U najnovijem Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o tome zašto se stalno pogoršavaju odnosi između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Sagovornici su bili dva bivša premijera - Jadranka Kosor, bivša premijerka Hrvatske, i Hasan Muratović, prvi poslijeratni premijer Bosne i Hercegovine. Bilo je riječi o tome da li je položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini glavna tačka sporenja između Zagreba i Sarajeva, da li na bošnjačkoj strani postoji spremnost da se o tome razgovara, da li Zagreb podržava nastojanje Dragana Čovića, lidera bosanskohercegovačkih Hrvata, da se u Bosni i Hercegovini formira treći, hrvatski enitete, da li bi se taj entitet mogao formirati bez etničkog čišćenja, kako Zagreb gleda na savezništvo Čovića i Dodika, zašto Zagreb ignoriše Željka Komšića, hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zbog čega hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović uporno ponavlja da u Bosni i Hercegovini jača radikalni islam i kakve su posljedice njene izjave da u Bosni i Hercegovini ima 10.000 potencijalnih islamskih terorista, koliko spor oko mosta na Pelješcu opterećuje odnose između Sarajeva i Zagreba, kao i o tome zašto hrvatski premijer Plenković smatra da Bosna i Hercegovina nema većeg prijatelja i saveznika od Hrvatske.
Omer Karabeg: Da li bi se moglo reći da su danas odnosi između Hrvatske i Bosne i Hercegovine najgori od završetka rata?
Jadranka Kosor: Ne bih se usudila reći da su najgori, ali svakako nisu osobito dobri i nisu na onom stupnju koji bi se očekivao kada je riječ o dvije susjedne i prijateljske zemlje koje su imale tešku prošlost. Postoji zastoj u dijalogu među institucijama - između dvije vlade i između Predsjedništva BiH i predsjednice Hrvatske - i nema nikakvih naznaka dogovora o otvorenim pitanjima. Meni se čini da ova generacija političara, koja vodi Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, nije dorasla toj zadaći.
Hasan Muratović: Ja mislim da su danas ti odnosi najgori. Samo da nabrojim nekoliko otvorenih pitanja na čijem se rješavanju uopće ne radi. Prvo, to je ugovor o granici između dvije države, zatim problem migranata, pitanje imovine BiH u Hrvatskoj i Hrvatske u BiH, most na Pelješcu i most kod Gradiške, odlaganje nuklearnog opada na Trgovskoj Gori, Deklaracija Hrvatskog sabora o položaju Hrvata u BiH, izjave i postupci predsjednice Grabar-Kitarović i stalni sukobi u medijima. Ovo je najduži period bez ikakvih posjeta između dvije države.
Meni se čini da ova generacija političara, koja vodi Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, nije dorasla toj zadaći.
Jadranka Kosor: Nije samo isključiva krivica na hrvatskim dužnosnicima. Za dogovor, za kompromis potrebne su dvije strane. Ja mislim da danas ni na jednoj strani nema hrabrih političara koji bi puno manje pazili na to kako će njihov lik i djelo izgledati pred njihovim biračima, a puno više vodili računao tome kako da se riješe problemi između dvije zemlje.
Položaj Hrvata u BiH
Omer Karabeg: Da li je položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku centralna tačka sporenja između Zagreba i Sarajeva?
Jadranka Kosor: Da. Mislim da položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini nije dobar. Mnogi problemi proizlaze upravo iz te činjenice. Nakon posljednjih izbora za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine jedan dio Hrvata u BiH smatra da nije izabran netko tko bi ih predstavljao u Predsjedništvu BiH. To je problem pred kojim ne trebamo zatvarati oči. Hrvatska ima ustavnu obavezu - i to mnogi hrvatski dužnosnici ističu - brinuti se o svim Hrvatima koji žive izvan zemlje, pa tako osobito i o Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Pri tome, hrvatska vlada mora paziti da se njezini potezi ne promatraju u kontekstu patroniziranja susjedne države. U poboljšanju položaja Hrvata u BiH nema napretka, Recimo, jednan dio Hrvata, koji je prognan za vrijeme rata, nije se vratio. Nije se vratio u Republiku Srpsku. Za to smatram najodgovornijim gospodina Dodika. A Dodik, koji se obrušava na biskupa Komaricu - najvećeg zaštitnika Hrvata u BiH - glavni je partner Draganu Čoviću koji se deklarativno zalaže za poboljšanje položaja Hrvata. To je jedan zatvoreni krug iz kojeg teško da vidim izlaz.
Hasan Muratović: Ne mislim da je položaj Hrvata u BiH glavni problem. Od Dejtonskog sporazuma do danas ništa se nije promijenilo u položaju Hrvata. Apsolutno ništa, osim što Dragan Čović nije izabran za člana Predsjedništva, pa je HDZ BiH od toga napravio najveći problem. Taj problem se, naravno, treba rješavati, ali to ne znači da ga treba dizati na nivo međudržavnih odnosa. I uopće, rekao bih da se odnosi između Bosne i Hercegovine i Hrvatske dominantno kreiraju u HDZ-u BiH čije stavove prihvaća HDZ Hrvatske i proglašava ih državnim, mada svi ljudi u Hrvatskoj ne misle tako.
Ogroman broj Bošnjaka i Hrvata u BiH želi dobre odnose sa Hrvatskom. Odnosi među narodima su uvijek bili dobri, što nije slučaj i sa političarima. Odnosi između BiH i Hrvatske bi se mogli popraviti u vrlo kratkom vremenu kada bi to želio HDZ BiH. Jer, ono što kaže Čović - Zagreb ponavlja. Inače, i ekonomski i u svakom drugom pogledu položaj Hvata u Bosni i Hercegovini je najbolji. Oni imaju visoke funkcije. Već godinama imaju ministarstvo finansija i u Federaciji i na nivou države. Oni drže poresku upravu. Nikada se nisu žalili na svoj ekonomski i socijalni položaj. Glavni problem je nastao zbog toga što Dragan Čovića nije izabran za člana Predsjedništva BiH.
Pročitajte i ovo: Kuda novo Predsjedništvo vodi BiH?Zašto Zagreb bojkutuje Komšića?
Omer Karabeg: Gospođo Kosor, mislite li da HDZ Bosne i Hercegovine nameće Zagrebu odnos prema Bosni i Hercegovini?
Jadranka Kosor: Ne mislim da nameće, ali mislim da su najviši dužnosnici Hrvatske i gospodin Čović vrlo usklađeni i da se međusobno podupiru. To je činjenica. Ne bih se nikako htjela staviti u poziciju odvjetnice HDZ-a BiH, ali činjenica je da tu stanku podupire velik broj Hrvata, državljana Bosne i Hercegovine. S druge strane, slažem se da je princip izbora predstavnika sva tri naroda u Predsjedništvo BiH isti od Dejtona do danas. Nikakvih problema nije bilo kada je gospodin Čović bio izabran u Predsjedništvo. Međutim, kada je po istom pincipu izabran gospodin Komšić taj izbor se problematizira jer mnogi tvrde da on nije izvorno predstavnik hrvatskoga naroda.
O tim činjenicama treba otvoreno govoriti, a ne stavljati ih na sto kada vam to odgovora, a kada vam ne odgovora držati ih ispod stola. Ali svakako ne treba zanemariti činjenicu da jedan broj Hrvata u Bosni i Hercegovini smatra da izborom gospodina Komšića nema svog legitimnog predstavnika.
Međutim, što se tiče vlasti u Hrvatskoj, prije svega predsjednice i vlade, oni moraju poštovati one koji su po zakonima Bosne i Hercegovine izabrani u Predsjedništvo BiH. Zato je za mene potpuno neobjašnjivo da nema kontakta sa gospodinom Komšićem, bez obzira tko što mislio o njemu, jer je on je u ovom trenutku predstavnik hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH. To je nešto o čemu zaista treba otvoreno govoriti. Jer, ponavljam, ništa se nije promijenilo u principima i zakonskim odredbama po kojima su birani i Dragan Čović i Željko Komšić. Naravno, za tango je potrebno dvoje. Mislim da je bila potpuno nepotrebna izjava gospodina Komšića, odmah nakon njegovog izbora, kojom je zaprijetio tužbom zbog Pelješkog mosta. Dakle, malo više razuma, malo više povjerenja i malo više strpljivosti. Ali iznad svega volje da se ide naprijed.
Omer Karabeg: Da li na bošnjačkoj strani postoji spremnost da se razgovara o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini? Bosanskohercegovački HDZ se žali da ne postoji takva spremnost.
Ne mislim da je položaj Hrvata u BiH glavni problem.
Hasan Muratović: Koliko ja znam, HDZ BiH nije pokrenuo nikakvu inicijativu da se bilo gdje, bilo međustranački ili u parlamentu razgovara o tome. HDZ jedino i neprekidno traži izmjenu izbornog zakona. Prijedlog izmjene izbornog zakona bio je prije izbora na dnevnom redu parlamenta, ali ga HDZ nije prihvatio zato što nije bio onakav kako to HDZ hoće. Ni o čemu drugom se nikada nije razgovaralo, a siguran sam da bi svako prihvatio takav razgovor. Bilo bi strašno neodgovorno ne prihvatiti prijedlog da se razgovara o položaju jednog naroda u Bosni i Hercegovini. Ne postoji bošnjački političar koji bi imao hrabrosti da to odbije. Ali takva inicijativa nikada nije postojala. Postojale su samo inicijative da se razgovara o promjenama ustava.
Omer Karabeg: Gospođo Kosor, mislite li da na bošnjačkoj strani postoji spremnost da se razgovara o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini?
Jadranka Kosor: Ne vidim nekog osobitog oduševljenja, a ne vidim niti nekih osobitih inicijativa.
Treći entitet
Pročitajte i ovo: Čovićeva 'islamizacija' BiHOmer Karabeg: Da li zvanični Zagreb podržava nastojanje Dragana Čovića da se u Bosni i Hercegovini formira treći, hrvatski entitet?
Jadranka Kosor: To morate pitati predstavnike Hrvatske, prije svega predsjednika vlade i predsjednicu države. Ono što ja vidim i znam jeste da su se oni nekoliko puta sastajali sa gospodinom Čovićem nakon izbora na kojima on nije izabran za člana Predsjedništva BiH i da su ti kontakti redoviti. A ponavljam da kontakata sa izabranim članovima Predsjedništva nema. Zašto je to tako ne bih komentirala zbog toga što kao bivša premijerka nastojim biti što je moguće više korektna, pa o onim činjenicama o kojima nemam saznanja niti ne govorim. Ali da je gospodin Dragan Čović drag i rado viđen gost na skupovima HDZ-a u Zagebu, ali i na različitim manifestacijama koje imaju državni značaj - to je istina.
Nikome u državnom vrhu nije smetalo što je gospodin Čović bio nazočan na proslavi neustavnog Dana Republike Srpske, kada je bio odlikovan čovjek koji u Hrvatskoj osuđen za ratne zločine. Čudi me da nitko iz hrvatskog državnog vrha na to nije reagirao. Za mene je tragikomično da se kao jedan od stupova zaštite Hrvata u Bosni i Hercegovini predstavlja Milorad Dodik, čovjek koji slavi osuđene ratne zločince poput Karadžića i Mladića, ljude koji su napravili puno zla i Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Činjenica je da je Milorad Dodik pupčanom vrpcom vezan za Bograd, odnosno za predsjednika Vučića koji u svakoj prigodi govori vrlo loše o Hrvatskoj i koji u nedavnom govoru uspoređuje Hrvatsku sa Hitlerovom Njemačkom. Na to plješće Dodik, a onda se drugi dan grli sa Draganom Čovićem koji bi u najmanju ruku morao na to javno reagirati. To je vrlo neobičan savez koji neće donijeti ništa od onoga što bi možda Hrvati u Bosni i Hercegovini očekivali, a najmanje će doprinijeti poboljšanju njihovog položaja.
Hasan Muratović: Ovih dana je Miro Kovač, predsjednik Odbora za vanjsku politiku Sabora i bivši hrvatski ministar vanjskih poslova, dakle jedna vrlo kompetentna osoba, izjavio na Radio televiziji Herceg Bosne da je za Bosnu i Hercegovinu jedino ispravno rješenje da se podijeli na tri entiteta. Inače, HDZ-ovi zastupnici u Evropskom parlamentu su više puta pokretali inicijativu o takozvanoj federalizaciji Bosne i Hercegovine. Prema tome, nema uopće dileme da današnji HDZ Hrvatske podupire inicijativu o trećem entitetu.
Želio bih pitati Miru Kovača i svakog onoga ko podržava formiranje trećeg entiteta da li se Federacija BiH može podijeliti na dva entiieta bez etničkog čisćenja. Usporedba sa Belgijom koju je pravio gospodin Kovač, je zaista besmislena jer tamo se radi o tri kompaktne teritorije, o tri naroda - Flamancima, Francuzima i Njemcima, o tri potpuno različita jezika. Ali i tamo odnosi nisu ružičasti i tamo se zadnja vlada formirala dvije godine.
Pročitajte i ovo: Belgijski model ili uplitanje u bh. prilike10.000 potencijalnih terorista
Omer Karabeg: Zašto hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović toliko insistira na tome da u Bosni i Hercegovini jača radikalni islam. Ona je, pored ostalog, izjavila da u Bosni i Hercegovini ima 10.000 potencijalnih islamskih terorista.
Jadranka Kosor: Vi meni postavljate pitanja koja biste trebali postaviti gospođi Kolindi Grabar Kitarović, pa vas je lijepo molim da zatražite razgovor sa gospođom Grabar Kitarović, ona rado daje intervjue stranim medijima. Bilo bi jako dobro da saznamo o čemu se radi. No, šalu na stranu, mislim da je jedan dio njenih izjava, koje se tiču i Bosne i Hercegovine ali i mnogih drugih stvari, vezan za njenu predstojeću utrku za drugi mandat. Ona vrlo rado govori ono što bi jedan dio njezinih potencijalnih birača volio čuti.
Hasan Muratović: Kad čovjek govori o nekim izjavama predsjednice Grabar Kitarović mora da se spusti ispod svog dostojanstva. Te izjave su bile vrlo razorne. Ako u trenutku, kada se cijeli svijet bori protiv terorizma. kažete da u Bosni i Hercegovina ima 10.000 potencijalnih terorista - to djeluje razorno na mnogim važnim destinacijama u svijetu. Međutim, predsjednicu Kitarović danas niko više ne uzima kao ozbiljnu političarku jer se ona kompromitovala raznim svojim izjavama. Ona je populista, ona slijedi Tuđmanovu politiku iz prve faze njegovih odnosa sa Bosnom i Hercegovinom i potpuno je odbacila Tuđmanovu politiku iz njegovog posljednjeg perioda. Jako me čudi da je njeni savjetnici, recimo, Mate Granić kojeg neobično cijenim, puštaju da govori sve te stvari.
Pročitajte i ovo: 'Grabar-Kitarović i Vučić u misiji destabilizacije BiH'Jadranka Kosor: Ja mislim da se Tuđmana i Grabar Kitarović ne mogu uspoređivati jer je prvi hrvatski predsjednik bio državnik. On je bio potpisnik sporazuma u Dejtonu kojim je zaustavljen rat, dakle radio na postizanju mira. On je i najzaslužniji ili jedan od najzaslužnijih za stvaranje samostalne Hrvatske. Kao što znamo, predsjednik Tuđman je bio i antifašista, za vrijeme njegovog predsjednikovanja antifašizam je zapisan u ustavu kao jedan od stupova slobodne i neovisne Republike Hrvatske. A prvo što je gospođa Grabar Kitarović uradila nakon izbora za predsjednicu bilo je da sa Pantovčaka izbaci Titovu bistu i jedan od kompromitiranih pozdrava proglasi starim hrvatskim pozdravom. Dakle, ja ne bih nikako uspoređivala Tuđmana i Grabar Kitarović.
Hasan Muratović: Ja sam rekao da ona uopće ne slijedi njegovu politiku iz zadnjeg perioda vladanja. Kad sam bio ambasador u Zagrebu Bosna i Hercegovina je sa predsjednikom Tuđmanom potpisala 32 ugovora i sporazuma, a u zadnje četiri godine nije potpisan nikakav dokument između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Predsjednik Tuđman je za vrijeme svog mandata uredio praktično sve ključne odnose sa Bosnom i Hercegovinom, uključujući i ugovor o granici kojeg su jastrebovi HDZ-u napustili, čim je Tuđman umro, i nisu dozvolili da se ratificira tako da do dan danas nije ratificiran. A gospođa Grabar Kitarović vodi neku vrlo čudnu politiku koja je ekstremna a koja nikako ne spada u moderni period odnosa između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Pročitajte i ovo: Kurspahić: Izjava od sedam stepeni po RichteruMost na Pelješcu
Omer Karabeg: Koliko spor oko mosta na Pelješcu i oko morske granice između dvije države opterećuje odnose između Bosne i Hercegovine i Hrvatske?
Hasan Muratović: To pitanje se tretira na vrlo iracionalan način. Ono sigurno opterećuje naše odnose jer je sadašnji predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine rekao da će pokrenuti tužbu zbog tog mosta. Taj problem je nastao isključivo i jedino zbog toga što ne postoji ugovor u granici između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Da je postojao, da je ratificiran ne bi bilo nikakvog razlog za pokretanje bilo kakvog spora. U slučaju neregulirane granice na moru postoji objektivni strah da Bosni i Hercegovini može biti zatvoren pristup otvorenom moru. Inače, moram reći da su mnogi naši političari vrlo pogrešno istupali oko toga mosta. Moramo shvatiti da Hrvatska želi i da treba da poveže svoj teritorij - ili tunelom ispod mora ili ispod Neuma ili mostom na šta se odlučila. Taj spor se mogao racionalno riješiti, ako je uopće do njega trebalo da dođe. Hrvatska vlada je morala da ratificira ugovor o granici poštujući svog prvog predsjednika koji je taj ugovor potpisao.
Jadranka Kosor: Mislim da Hrvatska ima itekako pravo povezati svoju teritoriju. Budući da je Hrvatska od Europske unije za gradnju mosta dobila 357 miliona eura bespovratnih sredstava, institucije EU su se itekako dobro propitale o svim okolnostima gradnje tog mosta. Naravno, bilo bi najbolje da je problem granice davno skinut s dnevnog reda onako kako je to vidio i predsjednik Tuđman. Ali nije. Mislim da u slučaju Pelješkog mosta ne može i neće biti nikakve štete za građane Bosne i Hercegovine. Slažem sa svima onima koji misle da s jedne strane granice ne treba napadati izgradnju mosta, a s druge to ignorirati, nego da dvije vlade trebaju sjesti i razgovarati o tome. Međutim, tog dijaloga nema.
Nuklearni otpad
Pročitajte i ovo: Golić: Svim mjerama protiv radioaktivnog otpada na Trgovskoj goriOmer Karabeg: Evo još jednog problema o kome nema dijaloga. Radi se o namjeri Hrvatske da nuklearni otpad odlaže na Trgovskoj Gori koja je blizu granice sa Bosnom i Hercegovinom. Hrvatska kaže da će odlagalište biti bezbjedno, a predstavnici Bosne i Hercegovine ističu da će 350.000 stanovnika Bosne i Hercegovine biti ugroženo.
Hasan Muratović: Hrvatska vlada je nekoliko puta mijenjala lokaciju tog odlagališta. Više puta su određivane lokacije unutar Hrvatske i svaki put su te odluke padale zbog pobune lokalnih vlasti i lokalnog stanovništva. Sada je nađen izlaz da odlagalište bude uz granicu Bosne i Hercegovine. U pitanju je i hrvatsko stanovništvo u blizini tog odlagališta na Trgovskoj Gori. Ni oni nisu sretni. I tamo se, koliko znam, javljuju protesti. Taj problem se mora rješavati dijalogom, mora postojati nekakva saglasnost. Ali zaista nije u skladu ni sa međunarodnim rezolucijama, ni sa moralom da se uz granicu druge zemlje pravi odlagalište najopasnijeg otpada na svijetu.
Jadranka Kosor: Taj otpad se mora negdje odlagati i nikad nitko nije sretan ako se odabere područje na kojem on živi. To su pitanja o kojima ja ne mogu niti suditi, niti ih osobito komentirati. Ali mislim da, ako u konačnici bude izabrana ta lokacija, to sasvim sigurno neće biti sa namjerom da se našteti Bosni i Hercegovini.
"Najveći prijatelj"
Pročitajte i ovo: Ko podstiče sukob hrvatskog i bošnjačkog naroda u BiH?Omer Karabeg: I na kraju, šta bi trebalo uraditi da se poboljšaju odnosi između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, da bude onako kao što je premijer Plenković nedavno izjavio da Bosna i Hercegovina nema većeg prijatelja i saveznika od Hrvatske?
Hasan Muratović: Bio bih jako sretan kada bi ta njegova izjava bila tačna. Šta bi trebalo uraditi? Trebalo bi obnoviti rad Vijeća za saradnju dvije zemlje, da se dvije vlade i predsjednica Hrvatske i članovi Predsjedništa BiH počnu sastajati, da stavljaju na dnevni red jedno po jedno pitanje i da ih rješavaju. Ako ih ne mogu rješiti postoje međunarodne arbitraže. Treba prestati s ružnom retorikom u medijima i pustiti narod da surađuje kao što je to i prije radio.
Jadranka Kosor: Prijateljstvu među državama, kao i prijateljstvo među ljudima, treba svaki dan dokazivati. Nisu dovoljne deklarativne izjave nego prijateljstvo i suradnju treba njegovati. To je krhka biljka koju treba zaljevati djelima, a ne samo riječima.