Građani naselja Buna su 13. juna zatražili od Gradskog vijeća Mostara da iz prostornog plana izbriše dvije mini hidroelektrana (MHE), planirane na Bunskim kanalima, desetak kilometara južno od Mostara, na jugu Bosne i Hercegovine (BiH).
Bunski kanali, na ušću rijeke Bune u Neretvu, su zaštićeno područje još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, rekli su na konferenciji za medije u Mostaru članovi neformalne grupe građana "Stop izgradnji MHE na Buni".
Borba mještana Bune i Eko-udruženja Majski cvijet protiv izgradnje MHE Buna 1 i Buna 2 na Bunskim kanalima traje od 2016. godine, kada su privatni investitori trebali početi gradnju.
Borba za očuvanje Bunskih kanala
U BiH je do sada izgrađeno 119 malih hidroelektrana, od čega je 69 u Federaciji BiH, a 50 u Republici Srpskoj. Prema podacima organizacija koje se bave zaštitom okoliša, u pripremi je izgradnja dodatne 354.
Sve više je i sudskih presuda kojima se osporavaju dozvole koje su investitorima dodijelili različiti nivoi vlasti, ali u velikom broju slučajeva to nije zaustavilo pokušaje investitora da nastave sa gradnjom, kao što je slučaj i sa Bunskim kanalima.
Investitor je obnovio zahtjeve za izdavanja dozvola nakon što mu je presudom Kantonalnog suda u Sarajevu poništena okolinska dozvola Ministarstva okoliša i turizma Federacije BiH, te nakon što je Kantonalni sud u Mostaru presudu poništio odluke o vodnoj suglasnosti.
Planirane MHE do danas nisu izbrisane iz Prostornog plana Grada Mostara. Krajem aprila su građani Bune pokrenuli potpisivanje peticije, za koju su do sada prikupili oko 1600 potpisa.
Prethodno je sličnu peticiju pokrenulo i Ekološko udruženje "Majski cvijet", koje je tada prikupilo preko 5000 potpisa ali, kako kažu, vlasti nikada nisu postupile po zahtjevu građana.
Mještani, ekološka udruženja i biolozi tvrde da će izgradnja mini hidroelektrana na ušću rijeke Bune u Neretvu nanijeti štetu biljnom i životinjskom svijetu, te dovesti do plavljenja okolnih naselja.
Predstavnici građana su saopštili da su predali inicijativu Gradskom vijeću Mostara, kojom traže hitnu izmjenu postojećeg Prostornog plana Mostara ili izmjenu važećeg Regulacionog plana za područje Buna, bez čekanja na usvajanje novog Prostornog plana.
"Moramo istaknuti da je Zavod za prostorno uređenje Grada Mostara brisanje ovih MHE planirao tek pri izradi novog Prostornog plana, za koji nema ni naznaka da bi se uskoro mogao naći na dnevnom redu", rekao je predstavnik ove neformalne grupe građana Miroslav Barišić.
Dodao je da bi investitor sve do usvajanja novog plana imao zakonsku mogućnost da ishoduje potrebne dozvole.
Podsjetio da, prema poslovniku, predsjednik Gradskog vijeća ovu inicijativu treba proslijediti gradonačelniku, koji se u roku od 30 dana mora izjasniti o njoj, a rok može biti i kraći u slučaju da Gradsko vijeće odluči da se o inicijativi ne vrši pretres.
Podsjetili su i da je nadležna Agencija za vode Jadranskog sliva, sa sjedištem u Mostaru, već organizovala usmenu raspravu o zahtjevu za izdavanje prethodne vodne saglasnosti investitoru - preduzeću Hercegovina-građevinsko zanatstvo.
Tvrde da je na javnu raspravu bio pozvan i Grad Mostar, koji se nije odazvao, niti odgovorio na zahtjev Agencije da dostavi određenu dokumentaciju.
Predstavnici građana su istakli da su i na javnoj raspravi jasno rekli da su kategorično protiv izgradnje mini hidroelektrana, te su podsjetili na zaključak Gradskog vijeća Mostara iz decembra 2021., kojim se onemogućava izgradnja MHE na Bunskim kanalima.
"Trenutno čekamo rješenje Agencije. Hoće li, protivno zaključku Gradskog vijeća Grada Mostara, udovoljiti zahtjevu investitora ili će konačno zaštiti interese mještana Bune", rekao je Barišić, i dodao da će građani nastaviti pravnu borbu sve dok se trajno ne zabrani izgradnja MHE u ovom spomeniku prirode.
U Koaliciji za zaštitu rijeka u BiH, koja okuplja 30-ak organizacija, godinama insistiraju da vlasti u BiH uvedu moratorij na izgradnju.
Upozoravaju da BiH nema potrebu za novim hidroelektranama i da one donose korist, isključivo investitorima koji potpisuju ugovor o garantiranoj otkupnoj cijeni električne energije, a imaju i beneficije u vidu subvencija koje građani plaćaju svaki mjesec, s obzirom na to da na računu za električnu energiju postoji stavka poticaja obnovljivih izvora energije.
U Koaliciji procjenjuju da sve do sada izgrađene male hidroelektrane proizvode tek tri posto ukupne električne energije u BiH. Također, naglašavaju da usprkos brojnim prednostima koje ima BiH koristi tek jedan posto potencijala solarne energije.