Delegacija BiH prisustvuje plenumu Komiteta eksperata Vijeća Evrope za evaluaciju borbe protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti (Moneyval) koji počinje danas, gdje će pokušati još jednom odgoditi rokove za ispunjavanje uslova kako BiH ne bi dospjela na 'crnu listu'. Naime, još u junu mjesecu BiH je bila dužna usvojiti Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH da ne bi bila automatski prebačena na "crnu listu" kada je riječ o finansijskim transakcijama iz inostranstva. No, ni na posljednjoj sjednici državnog parlamenta to se nije desilo. Po svemu sudeći ovaj posao neće biti završen do izbora, a posljedice su već 67 posto manje stranih investicija u ovoj, u odnosu na isti period prethodne godine.
Stavljanje BiH na, za sada, sivu listu zemalja koje su pod posebnom finansijskom kontrolom, jer nisu ispunjeni uslovi Moneyvala, ne sekira mnogo parlamentarce u BiH. Od dva ključna zakona, Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti uz mnogo natezanja ipak usvojen. No, izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH ni na posljednjoj sjednici Doma naroda Palamenta BiH nisu razmatrane. Ovaj prijedlog je skinut s dnevnog reda. Iz opozicionih stranaka smatraju da odgovornost treba adresirati na vladajuću strukturu. Delegat Mladen Ivanić:
„To je naravno šteta. Kao neko ko dolazi iz opozicije, smatram za takvo stanje potpuno je odgovorna vlast, ali vlast se ne sekira puno zbog toga. Cijeli koncept ove vlasti je izolacija – što je Bosna i Hercegovina više izolovana, to je aktuelnim vlastima bolje, lakše vladaju, lakše manipulišu, lakše se poigravaju s ljudima, i njima to što smo mi na toj listi ništa posebno ne znači. Ali će, nažalost, značiti građanima, zato što će transakcije prema BiH biti provjeravane, zato što će ona biti na spisku vrlo problematičnih zemalja, u tu zemlju niko ozbiljan neće investirati, i onda će na kraju ljudi ostati i bez ovo posla što sada imaju“, smatra Ivanić.
Sličnog je mišljenja i delegat Stjepan Krešić.
„Očito da je nekome stalo da Bosna i Hercegovina bude stalno u blokadi, da je tek pedesetak milijuna maraka stranog ulaganja u BiH. To je sramota za izvršnu vlast na državnoj razini. Neusvajanje tog krivičnog zakona uvodi BiH u sankcije, što će imati nesagledive posljedice za gospodarstvo ove zemlje. A bez gospodarstva nema napretka. Mi možemo političiti i praviti raznorazne probleme u ovoj Bosni i Hercegovini, ustavne i takve, ali bez gospodarstva ova zemlja neće krenuti naprijed“, kaže Krešić.
Komitet eksperata Vijeća Evrope za evaluaciju borbe protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti (Moneyval) prolongirao je već nekoliko puta rok za usvajanje ovih zakona, kako Bosna i Hercegovina ne bi dospjela na crnu listu, što bi značilo da ni jedna zemlja više neće ulagati u BiH. No, to političarima u BiH očito nije bilo dovoljno. Već se sprema nova molba za odlaganje rokova, kaže Mladen Ćavar, zamjenik ministra sigurnosti BiH.
„Ministarstvo sigurnosti BiH je izdalo instrukciju za delegaciju Moneyvala, koja će prisustvovati plenumu od 15.-19. septembra ove godine. Ta instrukcija se odnosi na njihovo postupanje, i oni su zaduženi da učine sve kako bi uspjeli prolongirati dalje sankcije prema Bosni i Hercegovini, ustvari – odgoditi ih barem za najmanje pet do šest mjeseci, tako da će naša delegacija da uradi sljedeće: oni će plenumu Moneyvala prezentirati rješenja koja su trenutno važeća po krivičnom zakonu i pokušati da ubijede da je to dovoljno, kako Bosna i Hercegovina ne bi otišla u daljnje sankcioniranje. Naime,FATF je ljetos tražio od Moneyvala da Bosnu i Hercegovinu uputi u proces, to je ta tzv. siva lista.“
A siva lista znači još veći pad stranih investicija, a time i manje radnih mjesta. Iako za ovu godinu još nema adekvatnih podataka, procijenjeno je da su proteklih godinu dana ulaganja manja u Bosnu i Hercegovinu za 67 posto. Drastičan pad stranih investicija potvrdio je i Branimir Muidža, predsjednik Upravnog odbora Vijeća stranih investitora BiH:
„Od 2007. na ovamo razina direktnih stranih ulaganja pala je sa milijardu i tristo na prosječno tristo miliona eura u proteklih pet godina. To je isto tako evidentno u samom GDP i povećanju nezaposlenosti. Imajmo na umu da su direktna strana ulaganja jedan od najboljih instrumenata rasta i razvoja svake zemlje, dok u Bosni i Hercegovini je to evidentno i po pokazateljima Svjetske banke, da smo trenutno na 131. mjestu po konkurentnosti u svijetu. To ukazuje na to da postoji u svijetu 130 zemalja koje su atraktivnije za ulaganje.“
Muidža napominje da ocjena Moneyvala za investitore predstavlja signal isplati li se u ovakvoj zemlji ulagati svoj kapital:
„U svakom slučaju ukazuje da li je neka zemlja više ili manje rizična ili više ili manje atraktivna. Što je sivija i crnija ta zona u kojoj se ta zemlja nalazi, to je sivija prognoza da bi se investitori odlučili za tu zemlju. Što je zemlja privlačnija za strana ulaganja po osnovu puno pokazatelja, to je onda i veća šansa za sve građane ove zemlje.“