Ako građane Mostara upitate jesu li zadovoljni koliko se vodi računa o Starom mostu, spomeniku uvrštenom na listu svjetske baštine, nećete naići na sasvim pozitivne reakcije.
„ A kad prođete Starim gradom, naizgled je sve lijepo uređeno i relativno čisto. Ali mi koji ovdje živimo znamo da je atmosfera disfunkcionalna“, „Sam pogled na rijeku Radobolju nam dokazuje koliko Grad Mostar brine o historijskom dijelu grada“, „Nisam zadovoljna ni najmanje. Mislim da samo treba proći Starim gradom - na prvi pogled se mogu uočiti koliko je još nedostataka u promociji našeg Mostara i inače tursitičke ponude“, kažu Mostarci.
No, u Organizaciji gradova svjetske baštine, čiji je Mostar punopravni član, mišljenje je nešto drugačije - grad na Neretvi vide kao primjer za kojim se i gradovi u drugim dijelovima svijeta mogu povesti.
„Najsavršenija formula jeste kada se s jedne strane udruže gradonačelnik, koji ima političku vlast, i stručnjaci u ovoj oblasti, a upravo takvu situaciju imamo ovdje“, kazao je Denis Ricard, generalni sekretar Organizacije gradova svjetske baštine.
O mnogo se stvari u očuvanju Starog mosta i Starog grada u Mostaru treba povesti računa. Higijena, pristupačnost, turistička promocija, ekonomska isplativost - sve se može podići na viši nivo. Svjestan je toga i gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić.
„Imamo jako puno stvari na kojima trebamo raditi, a između ostaloga kako zaštititi povijesnu baštinu kada imate standardne zanate koji se pretvaraju u trgovine sa nekom stranom robom da pokriju cijele zidine ispred trgovina. Treba osmišljavati na različite načine. Jedno od važnih pitanja je pitanje upravljanja kulturno-povijesnom baštinom i u tom smislu treba jako puno raditi“, ističe on.
Naslijeđe iz prošlosti za budućnost
Nema samo Mostar probleme s očuvanjem baštine. S poteškoćama se susreću brojni gradovi, kako u regiji Mediterana i južne Evrope, tako i u cijelom svijetu. Ricard kaže da je najveći problem svima zajednički - novac.
„Mi svi možemo razumjeti da jedan grad mora se pobrinuti prvo za, recimo, svoju kanalizaciju, a pa tek onda za svoje nasljeđe. Ali s druge strane, ako se ne pobrinemo i ne zaštitimo tu baštinu, možemo je izgubiti u potpunosti na kraju. Ali u svakom slučaju sve se svodi opet na novac“, ocjenjuje Ricard.
Kako od spomenika napraviti turističku atrakciju, a istovremeno ga zaštititi i od posjetilaca i od zuba vremena? Ovom su se temom članovi Organizacije bavili i na Regionalnoj konferenciji u Mostaru. Tema je vječita, kaže Ricard, jer je pronaći ravnotežu između ekonomske isplativosti i očuvanja naslijeđa teško.
„Po definiciji baština je neki stari objekt i samim tim je on osjetljiv. Međutim, kad imate veliki priliv turista, što je naravno dobro što se tiče financijske strane, ali velikim prilivom turista dolazi do ugrožavanja te baštine. Taj drugi problem je znači uspostavljanje ravnoteže između zaštite baštine i turizma“, navodi on.
Iako su spomenici naslijeđe iz prošlosti, najviše se računa treba povesti o njihovoj budućnosti, kažu u Organizaciji gradova svjetske baštine. Zbog toga Organizacija od svog osnutka veliku pažnju posvećuje mladima, jer se baština ostavlja u njihovim rukama, objašnjava Ricard.
„Da bi ta baština mogla opstati i nastaviti postojati u budućnosti, nužno je da mladima damo alate i načine kako će je očuvati.“
Inače, Mostar je s prostora Balkana jedini punopravni član Organizacije. No, kako je tendencija Organizacije širenje članstva, mogući budući članovi su gradovi iz Hrvatske, Crne Gore i Makedonije.
„ A kad prođete Starim gradom, naizgled je sve lijepo uređeno i relativno čisto. Ali mi koji ovdje živimo znamo da je atmosfera disfunkcionalna“, „Sam pogled na rijeku Radobolju nam dokazuje koliko Grad Mostar brine o historijskom dijelu grada“, „Nisam zadovoljna ni najmanje. Mislim da samo treba proći Starim gradom - na prvi pogled se mogu uočiti koliko je još nedostataka u promociji našeg Mostara i inače tursitičke ponude“, kažu Mostarci.
No, u Organizaciji gradova svjetske baštine, čiji je Mostar punopravni član, mišljenje je nešto drugačije - grad na Neretvi vide kao primjer za kojim se i gradovi u drugim dijelovima svijeta mogu povesti.
„Najsavršenija formula jeste kada se s jedne strane udruže gradonačelnik, koji ima političku vlast, i stručnjaci u ovoj oblasti, a upravo takvu situaciju imamo ovdje“, kazao je Denis Ricard, generalni sekretar Organizacije gradova svjetske baštine.
Ljubo Bešlić
O mnogo se stvari u očuvanju Starog mosta i Starog grada u Mostaru treba povesti računa. Higijena, pristupačnost, turistička promocija, ekonomska isplativost - sve se može podići na viši nivo. Svjestan je toga i gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić.
„Imamo jako puno stvari na kojima trebamo raditi, a između ostaloga kako zaštititi povijesnu baštinu kada imate standardne zanate koji se pretvaraju u trgovine sa nekom stranom robom da pokriju cijele zidine ispred trgovina. Treba osmišljavati na različite načine. Jedno od važnih pitanja je pitanje upravljanja kulturno-povijesnom baštinom i u tom smislu treba jako puno raditi“, ističe on.
Naslijeđe iz prošlosti za budućnost
Nema samo Mostar probleme s očuvanjem baštine. S poteškoćama se susreću brojni gradovi, kako u regiji Mediterana i južne Evrope, tako i u cijelom svijetu. Ricard kaže da je najveći problem svima zajednički - novac.
„Mi svi možemo razumjeti da jedan grad mora se pobrinuti prvo za, recimo, svoju kanalizaciju, a pa tek onda za svoje nasljeđe. Ali s druge strane, ako se ne pobrinemo i ne zaštitimo tu baštinu, možemo je izgubiti u potpunosti na kraju. Ali u svakom slučaju sve se svodi opet na novac“, ocjenjuje Ricard.
Kako od spomenika napraviti turističku atrakciju, a istovremeno ga zaštititi i od posjetilaca i od zuba vremena? Ovom su se temom članovi Organizacije bavili i na Regionalnoj konferenciji u Mostaru. Tema je vječita, kaže Ricard, jer je pronaći ravnotežu između ekonomske isplativosti i očuvanja naslijeđa teško.
„Po definiciji baština je neki stari objekt i samim tim je on osjetljiv. Međutim, kad imate veliki priliv turista, što je naravno dobro što se tiče financijske strane, ali velikim prilivom turista dolazi do ugrožavanja te baštine. Taj drugi problem je znači uspostavljanje ravnoteže između zaštite baštine i turizma“, navodi on.
Iako su spomenici naslijeđe iz prošlosti, najviše se računa treba povesti o njihovoj budućnosti, kažu u Organizaciji gradova svjetske baštine. Zbog toga Organizacija od svog osnutka veliku pažnju posvećuje mladima, jer se baština ostavlja u njihovim rukama, objašnjava Ricard.
„Da bi ta baština mogla opstati i nastaviti postojati u budućnosti, nužno je da mladima damo alate i načine kako će je očuvati.“
Inače, Mostar je s prostora Balkana jedini punopravni član Organizacije. No, kako je tendencija Organizacije širenje članstva, mogući budući članovi su gradovi iz Hrvatske, Crne Gore i Makedonije.