Nema mira u Egiptu. Oponenti i pristalice predsjednika Muhameda Morsija okupili su se i u utorak na prosvjedima u Kairu. Rokovi za njegov odlazak su dani, ali on odbija te zahtjeve i naglašava da će zemlju u pomirenje voditi na vlastiti način. No, već je šest ministara napustilo vladu, među njima i šef diplomacije. Zbog rastuće političke krize iz međunarodne zajednice stižu izrazi zabrinutosti.
Iz Morsijeva ureda je rečeno da će se predsjednik striktno pridružavati svoga plana pomirenja usprkos zahtjevima vojske i opozicije. Vojska je dala rok od 48 sati da se nađe kompormis ili će oni ponuditi vlastiti način rješenja krize.
Egipatska državna novinska agencija objavila je u utorak da je među planovima vojske suspezija Ustava koji podržavaju islamisti, raspuštanje parlamenta i postavljanje privremene vlade, ako Morsi ne postigne dogovor sa svojim protivnicima.
Takav, ultimativni stav vojske, kaže predsjednik Morsi, koji je izabran prije godinu dana, mogao bi prouzročiti daljnju konfuziju i nemire.
General Abdel Fatak al Sisi upozorava da je narod izrazio svoje mišljenje demonstracijama, te da treba izaći u susret njihovim zahtjevima.
Istodobno iz vojske se tvrdi da nemaju namjeru izvršiti državni udar, već žele vratiti dvije strane, Morsija i opoziciju, za pregovarački stol.
Ističe i rok koji je egipatski oporbeni pokret Tamarud (Pobunjenik) dao predsjedniku Egipta da podnese ostavku, u suprotnom su najavili građansku neposlušnost.
Opozicija optužuje Morsija da je dao prevelike ovlasti Muslimanskom bratstvu, da zemlju okreće isuviše islamu, da potire sekularizam, te da nije riješio brojne socijalne i ekonomske probleme.
Glavni opozicijski Front nacionalnog spasa odbio je razgovore s Morsijem i saopćio da će razgovarati sa Sisijem nakon isteka ultimatuma od 48 sati. Njihov glasnogovornik, Sameh Ashour, negira da je vojni puč moguć, a angažman vojske ovako obrazlaže:
“Vojska ne može prestati štititi narod Egipta. U njihovom saopćenju se kaže
da će se uzdržati od političkog angažmana. No, naglašavaju da je vojska tu kako bi štitila principe demokracije i volju naroda”.
Novi "Front 30. jun" koji okuplja glavne stranke pokrete koje se zalažu protiv Morsija, saopćio je da je Mohamed El Baradej, bivši šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), izabran da bude njen predstavnik u pripremi političke tranzicije, prenosi AFP.
Islamistički savez, uključujući i Muslimansko bratstvo, pozvali su Morsijeve pristaše da izađu na ulice i daju mu podršku kao legitimno izabranom predsjedniku.
U vladi međutim, padaju ostavke. Od nedjelje je najmanje šest ministara podnielo ostavku, a nmeđu njima je ona šefa diplomacije Mohameda Kameal Amra.
Američki predsjednik Barack Obama pozvao je egipatskog kolegu kako bi mu, diplomatskim riječnikom, izrazio zabrinutost.
Bijela kuća je saopćila da je Obama zatražio od Morsija “da poduzme korake kako bi pokazao da se odgovorno odnosi prema zahtjevima političkih oponenta”.
I glavni tajnik UN Ban Ki-moon pozvao je Egipćane da prevladaju razlike i nađu rješenje krize demokatskim sredstvima.
Iz Morsijeva ureda je rečeno da će se predsjednik striktno pridružavati svoga plana pomirenja usprkos zahtjevima vojske i opozicije. Vojska je dala rok od 48 sati da se nađe kompormis ili će oni ponuditi vlastiti način rješenja krize.
Egipatska državna novinska agencija objavila je u utorak da je među planovima vojske suspezija Ustava koji podržavaju islamisti, raspuštanje parlamenta i postavljanje privremene vlade, ako Morsi ne postigne dogovor sa svojim protivnicima.
Takav, ultimativni stav vojske, kaže predsjednik Morsi, koji je izabran prije godinu dana, mogao bi prouzročiti daljnju konfuziju i nemire.
General Abdel Fatak al Sisi upozorava da je narod izrazio svoje mišljenje demonstracijama, te da treba izaći u susret njihovim zahtjevima.
Istodobno iz vojske se tvrdi da nemaju namjeru izvršiti državni udar, već žele vratiti dvije strane, Morsija i opoziciju, za pregovarački stol.
Ističe i rok koji je egipatski oporbeni pokret Tamarud (Pobunjenik) dao predsjedniku Egipta da podnese ostavku, u suprotnom su najavili građansku neposlušnost.
Opozicija optužuje Morsija da je dao prevelike ovlasti Muslimanskom bratstvu, da zemlju okreće isuviše islamu, da potire sekularizam, te da nije riješio brojne socijalne i ekonomske probleme.
Glavni opozicijski Front nacionalnog spasa odbio je razgovore s Morsijem i saopćio da će razgovarati sa Sisijem nakon isteka ultimatuma od 48 sati. Njihov glasnogovornik, Sameh Ashour, negira da je vojni puč moguć, a angažman vojske ovako obrazlaže:
“Vojska ne može prestati štititi narod Egipta. U njihovom saopćenju se kaže
da će se uzdržati od političkog angažmana. No, naglašavaju da je vojska tu kako bi štitila principe demokracije i volju naroda”.
Novi "Front 30. jun" koji okuplja glavne stranke pokrete koje se zalažu protiv Morsija, saopćio je da je Mohamed El Baradej, bivši šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), izabran da bude njen predstavnik u pripremi političke tranzicije, prenosi AFP.
Islamistički savez, uključujući i Muslimansko bratstvo, pozvali su Morsijeve pristaše da izađu na ulice i daju mu podršku kao legitimno izabranom predsjedniku.
U vladi međutim, padaju ostavke. Od nedjelje je najmanje šest ministara podnielo ostavku, a nmeđu njima je ona šefa diplomacije Mohameda Kameal Amra.
Američki predsjednik Barack Obama pozvao je egipatskog kolegu kako bi mu, diplomatskim riječnikom, izrazio zabrinutost.
Bijela kuća je saopćila da je Obama zatražio od Morsija “da poduzme korake kako bi pokazao da se odgovorno odnosi prema zahtjevima političkih oponenta”.
I glavni tajnik UN Ban Ki-moon pozvao je Egipćane da prevladaju razlike i nađu rješenje krize demokatskim sredstvima.