivi i najljepši radovi na crkvi.
“To su radovi kada počinjemo da zatvaramo krov”, navodi Tubić.
Pravoslavni vjernici i svi građani srpske nacionalnosti raduju se obnovi Saborne crkve, no ističu da ona ima višestruki značaj. Jedan od čelnika mostarskog ogranka Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva “Prosvjeta” Mostar, Ratko Pejanović.
Radislav Tubić
“Ona znači u opštoj razglednici grada... ništa manje nego i Stari most”, kaže Pejanović.
Radislav Tubić smatra kako je Saborna crkva Svete trojice u Mostaru mjesto ponosa za sve.
“Ne samo pravoslavni stanovnici, na nju bi trebali biti ponosni svi ljudi u BiH”, smatra on.
Znak za povratak
Oduševljenje obnovom Saborne crkve ne krije ni bogoslov Branislav Rajković, koji o njenom značaju za pravoslavce Mostara govori:
“Saborna crkva je prosto kada upalite i vratite jedan svjetionik - kao dodatni znak za povratak.“
I zaista, kako tvrde u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, otkako se episkop zahumsko-hercegovački, Grigorije - prije skoro dvije godine vratio u Mostar - podneseno je novih 1500 zahtjeva za povratak. Prema nekim procjenama, od kraja rata do danas se u Mostar vratilo oko četvrtine predratnog broja srpskog stanovništva. Obnova Saborne crkve bi tako mogla podstaći ljude da se odluče vratiti na područje Mostara.
“Otkako su se počeli vidjeti zidovi crkve sa svih dijelova grada Mostara“, kaže pravoslavni svećenik - jerej Branislav Borovčanin.
Faruk Ćupina
Goran Kosanić, koji se još prije deset godina vratio u Mostar, takođe objašnjava zašto je važna obnova Saborne crkve.
“Zbog toga što je Saborna crkva dio ovog grada. Meni mnogo znači da u svom gradu imam crkvu, da mogu otići kad treba”, ističe Kosanić.
Obnovu Saborne crkve podržavaju i predstavnici bošnjačkog i hrvatskog naroda u Mostaru. Faruk Ćupina je ugledni mostarski advokat, čovjek koji je među prvima i novčano pomogao obnovu tog vjerskog objekta.
“Izgradnja Saborne crkve u Mostaru, po meni, zrači snagom koja pobuđuje nadu kod Mostaraca“, kaže on.
Gradonačelnik Ljubo Bešlić smatra kako je Mostar jedini istinski multietnički grad u BiH. O obnovi Saborne crkve govori kako će ona vratiti predratnu sliku tog grada.
“Ja osobno mislim kako je to jedan od vrlo važnih projekata, možda u posljednje vrijeme i najvažnijih”, ocjenjuje Bešlić.
Do sada je na obnovu Saborne crkve u Mostaru potrošeno oko dva miliona maraka. 2008. godine održana je velika donatorska konferencija no većina donatora zbog ekonomske krize nije uplatila sredstva koja su najavljivana. Do sada je najviše novca za obnovu Crkve dala Vlada Republike Srpske.
Samo građevinski radovi koštat će, kako saznajemo, ukupno oko 8 i po miliona maraka, a cijeli projekat se procjenjuje na 15 miliona zbog zahtjevnih radova na unutrašnjem uređenju crkve.