Građani Moldavije u nedjelju 5. septembra izlaze na referendum na kojem se treba odlučiti da li će se ubuduće predsjednik države birati na izravnim izborima. Ishod referenduma trebao bi razriješiti političku krizu koja potresa zemlju od 2009. budući da je u parlamentu nemoguće izabrati predsjednika države.
Iako se očekuje da će ishod referenduma biti ZA izravne izbore, mnogi analitičari ističu kako to neće biti kraj svađama između krhke četverostranačke vladajuće koalacije i Komunista.
Prošlo je gotovo godinu dana od kada je komunistički predsjednik Moldavije Vladimir Voronin okončao svoj drugi predsjednički mandat. Zemljom od tada rukovodi vršilac dužnosti, jer vladajuća proervropska koalicija nije ni u višekratnom pokušaju osigurala 61 poslanički glas potreban za izbor šefa države u parlamentu.
Primjerice, u novembru 2009. Maria Postoico, zastupnica iz redova Komunista koji imaju 48 zastupnika u parlamentu od 101 poslanika, je kazala kako će komunisti bojkotirati glasanje.
„ Komunisti neće sudjelovati u ovoj antidemokratskoj priredbi i nećemo glasati za predsjednika Moldavije kojeg je predložio Savez za evropske integracije“, ustvrdila je Postoico.
Vladajuća koalicija, Savez za evropske integracije, pokušala je za predsjednika izabrati lidera Demokratske stranke Mariana Lupua, još jednom u decembru 2009. i ponovno bezuspješno.
Iako vladajući nemaju apsolutnu većinu u parlamentu da izaberu predsjednika, po svemu sudeći na referendumu će osigurati većinu kako bi se predsjednik birao izravno na izborima, što je bila praksa do 2000.
Prema istraživanjima, procjenjuje se da će 65 posto građana izaći na referendum, a čak njih 90 posto glasati za izbor predsjednika države na izravnim izborima.
Komunisti i dalje najpopularniji
Građani su našem reporterima u Kišinovu rekli da se mora izaći iz sadašnjeg pat pozicije.
„Trebamo izaći na referdnum i glasati ZA kako bi konačno mogao biti izabran predsjednik“, smatra ovaj stanovnik glavnog grada.
Komunistička partija nastavlja s svojom taktikom opstruiranja referenduma, podnoseći tužbu za tužbom i pozivajući građane da ostanu kod kuće.
Izađe li manje od trećine, od 2,2 milijuna građana s pravom glasa, referendum neće biti važeći.
Treba dodati da su Komunisti, koji su kontrolirali i zakonadavnu i izvršnu vlast, imali predsjednika države od 2000., do 2009., a i dalje su najpopularnija stranka u zemlji.
Četiri stranke iz vladajuće koalicije imali su jaku kampanju, ali svaka stranka je to radila posebno. Demokrati koje predvodi Lupu išli su sa porukom:
„Donestite pravilnu odluku. Glasajte Za kako bi 'predsjednika birao narod'.“
Uspije li referendum, novi izbori bi se najvjerojatnije održali u novembru i bili bi i predsjednički i parlamentarni.
Vrhovni sud odbacio je zahtjev lidera Komunista Voronjina da se kandidira i treći put za predsjednika države. To znači da najpopularnija stranka nema značajnijeg kandidata, ali za funkciju šefa države kandidirati će se i lider Demokratske stranke Lupu, kao i šef Liberalnih demokrata, aktualni premijer, Vlad Filat.
Tu na scenu stupa i Rusija, koja želi imati utjecaja na politiku u Moldaviji. Moskva je snažno podržavala komunistu Voronjina, i prilično je nezadovoljna prozapadnom politikom vladajuće koalicije. S vršiocem dužnosti predsjednika Mihaiem Ghimpuom ima zategnute odnose, jer je Ghimpu 28. jun proglasio Danom Sovjetske okupacije. Tu mu je odluku kasnije odbacio Vrhovni sud.
Moskva ima daleko bolje odnose sa Filatom, a posebno s Lupuom, koji je bio lider Komunista dok se nije razišao s Voronjinom prošle godine.
Analitičar Vladimir Socor iz američke Jamestown Fondacije nedavno je napisao kako će Moskva nastojati utjecati na Lupua kako bi napustio koaliciju i slučaju novih izbora, napravio lijevi blok s Komunistima.
Demokratska stranka, kojoj je na čelu Lupu, ima bliske veze sa ruskom vladajućom Ujedinjenom Rusijom premijera Vladimira Putina. Ipak, promatrači ističu da Lupu mnogo riskira, jer birači mogu zaključiti da je ili suviše popustljiv prema Moskvi ili da mu ona previše dirigira postupke.
Jedno i drugo bi moglo biti loše. Možda će se Lupu osloniti samo na izborno tijelo svoje stranke, nadajući se da bi mogao ući u drugi krug i tako pobijediti Filata ili nekog drugog kandidata.
Iako se očekuje da će ishod referenduma biti ZA izravne izbore, mnogi analitičari ističu kako to neće biti kraj svađama između krhke četverostranačke vladajuće koalacije i Komunista.
Prošlo je gotovo godinu dana od kada je komunistički predsjednik Moldavije Vladimir Voronin okončao svoj drugi predsjednički mandat. Zemljom od tada rukovodi vršilac dužnosti, jer vladajuća proervropska koalicija nije ni u višekratnom pokušaju osigurala 61 poslanički glas potreban za izbor šefa države u parlamentu.
Primjerice, u novembru 2009. Maria Postoico, zastupnica iz redova Komunista koji imaju 48 zastupnika u parlamentu od 101 poslanika, je kazala kako će komunisti bojkotirati glasanje.
„ Komunisti neće sudjelovati u ovoj antidemokratskoj priredbi i nećemo glasati za predsjednika Moldavije kojeg je predložio Savez za evropske integracije“, ustvrdila je Postoico.
Vladajuća koalicija, Savez za evropske integracije, pokušala je za predsjednika izabrati lidera Demokratske stranke Mariana Lupua, još jednom u decembru 2009. i ponovno bezuspješno.
Iako vladajući nemaju apsolutnu većinu u parlamentu da izaberu predsjednika, po svemu sudeći na referendumu će osigurati većinu kako bi se predsjednik birao izravno na izborima, što je bila praksa do 2000.
Prema istraživanjima, procjenjuje se da će 65 posto građana izaći na referendum, a čak njih 90 posto glasati za izbor predsjednika države na izravnim izborima.
Komunisti i dalje najpopularniji
Građani su našem reporterima u Kišinovu rekli da se mora izaći iz sadašnjeg pat pozicije.
„Trebamo izaći na referdnum i glasati ZA kako bi konačno mogao biti izabran predsjednik“, smatra ovaj stanovnik glavnog grada.
Komunistička partija nastavlja s svojom taktikom opstruiranja referenduma, podnoseći tužbu za tužbom i pozivajući građane da ostanu kod kuće.
Izađe li manje od trećine, od 2,2 milijuna građana s pravom glasa, referendum neće biti važeći.
Treba dodati da su Komunisti, koji su kontrolirali i zakonadavnu i izvršnu vlast, imali predsjednika države od 2000., do 2009., a i dalje su najpopularnija stranka u zemlji.
Četiri stranke iz vladajuće koalicije imali su jaku kampanju, ali svaka stranka je to radila posebno. Demokrati koje predvodi Lupu išli su sa porukom:
„Donestite pravilnu odluku. Glasajte Za kako bi 'predsjednika birao narod'.“
Uspije li referendum, novi izbori bi se najvjerojatnije održali u novembru i bili bi i predsjednički i parlamentarni.
Vrhovni sud odbacio je zahtjev lidera Komunista Voronjina da se kandidira i treći put za predsjednika države. To znači da najpopularnija stranka nema značajnijeg kandidata, ali za funkciju šefa države kandidirati će se i lider Demokratske stranke Lupu, kao i šef Liberalnih demokrata, aktualni premijer, Vlad Filat.
Moskva je snažno podržavala komunistu Voronjina, i prilično je nezadovoljna prozapadnom politikom vladajuće koalicije.
Tu na scenu stupa i Rusija, koja želi imati utjecaja na politiku u Moldaviji. Moskva je snažno podržavala komunistu Voronjina, i prilično je nezadovoljna prozapadnom politikom vladajuće koalicije. S vršiocem dužnosti predsjednika Mihaiem Ghimpuom ima zategnute odnose, jer je Ghimpu 28. jun proglasio Danom Sovjetske okupacije. Tu mu je odluku kasnije odbacio Vrhovni sud.
Moskva ima daleko bolje odnose sa Filatom, a posebno s Lupuom, koji je bio lider Komunista dok se nije razišao s Voronjinom prošle godine.
Analitičar Vladimir Socor iz američke Jamestown Fondacije nedavno je napisao kako će Moskva nastojati utjecati na Lupua kako bi napustio koaliciju i slučaju novih izbora, napravio lijevi blok s Komunistima.
Demokratska stranka, kojoj je na čelu Lupu, ima bliske veze sa ruskom vladajućom Ujedinjenom Rusijom premijera Vladimira Putina. Ipak, promatrači ističu da Lupu mnogo riskira, jer birači mogu zaključiti da je ili suviše popustljiv prema Moskvi ili da mu ona previše dirigira postupke.
Jedno i drugo bi moglo biti loše. Možda će se Lupu osloniti samo na izborno tijelo svoje stranke, nadajući se da bi mogao ući u drugi krug i tako pobijediti Filata ili nekog drugog kandidata.