Tema najnovijeg Mosta Radija Slobodna Evropa bila je odnos Evropske unije prema Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske.
Sagovornice su bile Edina Bećirević, profesorica Fakulteta za sigurnosne studije u Sarajevu, i Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke.
Bilo je riječi o tome zašto je Brisel vrlo mlako reagovao na Dodikove ponovljene prijetnje o otcjepljenju Republike Srpske, kako se Evropska unija može suprotstaviti Rusiji, koja nastoji da destabilizuje Zapadni Balkan, ako toleriše ponašanje Milorada Dodika, glavnog Putinovog igrača na Zapadnom Balkanu i zašto se u Evropskoj uniji izbjegava razgovor o uvođenju sankcija Miloradu Dodiku - da li zbog toga što Mađarska prijeti vetom ili Dodik ima i druge zaštitnike u Evropskoj uniji.
Razgovaralo se i o tome da li je nedavno postavljanje mađarskog generala na čelo EUFOR-a u stvari bio ustupak Dodiku, da li briselska administracija i dalje misli da može pridobiti Dodika iako joj je do sada nakon svakog ustupka okrenuo leđa, da li Brisel ne preduzima mjere protiv Dodika zato što se boji da bi mogao da izazove konflikt u Bosni i Hercegovini ako bi oštrije krenula na njega, kao i o tome kako bi Evropska unija reagovala kada bi Dodik proglasio nezavisnost Republike Srpske.
Omer Karabeg: Zašto je Dodik u posljednje vrijeme toliko agresivan? Stalno prijeti otcjepljenjem Republike Srpske, napada i vrijeđa zapadne ambasadore, uvodi ruske zakone u Republiku Srpsku poput onog o stranim agentima.
Edina Bećirević: S diskursom Milorada Dodika i njegovom ne samo retoričkom agresivnošću bavimo se već skoro dvije decenije.
Dodikov diskurs su zapadne diplomate, posebno oni koji su angažirani u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu, jako dugo neozbiljno shvatali. Govorili su - to je samo diskurs.
Bećirević: Jedina konstanta u Dodikovom političkom programu je secesija
To je nešto što sam više puta čula od nekih zapadnih diplomata kada smo ih pokušavali ubijediti da se na taj diskurs mora obraćati ozbiljna pažnja. Dodika treba ozbiljno shvatati iz nekoliko razloga.
Za mnoge pripadnike nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini njegova retorika znači strah. Nakon nekog zapaljivog sukoba pred kamerama to sutra često podrazumijeva i fizičke napade.
Mnogi se zbog tog diskursa iseljavaju u inostranstvo ili u dio Bosne i Hercegovine gdje se neće osjećati manjinom.
Inače, jedina konstanta u Dodikovom političkom programu je secesija. U tom smislu on je napravio ozbiljne institucionalne pripreme u čemu mu je dosta pomogla pasivnost Brisela. Pristajući na Dodikove ucjene oni su dugo smatrali da tako kupuju njegovu kooperativnost.
Sjetimo se samo maja 2011. kada je u Banjaluku došla Catherine Ashton, nekadašnja visoka predstavnica Evropske unije. Dodik je tada prijetio referendumom o pravosuđu testirajući dokle može ići u konfliktu sa međunarodnom zajednicom kao i sa stranim sudijama i tužiocima u Sudu i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine.
Nakon te posjete postignut je dogovor, Dodik se povukao, ali strane sudije i tužioci su otišli iz Bosne i Hercegovine.
Ashton i DOdik u Banjaluci, 13. 5. 2011.
To je na neki način bila prekretnica u načinu kako Dodik djeluje i komunicira sa međunarodnom zajednicom, posebno sa Evropskom unijom.
Sličnu taktiku Dodik koristi i danas u nastojanju da ovlada Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine i utječe na procese u zemlji. Želi da njegove odluke, koje su destruktivne po zemlju, dobiju legitimitet.
A Evropska unija na to reagira taktikom smirivanja Dodika.
Tanja Topić: U briselskim krugovima se dugo vjerovalo da je Dodikova prijetnja secesijom zapravo pucanj u prazno. Govorilo se da je to samo prazna priča iza koje neće stajati nikakvo djelo čime se ta opasnost dobrano podcijenila.
Topić: Politika pravljenja dilova, kojoj svjedočimo dvije decenije, je zaista kontroverzna
Mislim da iza svega toga stoji vrlo pogrešni pristup Brisela, a to je koncept stabilokratije. Generalno se vjerovalo da su glavni garanti stabilnosti u regiji Aleksandar Vučić i Milorad Dodik.
Zbog toga je Brisel dugo zatvarao oči pred autoritarnim tendencijama u Republici Srpskoj - restriktivnim zakonima, gušenjem slobode medija, povredama ljudskih prava. Sve je to tolerisano Dodiku da bi on danas postao najveći faktor destabilizacije.
Nije samo riječ o secesiji, koju Dodik u zadnjoj interpretaciji naziva mirnim razdruživanjem, i agresivnim pokušajima rastakanja države Bosne i Hercegovine, ne traži Dodik samo spajanje Republike Srpske i Srbije, već vrlo otvoreno traži ujedinjenje svih srpskih država uključujući i Crnu Goru.
Smrtonosni zagrljaj
Omer Karabeg: Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen nedavno je prilikom posjete Sarajevu pohvalila napredak Bosne i Hercegovine na evropskom putu i rekla da bi Bosna i Hercegovina, ako želi da dalje napreduje, morala da djeluje jedinstveno, da nastupa, kako ona kaže, "s jednim glasom i jedinstvenim stavom".
Kako ona misli da Bosna i Hercegovina može da nastupa jedinstveno dok Dodik, koji hvali Putina, kontroliše pola njene teritorije?
Edina Bećirević: Zaista je paradoksalno, da Brisel - u vrijeme kada se traži evropsko jedinstvo povodom ruske agresije na Ukrajinu - tolerira Dodikovo nastojanje da zapali vatru ne samo u Bosni i Hercegovini, nego eventualno i na Balkanu.
Ne može se očekivati da će evropsku agendu provoditi čovjek koji razmjenjuje odlikovanja s ruskim predsjednikom Putinom i koga američki izaslanik za Zapadni Balkan naziva jednim od najvećih glasnika Putinovog režima koji više hvali Putina nego bjeloruski predsjednik Lukašenko.
Šta se može očekivati od Dodika koji kaže da ga ne zanima Evropska unija već samostalnost Republike Srpske, koji Evropsku uniju naziva bordelom, koji tvrdi da se u Bosni i Hercegovini i regionu Zapadnog Balkana pita samo Rusija.
Pročitajte i ovo: Ostajemo uz Rusiju, kaže Dodik o američkim sankcijamaKako Brisel može očekivati da Dodik sarađuje u nastavku evropskog procesa nakon što je Bosni i Hercegovini uvjetno dao zeleno svjetlo za nastavak reformi? Ne možemo ništa očekivati osim daljnjih ultimatuma i blokada. Jer Dodik poručuje - ako neće biti po mom, onda neće biti nikako.
Može se reći da je Evropska unija svojim posljednjom odlukom gurnula Trojku, zdravi dio koalicije, u Dodikov smrtonosni zagrljaj. Ako naprave ustupke Dodiku u pogledu Ustavnog suda i državne imovine, pa i Čoviću u pogledu izbornog zakona - možda to Evropska unija od njih i očekuje - vjerovatno će izgubiti naredne izbore što će na političku scenu vratiti SDA i Bakira Izetbegovića.
Trojka je u odnosu na Dodikovu agresivnost u početku pokušavala primijeniti onu krilaticu Michelle Obame o Donaldu Trumpu koja glasi - kad oni padnu nisko, mi se dižemo visoko.
Ali to očigledno nije dalo rezultate. Oni su napravili značajan broj ustupaka koji ih je oslabio. Mislim da su to sada shvatili, pa u posljednje vrijeme vidimo verbalne obračune na relaciji Dodik - Konaković.
Omer Karabeg: Da li Brisel zaista smatra da Bosna i Hercegovina sa Dodikom, koga kontroliše Moskva, može da uđe u Evropsku uniju?
Tanja Topić: Vrlo je čudno stajalište Evropske unije. Sjetimo se da je desetak dana, nakon što je krajem prošle godine Bosni i Hercegovini poklonjen kandidatski status, Milorad Dodik otišao u Rusiju.
Iako je Evropska unija tada uvela sedmi ili osmi nivo sankcija Rusiji, nije bilo nikakve reakcije Brisela na taj njegov gest. Dodik je tada najavio i restriktivne zakone koji su protiv evropskih standarda. Na sve to Evropska unija naivno ili svjesno zatvara oči.
Oni, čini mi se, i dalje vjeruju da Bosna i Hercegovina može sa Miloradom Dodikom otpočeti pregovore o ulasku u Evropsku uniju. O tome svjedoči i zeleno svjetlo za početak pregovora u martu iduće godine ako ispunimo određene uslove.
Meni to liči kao da piromana pozovete da gasi požar. Zaista mi je teško dokučiti šta se krije iza ovakvog stava Evropske unije.
Da li oni stvarno misle da je moguće da Bosna i Hercegovina uđe u Evropsku uniju sa liderom kakav je Dodik ili je to samo šarena laža koja zapravo znači da je Bosna i Hercegovina još uvijek daleko od članstva u Evropskoj uniji.
Dodikovi zaštitnici
Omer Karabeg: Kad se pomenu sankcije Dodiku, iz Evropske unije stiže nezvanično objašnjenje da se sankcije ne mogu uvesti jer nema jedinstvenog stava s obzirom na to da je Mađarska otvoreno rekla da će staviti veto.
Da li je mađarski veto toliko jak da briselska administracija ne može ničim da zaprijeti Dodiku?
Edina Bećirević: Ne radi se samo o mađarskom vetu. Milorad Dodik ima i druge saveznike u Evropskoj uniji, posebno među evropskim desničarskim partijama. Evropske države bi mogle da bilateralno uvode sankcije Dodiku. To bi, recimo, mogla da uradi Hrvatska.
Ništa je ne sprječava da uvede sankcije Miloradu Dodiku i ljudima oko njega. Mađarska jeste njegov ključni saveznik u Evropskoj uniji, ali ne smijemo podcijeniti ni ulogu Hrvatske.
Ako evropski zvaničnici žele zatvoriti prostor Moskvi na Zapadnom Balkanu, oni treba da kažu susjedima Bosne i Hercegovine - Srbiji i Hrvatskoj - da dignu ruke od Bosne i Hercegovine.
Hrvatska bi kao članica Evropske unije i NATO pakta zaista mogla da igra vrlo konstruktivnu ulogu. Kad ne bi mogao da pređe granicu Hrvatske, Milorad Dodik bi se definitivno drugačije ponašao.
Pročitajte i ovo: NATO smije primijeniti silu u BiHTanja Topić: Dodik je nedavno izjavio da postoji nekih 15 zemalja koje bi priznale samostalnu i nezavisnu Republiku Srpsku. Naravno, to je otvorilo razne spekulacija jer nikada nije rekao koje su to zemlje.
Mislim da je Hrvatska Dodikov saveznik jer postoji vrlo izraženo i naglašeno prijateljstvo između predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića i Dodika. Hrvatska širom otvara vrata Dodiku prije svega zbog njegovog snažnog partnerstva sa Draganom Čovićem i HDZ-om Bosne i Hercegovine.
Edina Bećirević: Dodik kalkulira i sa islamofobičnom desnicom Austrije, Francuske i nekih drugih članica Evropske unije. Evropski populisti i desničari su stvarni saveznici Dodikove nacionalističke politike.
Vratila bih se Hrvatskoj. Naravno da zvanični Zagreb u Dodiku vidi partnera da ostvari svoje interese u pogledu Izbornog zakona i učvrsti svoj paternalistički uticaj u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Pored Zorana Milanovića Dodika prešutno podržava i vlada Andreja Plenkovića u dosluhu sa Draganom Čovićem. Dodik živi ne samo u rusko-mađarsko-srpskom, već i u hrvatskom i evropskom islamofobičnom svijetu.
Mađarski general
Omer Karabeg: Da li je nedavno postavljanje mađarskog generala na čelo EUFOR-a bio u stvari ustupak Dodiku? Teško je pretpostaviti da taj general neće donositi odluke pod uticajem mađarskog premijera Viktora Orbana koji snažno podržava Milorada Dodika?
Tanja Topić: O tome se dosta spekulisalo. Dosta je onih koji to smatraju ustupkom Miloradu Dodiku. Sasvim je sigurno da je Dodiku više odgovaralo da se produži mandat EUFOR-ovoj misiji ALTHEA, nego da se stvori mogućnost za pojačani angažman NATO trupa.
Zbog toga se u Republici Srpskoj nisu ni bunili. Sve je to rezultat politike Zapada da se Dodiku mora učiniti neki ustupak da bi se od njega nešto dobilo.
Politika pravljenja dilova, kojoj svjedočimo dvije decenije, je zaista kontroverzna. Kad Dodik svojim maksimalističkim i opasnim zahtjevima zaprijeti da će preći crvenu liniju, onda mu se daje određena vrsta ustupka da bi se "sačuvao" mir.
Edina Bećirević: Sasvim je jasno da je postavljanje mađarskog generala na čelo EUFOR-a bio ustupak Dodiku. Mađarski premijer Viktor Orban stoji iza Dodika i njegove politike, a Oliver Varhelyi, evropski komesar za proširenje. izvršava ono što želi evropska desnica.
Vidjeli smo takođe da je u julu mađarski ministar vanjskih poslova, vjerovatno na molbu Milorada Dodika, javno podržao njegovu destabilizirajuću politiku.
Kad sve to znamo, očekivati da mađarski general neće biti pod utjecajem Viktora Orbana i njegovog ministra vanjskih poslova zaista je nerealno.
Strah od rata
Omer Karabeg: Boji li se Brisel Dodika? Kad to kažem, mislim da li se boje da bi Dodik mogao da izazove veći konflikt, možda i oružani, ako oštro krenu na njega?
Tanja Topić: Mislim da postoji strah da bi Dodik mogao posegnuti za radikalnim potezima. Taj strah je pojačala i ruska invazije na Ukrajinu s obzirom na to da bi Dodik kao ruski igrač mogao donijeti nevolje na ovom prostoru.
Mislim, međutim, da je taj strah precijenjen. Možda je to i neka vrsta izgovora. Vrlo često u razgovorima sa evropskim zvaničnicima možete čuti njihovo pitanje - a šta je alternativa Dodiku?
U tom kontekstu moram da ukažem na dosta kontroverzno stajalište međunarodnih aktera vezano za izbore 2022. kada je postojala ozbiljna sumnja da je učinjena velika izborna prevara u korist Dodika.
Evropska unija je vrlo brzo prihvatila rezultate izbora kao validne kako bi se što prije formirala vlast. To su učinili vjerovatno u nastojanju da se Bosna i Hercegovina, odnosno Republika Srpska, izvuku iz ralja Rusije, a vidimo kakvi su rezultati danas.
Edina Bećirević: Svakako ima igre sa strahom. Strah da Dodik može početi rat javlja se valovima. U ovoj uzavreloj geopolitičkoj situaciji oni idu linijom manjeg otpora - važno je da se zadrži mir.
Neki to nazivaju nedovršenim mirom, neki zamrznutim konfliktom, neki ponavljaju onu banalnu izreku - važno je da se ne puca. Čini mi se da Brisel rukovodi tom idejom što mu zapravo uskraćuje mogućnost da napravi ozbiljne korake u prevenciji nekog novog rata na Balkanu.
Čak i onda kad dobiju neke ozbiljne informacije i procjene da je konflikt moguć, oni zatvaraju oči i relativiziraju te informacije jer ne znaju šta da urade zbog nedostatka koherentne vanjske politike Evropske unije.
'Mirno' otcjepljenje
Omer Karabeg: Ovih dana je Zlatko Miletić, poslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, izjavio da je uvjeren da će Dodik za godinu ili dvije proglasiti mirno otcjepljenje Republike Srpske. U slučaju da se to desi da li bi Brisel intervenisao i to spriječio?
Tanja Topić: Teško da bi Brisel intervenisao. Ako bismo mogli očekivati nečiju reakciju, onda bi to sasvim sigurno bila Kancelarija visokog predstavnika. To je jedina adresa uključujući i SAD.
Edina Bećirević: Suzdržala bih se u vezi s tom procjenom. Situacija je turbulentna i kod nas i u svijetu i teško je praviti ozbiljne procjene o tome kako bi reagovao Brisel.
Međutim, moramo voditi računa i o tome da je Dodik u veoma teškoj financijskoj situaciji. Republika Srpska je duplo zaduženija od Federacije Bosne i Hercegovine.
Golema dugovanja stižu na naplatu u narednoj godini. Dodik ne uspijeva naći alternativne izvore financiranja što otežava njegovu poziciju.
Novci obećani iz Mađarske i Kine očigledno ne stižu brzo, a prema procjenama financijskih analitičara, te pare Dodik neće dobiti jeftino kako se nada.
Pročitajte i ovo: Šta ako Dodik pređe s riječi na djela?U idućoj godini će se održati lokalni izbori, pa bi se zbog toga u općinama u kojima ima vlast Dodik mogao suočiti sa ozbiljnim padom podrške, posebno u većim centrima.
Financijska nesigurnost i nestabilnosti značajno slabi Dodikovu političku poziciju, a samim tim i njegovu mogućnost da ucjenjuje svoje partnere na državnom nivou.
Omer Karabeg: U zaključku, dokle će Brisel tolerisati Dodika?
Tanja Topić: Sve zavisi od toga da li će Brisel stezati finansijski obruč oko Dodika i koliko će on biti pritjeran uza zid.
Naravno on nastavlja svoju propagandu, pa priča da će Njemačka prije bankrotirati nego Republika Srpska. Ključ je zapravo u financijskim dubiozama.
Edina Bećirević: Dok god Brisel bude mislio da Dodik ima kapacitet da pokrene rat u Bosni i Hercegovini, oni će ga tolerisati.
Međutim, prema posljednjim procjenama ozbiljnih sigurnosnih centara u Evropi i Americi, Dodik nema taj kapacitet. On je u cijeloj svojoj političkoj karijeri igrao na ucjene.
Kada bi u Briselu odlučili da mu uvedu sankcije i da naprave pritisak na Hrvatsku, pa da Dodik ne može preći granične prelaze u Gradišci i Bosanskom Šamcu, kad bi se suočio sa izolacijom i mogućnošću da njegov novac kojeg ima u zemljama Evropske unije bude ugrožen, mislim da bi se svi njegovi argumenti za ucjenjivanje istopili preko noći.
To je jezik realpolitike koji Dodik jedino razumije. Nisam sigurna da u Briselu ima dovoljno vidovitosti da krenu tim putem.
Mađarska nije prepreka. Vidjeli smo šta je uradila Njemačka.
Ako bi i ostale države Evropske unije pratile američko-njemački model, Dodik bi vrlo brzo postao kooperativan igrač.