Početkom marta, Sjedinjene Države su izdale upozorenje o neupitnoj prijetnji od terorističkog napada u Rusiji koji bi mogao da se desi na velikim okupljanjima ljudi kao što su koncerti. Amerika je tada upozorila svoje državljane u Rusiji da u narednih 48 sati izbjegavaju takva okupljanja i mjesta.
Portparolka Savjeta za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Država, Adrienne Watson je rekla kako je informacija o planiranom napadu takođe podijeljena sa ruskim vlastima što je u skladu sa dugogodišnjom politikom "obaveze na upozorenje".
Sjedinjene Države su u danima prije napada upozorile Moskvu kako je "Islamska država" odlučna da cilja na Rusiju, ali predsjednik Vladimir Putin je odbacio ova upozorenje kao "provokaciju".
Nedugo zatim desio se napad na koncertnu dvoranu Krokus u predgrađu Moskve, u kojem je smrtno nastradalo 137 a ranjeno više od 150 ljudi.
Napad 22. marta bio je jedan od najtežih terorističkih napada na Moskvu posljednjih decenija.
- Veliki teroristički napadi u Rusiji pod Putinovom vlašću
- Sigurnosni stručnjak: Napad u Moskvi jedna je od najvećih džihadističkih operacija
Teroristička organizacija "Islamska država" je preuzela odgovornost za napad za koji stručnjaci kažu da je vrlo ponižavajući za ruskog lidera koji je promovisao poruku o nacionalnoj sigurnosti samo sedam dana prije kada je odnio pobjedu na predsjedničkim izborima i preuzeo svoj peti mandat.
Ne samo da ruske obavještajne službe nisu uspjele da spriječe napad, već se i Putin nije obazirao na upozorenja Sjedinjenih Država da ekstremisti planiraju napad na Moskvu. Zašto?
Nakon svakog napada uvijek se postavljaju pitanja zašto nije zaustavljen ili otkriven. Ali napad u Moskvi postavlja posebno teška pitanja za Vladimira Putina u vrijeme međunarodnih napetosti i nepovjerenja.
Nepovjerenje i napetosti
Upozorenje i američke Centralne obavještajne agencije (CIA), koja ima širok pristup komunikacijama i mrežu obavještajaca, smatra se visoko kredibilnim. Iako se nije radilo o tačnom datumu, kada je izdato upozorenje, ipak se radi o vrlo bliskom vremenskom roku između upozorenja i datuma kada se desio napad na Krokus.
Međutim, kako piše magazin The Conversation, ruska vlada trenutno ima osjećaj da je u ratnom stanju sa Zapadom i takođe su svjesni da je CIA duboko umiješana u pružanje vojnih obavještajnih podataka Ukrajini.
U tom kontekstu za Kremlj je teško da ozbiljno shvati američka upozorenja ili čak i da prizna da ih je primio.
Dmitri Peskov, portparol Kremlja je rekao kako Rusiji nisu potrebni američki obavještajni podaci. Na konferenciji za medije je rekao da ruske sigurnosne službe "rade nazavisno, trenutno nema bilo kakve asistencije".
Pročitajte i ovo: Zašto je 'ISIS-K' napao dvoranu u Moskvi?Prijateljske države takođe dijele informacije preko uspostavljenih procedura i kanala. Najpoznatija obavještajna mreža je savez Pet očiju (Five Eyes) koji čine SAD, Australija, Kanada, Novi Zeland i Velika Britanija u najužem krugu, međutim, postoje i pridružene članice koje imaju ograničen pristup obavještajnim podacima.
Čak i među državama koje nisu saveznice, različitim kanalima kruže obavještajni podaci, pogotovo ako se tiču mogućih napada na civile.
Ali, problem je što je Moskva odbacila upozorenja. Tri dana prije napada, predsjednik Vladimir Putin se obratio vrhu ruske Federalne službe bezbjednosti (FSB), čiji posao je da brani zemlju.
Najveći prioritet, rekao je Putin okupljenim visokim službenicima, jeste da se podrži ono što se naziva "spacijalna vojna operacija", što je zvanični termin koji Moskva koristi za rat u Ukrajini, ustvrdivši da se Ukrajina prebacila na "terorističku taktiku".
Takođe je govorio o, kako je nazvao, "provokativnim izjavama" Zapada o potencijalnom napadu na Rusiju. Rekao je kako ta upozorenja "liče na direktnu prijetnju i namjeru da se uznemiri i destabilizuje" rusko društvo.
Putinove sumnje u izvršioca i naručioca napada
Nije poznato tačno kakve informacije su Sjedinjene Države posjedovale ili proslijedile Rusiji i koliko su one bile precizne, ali obavještajni podaci često mogu biti nejasni i ponekad je teško odlučiti kako djelovati.
- Tadžikistanske vlasti ispituju porodice osumnjičenih za napad u Moskvi
- Putin krivi islamske ekstremiste za napad u koncertnoj sali kod Moskve
- Antimigrantsko raspoloženje u porastu u Rusiji, četiri Tadžika optužena za napad
Ali, mora se uzeti u obzir da američka "mašina za prikupljanje podataka", kako piše BBC, pažljivo prati "Islamsku državu". Ogranak ISIS-K, povezan sa terorističkom organizacijom "Islamska država" najviše je aktivan u Afganistanu i okolnim regijama, sumnjiči se za napad na Moskvu, takođe je povezan sa napadom na američke snage i civile na aerodromu u Kabulu u avgustu 2021., ali i sa više nedavnih bombaških napada u Iraku.
Putin je odbacio upozorenja i pored toga što su ruske vlasti u proteklih nekoliko mjeseci izvještavale o nekoliko incidenata sa kojima se u vezu dovodi "Islamska država".
Kako je prenio Reuters, ruska državna agencija RIA Novosti, izvijestila je 3. marta da je šest pripadnika "Islamske države" ubijeno u protivterorističkoj operaciji u regiji Ingušetiji.
Rečeno je kako su službe bezbjednosti 7. marta otkrile i "neutralisale" ćeliju zabranjene organizacije "Vilajet Horasan" (ISIS-K) u Kaluga regiji, čiji pripadnici su namjeravali da napadnu sinagogu u Moskvi, a 20. marta je rečeno kako je pritvoren komandir jedne borbene grupe "Islamske države".
Pročitajte i ovo: Kako je Putinova policijska država Rusiju učinila ranjivom za terorističke napadeDva izvora upoznata sa američkim informacijama, kako je napisao CNN, su rekla da su od novembra obavještajne informacije o ISIS-K dolazile u kontinuitetu i da su govorile o odlučnosti da se izvrši napad u Rusiji.
ISIS-K vidi Rusiju "kao saučesnika u aktivnostima koje redovno ugnjetavaju muslimane", po riječima Michaela Kugelmana iz Wilson centra u Washingtonu, kako prenosi Reuters.
Moskva je intervenisala u Siriji 2015. na strani sirijskog predsjednika Bašara al Asada protiv "Islamske države", čiji je bivši lider Abu Bakr al Bagdadi još prije 10 godina označio Rusiju, pored Sjedinjenih Država, kao glavnog neprijatelja islama.
Nabacivanje krivice na Ukrajinu
Ako su obavještajni podaci koji su podijeljeni sa Rusijom bili vjerodostojni i konkretno se ticali "Islamske države" onda je nejasno zašto FSB i Putin nisu ozbiljno shvatili upozorenje.
S obzirom na to, Moskvi bi moglo biti lakše da na neki način poveže napad sa Ukrajinom kako bi odvratila sa sebe krivicu i pojačala podršku za ruske akcije u ratu, umjesto da prizna propust.
Moskvi bi politički odgovaralo da tvrdi kako je Ukrajina pomogla napadačima. Ideja da je Ukrajina sponzorisala ili pomagala napad dalje potpaljuje dominantni narativ protiv Kijeva koje plasira Kremlj.
Kijev čvrsto negira bilo kakvu uključenost. Nakon prvih optužbi na račun Kijeva koje su došle iz Moskve, Bijela kuća je saopštila da Ukrajina "ni na koji način" nije bila umiješana.
Četiri osumnjičena, od kojih su trojica potvrđeni državljani Tadžikistana, pojavili su se na sudu u Moskvi u nedelju (24. marta), terete se da su izveli teroristički napad i drže se u pritvoru prije suđenja.
Iako je ISIS-K preuzeo odgovornost a "Islamska država" objavila snimke preko sa njom povezanom informativnom agencijom, to nije spriječilo najviše ruske zvaničnike da okrivljuju Ukrajinu i Zapad.
Putin je tvrdio da su napadači imali veze sa Ukrajinom i rekao da su uhvaćeni u bijegu u tom pravcu, navodeći da je " za njih pripremljen prostor na ukrajinskoj strani da pređu granicu". Za ovu tvrdnju nije iznio nikakve dokaze.
Dmitrij Medvedev, visoki ruski političar i ultranacionalista, poznat po zapaljivim izjavama, rekao je da svi počinioci "moraju biti nađeni i bez milosti uništeni kao teroristi. Uključujući i državne zvaničnike koji su počinili takva gnusna djela".
Rusija je i ranije optuživana da je organizovala lažne napade, piše CNBC, kako bi opravdala naknadne vojne kampanje ili napade.
Tokom godina je bilo spekulacija da su ruske sigurnosne službe bile umiješane u niz bombaških napada u Moskvi krajem 1999. što je omogućilo Putinu, tada na početku premijerskog mandata, da opravda pokretanje drugog čečenskog rata i kampanje bombardovanje velikih razmjera koje su slomile čečenski separatistički pokret.
Rat u Čečeniji je uveliko povećao Putinovu popularnost i moć, te je krajem 1999. doveo do njegovog prvog izbora za predsjednika Rusije.