Most: Može li se desiti da Crna Gora završi u zagrljaju Beograda?

Tema najnovijeg Mosta Radija Slobodna Evropa bila je kojim putem će krenuti Crna Gora nakon aprilskih predsedničkih izbora na kojima je Jakov Milatović iz Pokreta Evropa sad ubedljivo pobedio dosadašnjeg dugogodišnjeg predsednika Mila Đukanovića.

Sagovornici su bili predstavnici dve nevladine organizacije iz Podgorice - Daliborka Uljarević, direktorka Centra za društveno obrazovanje, i Zlatko Vujović, predsednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje.

Bilo je reči o tome da li se izjave novog predsednika Milatovića o tome da Crna Gora neće povući priznanje Kosova i da prihvata odluku Međunarodnog suda pravde da je u Srebrenici počinjen genocid mogu shvatiti kao znak da neće voditi prosrpsku politiku, da li su njegove izjave da je snažno opredeljen za Evropsku uniju i NATO pakt priča za zapadne uši ili je to njegovo čvrsto uverenje.

Govorilo se i o tome da li podržava Zapad novog predsednika, da li su se nakon Milatovićevog izbora za predsednika poremetili odnosi između njega i predsednika Pokreta Evropa sad Milojka Spajića, kao i o tome kakav je uticaj srpskog predsednika Vučića na vlast u Crnoj Gori.

Omer Karabeg: Prošle su tri nedelje od predsedničkih izbora, čuli smo izjave pobednika i poraženih, utisci su se slegli. Da li se nazire u kom pravcu se kreće Crna Gora?

Daliborka Uljarević: Da i ne. Čini mi se da u ovom trenutku najvažnije pitanje da li će na junskim, vanrednim parlametarnim izborima Pokret Evropa sad i tri koalicije, koje su pobijedile na parlamentarnim izborima 2020, imati dvotrećinsku većinu u Skupštini. Ako se to dogodi, moglo bi se desiti da Crna Gora krene u pravcu koji može da bude vrlo opasan jer dvotrećinska većina omogućava da se mijenjaju odredbe Ustava kojima se definiše karakter države.

Da ne govorimo o imenovanju u pravosuđu i izmjenama izbornog zakona. Sve zavisi od toga da li će Demokratska partija socijalista ostati dovoljno relevantna stranka da onemogući dvotrećinsku većinu. Međutim, važno je naglasiti da predsjednički izbori nisu riješili ništa u Crnoj Gori. Oni su samo potvrdili ranije tendencije posebno imajući u vidu razliku s kojom je Jakov Milatović pobijedio Mila Đukanovića. Situacija će biti jasnija nakon parlamentarnih izbora.

Pročitajte i ovo: Milatović: Što pre parlamentarni izbori u Crnoj Gori

Zlatko Vujović: Bojim se da se nazire smjer kretanja, ali čini mi se da on ne vodi ka Evropskoj uniji već ka daljoj balkanizaciji i povratku u devedesete godine prošloga vijeka. Zašto to kažem? Za očekivati je da političke partije trenutne većine zajedno sa kleropopulističkim Pokretom Evropa sad dosegnu dvotrećinsku većinu u parlamentu kao što je rekla gospođa Uljarević.

Kad je riječ o Pokretu Evropa sad, mislim da neki naši strani partneri kao i brojni analitičari zanemaruju kako se ta politička opcija ponašala. Oni su kao dio vlade gospodina Krivokapića kreirali politiku koja je dovela do zaustavljanje procesa evropskih integracija i stvorila neizvjesnost kada je riječ o finansijskoj, ako ne i institucionalnoj, održivosti Crne Gore kao države.

Srebrenica i Kosovo

Omer Karabeg: Novi predsednik Jakov Milatović razočarao je deo svojih birača, koji su prosrpski orijentisani, kada je izjavio da neće povući priznanje Kosova i da prihvata odluku Međunarodnog suda pravde da je u Srebrenici počinjen genocid. Da li se te izjave mogu shvatiti kao naznaka da on neće voditi prosrpsku politiku iako je na vlast došao uz pomoć Srpske pravoslavne crkve?

Pročitajte i ovo: Milatović: EU među prioritetima Crne Gore, nema povlačenja priznanja Kosova

Daliborka Uljarević: Još je rano suditi o tome u kojem pravcu će on voditi politiku. Milatović je rekao da priznaje odluku Međunarodnog suda pravde, ali nije dao svoje lično mišljenje o tome da li se u Srebrenici desio genocid. I dok ne čujemo njegov jasan stav o tome što se desilo u Srebrenici, njegovu izjavu treba uzimati kao pokušaj plivanja u različitim vodama. Što se tiče Kosova, Milatović nije mogao da razočara prosrpske birače jer vidimo da i Srbija ulazi u proces koji vodi priznanju Kosova. Ne treba zaboraviti da je jedna od njegovih prvih izjava bila čvrsto zaklinjanje u inicijativu Otvoreni Balkan, a znamo koju vrstu političkog obrisa ima ta inicijativa i kako se prema njoj određuju političke strukture koje su bliske srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću.

Trenutno imamo debatu oko toga da li će se Milatović inaugurisati na Cetinju ili u Podgorici. Do sada su sve inauguracije bile na Cetinju što je imalo vrlo važno istorijsko i simboličko značenje. Mislim da čovjek, čija se pobjeda proslavljala zastavama druge države, ima naglašenu odgovornost da inauguraciju obavi na Cetinju i uz crnogorske zastave, a ne da otvara dilemu oko mjesta inauguracije koja se pokušava opravdati bezbjednosnim razlozima iako za to nema nikakvih indicija.

Rekla bih da Milatović u ovom trenutku zbog predstojećih parlamentarnih izbora pokušava da zadovolji vrlo različito biračko tijelo. Meni jer jako zasmetalo što se nije ogradio od načina na koji je proslavljena njegova pobjeda. Jer ako želi da bude predsjednik svih građana i građanki Crne Gore, ako želi da radi na prevazilaženju podjela, on bi morao od samog početka, ne časeći časa, krenuti u tom pravcu, a ne da taktizira i kalkuliše o tome šta mu donosi političku korist.

Zlatko Vujović: Što se tiče o izjave o Srebrenici, mislim da je gospodin Milatović propustio šansu da se veoma jasno odredi prema genocidu koji je počinjen u ovom gradu. On je pokušao da se zakloni iza onoga što je Međunarodni sud pravde kvalifikovao kao genocid, ali je navodeći i neke druge zločine, koji nisu proglašeni genocidom, pokušao da relativizuje srebrenicki genocid kako bi se dodvorio i drugoj strani. Kada se javno odredite da poštujete odluku suda, a ne ulazite u kvalifikaciju tog zločina kao genocida, onda šaljete poruku da ste kao predsjednik Crne Gore primorani da poštuje odluku međunarodnog suda i na taj način pokušavate da se politički operete. Mislim da je to loše.

Bez obzira na taktičke poteze, mislim da je u politici i ukupnom ponašanju gospodina Milatovića riječ o sinhronizaciji sa zvaničnim Beogradom. Šta znači izjava tome da neće biti povlačenja priznanje Kosova? Potpuno je apsurdno da neko povlači priznanje Kosova u situaciji kad to više ne traži ni Demokratski front svjestan da je Srbija posljednjim sporazumom faktički priznala Kosovo, a kasnije će ga naravno priznati i formalno. U vrijednosnom smislu apsolutno ne vidim nikakvu razliku u potezima koje povlači zvanični Beograd i onih koji se očekuju od gospodina Milatovića i parlamentarne većine u Crnoj Gori.

Daliborka Uljarević: Važno je naglasiti da predsjednički izbori nisu riješili ništa u Crnoj Gori. Oni su samo potvrdili ranije tendencije posebno imajući u vidu razliku s kojom je Jakov Milatović pobijedio Mila Đukanovića. Situacija će biti jasnija nakon parlamentarnih izbora.

Omer Karabeg: Ali Jakov Milatović je rekao da će njegova prva poseta biti Briselu, a ne Beogradu, iako je vlast u Srbiji očekivala da će prvo posetiti Beograd.

Zlatko Vujović: To je bio slučaj i sa gospodinom Zdravkom Krivokapićem koji je bio premijer vlade u kojoj je gospodin Milatović bio ministar. Njegova prva posjeta je bila Briselu što ne znači da su on i njegova vlada vodili proevropsku politiku.

Otvoreni Balkan

Omer Karabeg: Nakon izbora za predsednika Milatović se vrlo odlučno izjasnio za Evropsku uniju i NATO pakt. Čini mi se da je čak u jednoj izjavi rekao da će za pet godina uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju. Da li je to priča za zapadne uši ili je to njegovo istinsko opredeljenje?

Daliborka Uljarević: Hajde da vidimo kako će se ponašati kada bude u prilici da potvrdi imenovanja ambasadora kako u državama članicama Evropske unije i NATO saveza, tako i u državama regiona. Meni se čini da je značajano smanjen nivo naših odnosa sa NATO savezom. NATO više ne vidi crnogorski sistem kao pouzdan jer je kontaminiran kadrovima koji su bliži državama koje nisu članice NATO saveza. Tu prije svega mislim na Rusiju, glavnog oponenta tom savezu. Voljela bih da u tom kontekstu vidim kakvi će potezi pratiti Milatovićeve riječi.

Kao što sam već rekla, on snažno podržava incijativu Otvoreni Balkan, a znamo da u Evropskoj uniji postoji ozbiljna rezerva prema toj inicijativi. Crna Gora je u protekle dvije godine stigla na najnižu razinu u ovoj fazi pregovora sa Evropskom unijom. Dvije prethodne vlade uradile su sve da taj proces uspore. U jednoj od tih vlada Milatović je bio ministar. I tada se u retoričkoj ravni jako zalagao za evropske integracije. Ali istovremeno se zalagao da se održi program ekonomskog državljanstva zbog koga nam je Evropska komisija praktično prijetila uvođenjem sankcija u vidu onemogućavanja vizne liberalizacije.

Ko je Jakov Milatović, novi predsjednik Crne Gore?

Zlatko Vujović: Gospodin Milatović je rekao je da će uvesti Crnu Goru za pet godina u Evropsku uniju, ali to apsolutno nema veze sa njegovim nadležnostima. Međutim, nisam ništa konkretno od njega čuo kao dokaz jasne namjere da se ubrza proces ispunjavanja obaveza Crne Gore vezanih za članstvo u EU. Njegov prioritet je Otvoreni Balkan koji u formalno-pravom smislu postoji jedino u Srbiji jer je jedino Srbija ratifikovala te sporazume. To nisu uradile ni Makedonija, ni Albanija. Ta inicijativa je u ovom trenutku iskaz želje i namjere, daleko od toga da je stupila na snagu jer je nisu ratifikovale sve skupštine članica. Tako da vjerujem da, kada gospodin Milatović šalje poruku da je za Otvoreni Balkan, da je to ustvari poruka Beogradu - ja sam tu da budem vaš saveznik.

Dva lidera

Omer Karabeg: Kakvi su odnosi između Jakova Milatovića i Milojka Spajića, predsednika Pokreta Evropa sad, s obzirom da su se promenile uloge nakon što je Milatović izabran za predsednika Crne Gore. Spajić, koji je praktično ideolog Pokreta Evropa sad, bio je njegov prvi kandidat, ali je onemogućen da učestvuje u predsedničkoj trci pošto je Beograd potvrdio da on ima srpsko državljanstvo. Pre izbora glavnu reč vodio je Spajić, a sada je centralna ličnost Milatović. Utiče li to na njihove odnose?

Pročitajte i ovo: U Srbiji čestitke i čekanje na poteze novog predsednika Crne Gore

Daliborka Uljarević :Mislim da su njihovi odnosi bitno drugačiji otkada se pokazalo da Spajić ima probleme koji ga ograničavaju u kandidaturi za predsjednika Crne Gore. Ta kandidatura bila je nezakonito odbijena od strane Državne izborne komisije, ali je bila sporna u smislu političke legitimacije. U jednom od prvih intervjua nakon pobjede na predsjedničkim izborima Milatović je izjavio da Pokret Evropa sad ima dva lidera. Nakon toga čuli smo neku vrstu reakcije Milojka Spajića koji je rekao da Evropa sad ima mnogo lidera pominjući neke druge ljude iz rukovodstva. On je pokušao da balansira, ali mislim da je njegova poruka bila jasna.

Ne treba zaboraviti da je Milatović rekao da se neće povući sa partijskih funkcija, a to je bila jedna od ključnih zamjerki Milu Đukanoviću koji je tokom čitavog predsjedničkog mandata bio i predsjednik Demokratske partije socijalista. Milatović je, znači, odlučio da se drži partije, a pošto je kao predsjednik Crne Gore daleko moćniji od Spajića, imaće veću moć i u partiji bez obzira što je tamo formalno drugi čovjek. Vjerovatno će biti u poziciji i da odredi i premijera ako Pokret Evropa sad nadmoćno pobijedi na parlamentarnim izborima. A to se čini vrlo vjerovatnim. Na drugoj strani, Spajić je u defanzivi. On se očito u ovom trenutku bori za to da bude nosilac liste Pokreta Evropa sad na parlamentarnim izborima.

Njegovi nastupi u posljednjem periodu pokazuju nervozu i nesigurnost. Međutim, treba imati u vidu da se radi o dva vrlo pragmatična političara koji sigurno neće ići u onu vrstu sukoba koja bi mogla da ugrozi rezultat njihove stranke na parlamentarnim izborima. Tako da očekujem nešto jasniji rasplet njihovih odnosa nakon parlamentarnih izbora.

Zlatko Vujović: Iz izjava gospodina Milatovića jasno se može uočiti da ne prihvata Spajićevo liderstvo već uvodi dvojno liderstvo. Veoma je jasno rekao da Pokret Evropa sad ima dva lidera - njega kao zamenika predsjednika i gospodina Spajića kao predsjednika partije. Kada ne prihvatite liderstvo predsjednika svoje partije - to je najava sukoba. I mislim da će do odmjeravanja snaga doći prilikom kreiranja partijske kandidatske liste za izbor poslanika crnogorskog parlamenta gdje će se vidjeti koliko je Spajićevih, a koliko Milatovićevih ljudi.

Već je počela borba za one pozicije koje prema istraživanjima javnoga mnjenja garantuju izbor u parlament. Ne treba isključiti i scenarije koji su se desili na predsjedničkim izborima.

Naime, Srbija je u Spajićevom slučaju prvi put pokazala spremnost da dostavi podatke o svojim državljanima i tako ga spriječila da se kandiduje za predsjednika. Nije mu samo nanijela štetu u trci za predsjedničku funkciju nego i kao eventualnom kandidatu za premijera nakon parlamentarnih izbora. Stiče se utisak da Srbija, ali i drugi politički subjekti, pokušavaju da zajedno sa gospodinom Milatovićem marginalizuju gospodina Spajića. Trenutni odnos između njih dvojice je takav da se sukob može odložiti, ali se ne može spriječiti. Gospodin Milatović ima rijetku priliku da eventualno uz pomoć svojih saveznika, recimo, ministra unutrašnjih poslova, spriječi gospodina Spajića da bude nosilac liste na parlamentarnim izborima s obzirom da gospodin Spajić u ovom trenutku ima problema da dobije potvrdu o prebivalištu.

On je pod velikim pritiscima - i spolja i iznutra, iz vlastite partije. Činjenica je, međutim, da je on nesporni lider te političke partije, da je on osmislio program koji je Pokretu Evropa sad donio izuzetno veliku podršku. Za partiju bi bilo najbolje da njih dvojica svoj sukob ostave po strani, ali ovo je gospodinu Milatoviću jedinstvena prilika da eliminiše gospodina Spajića. Jer, ukoliko gospodin Spajić konsoliduje poljuljanu poziciju, onda će gospodin Milatović biti trajno marginalizovan.

Zlatko Vujović: Crna Gora klizi ka tome da postane disfunkcionalna zemlja koja je u takvu poziciju gurnuta od strane zvaničnoga Beograda. To je veoma tmurna i mračna slika Crne Gore koja može voditi mračnim scenarijima. Ne vjerujem da će biti ugrožena crnogorska nezavisnost, ali nije isto da li živite u građanskoj ili u propaloj državi.

Vučićev uticaj

Omer Karabeg: Kako Zapad gleda na Jakova Milatovića, da li veruje da je on čvrsto opredeljen za Evropsku Uniju i NATO pakt? Da li veruje njegovim izjavama?

Daliborka Uljarević: Mislim da postoji neka vrsta otvorenosti Zapada prema njemu zbog zasićenja prethodom vlašću Mila Đukanovovića. Čekaju da vide kako će on nastupiti. Milatović je dobio čestitke sa nekih od najznačajnijih adresa. Nisu stigle onoliko brzo kako bi to bilo uobičajeno, ali ih je dobio. Međutim, postavlja jedno drugo pitanje - koliko je Crna Gora zapravo važna Zapadu. Od odgovara na to pitanje zavisiće njihov odnos prema Milatoviću i prema parlamentarnoj većini nakon junskih vanrednih parlamentarnih izbora. Da li Zapad gubi uticaj u Crnoj Gori dok raste uticaj Srbije i Rusije?

Čini mi se da je, kada je riječ o Zapadnom Balkanu, fokus Zapada na Bosni i Hercegovini i Srbiji. Ne bi smjeli zapostaviti Crnu Goru jer ovdje stvari ne idu u dobrom pravcu. Ukoliko i Crna Gora ne bude u njihovom fokusu, bićemo u problemu. Mene zabrinjavajuju i napori američke administracije da promoviše inicijativu Otvoreni Balkan i po cijenu toga da ona može da bude štetna za Crnu Goru.

Zlatko Vujović: Zapad gleda na gospodina Milatovića sa mnogo manje entuzijazma nego na gospodina Krivokapića kad je postao premijer. Sada postoje rezerve u odnosu na Pokret Evropa za razliku od vremena kada se ona pojavila na političkoj sceni. S obzirom na ispade nekih funkcionera te stranke postoji oprez i nada da će oni uskladiti svoje ponašanje sa očekivanjima zapadnih partnera, ali u isto vrijeme i strah da će ključni uticaj na njihove poteze imati gospodin Vučić.

Bojim se da Zapad u ovom trenutku nema fokus na Crnu Goru, da je spreman da zatvori oči na neke stvari da se ne bi ugrozio dogovor između Srbije i Kosova. To može imati veoma veliku cijenu ne samo za Crnu Goru nego i za određene odnose unutar NATO alijanse ne samo zbog toga što Srbija i Rusija dramatično povećavaju svoj uticaj u Crnoj Gori, već i zbog toga što će i ekonomska kriza, u koju nas je veoma neodgovornim potezima uvela sadašnja vlast, otvoriti put prilivu prljavog novca u Crnu Goru. Bojim se da Crna Gora ne postane zona političkog sumraka, stiješnjena između izuzetno loše finansijske situacije, Zapada i velikih ambicija Rusije, Kine i Srbije.

Privjesak Beograda

Omer Karabeg: Pomenuli ste da bi Vučić mogao imati ključni uticaj na poteze nove vlasti. Može li se desiti da Crna Gora završi u zagrljaju Beograda?

Cetinjani o inauguraciji Jakova Milatovića

Zlatko Vujović: Sve je moguće, ne u smislu da Crna Gora ostane bez svoje nezavisnosti, već da to više ne bude građanska država nego politički privjesak zvaničnog Beograda, da Beograd ostvari ono što je govorio devedesetih godina da su Crna Gora i Srbija dvije srpske države. Crna Gora je medijski okupirana zemlja gdje lokalni mediji nemaju gotovo nikakav uticaj i gdje postoji totalna dominacija medija iz Srbije i Republike Srpske, a i ruskih medija, gdje imate punu kontrolu našeg bezbjednosnog sektora od strane srpskih i ruskih obaveštajnih krugova, gdje je potpuno srušen odbrambeni sistem protiv dezinformacija i stranog obavještajnog djelovanja, gdje imate spoj klerikalnih krugova i rusko-srpskih obavještajnih struktura.

Crna Gora klizi ka tome da postane disfunkcionalna zemlja koja je u takvu poziciju gurnuta od strane zvaničnoga Beograda. To je veoma tmurna i mračna slika Crne Gore koja može voditi mračnim scenarijima. Ne vjerujem da će biti ugrožena crnogorska nezavisnost, ali nije isto da li živite u građanskoj ili u propaloj državi.

Daliborka Uljarević :Ja bih da budem malo optimističnija. Želim da vjerujem da u Crnoj Gori ipak postoji vrlo snažna građanska svijest koja će raditi na tome da se to ne desi. Ali to zahtijeva potpunu promjenu paradigme i opozicionih partija i svih društvenih aktera koji se zalažu za građansku Crnu Goru. U prethodnom periodu nismo imali budnu i efektivnu opoziciju. Ključna opoziciona partija DPS jako dugo živi u nekakvom polusnu.

Dugo nam je trebalo i da se civilno društvo pokrene. Tako da je puno posla pred onima koji žele da sačuvaju sadašnji karakter države i da je održe na evropskom putu. Okolnosti su krajnje loše, ali nisam toliki pesimista i mislim da se dosta toga može promijeniti ukoliko postoji odlučnost svih.