Piše: Tony Wesolowsky
Video koji navodno prikazuje Rumuniju kako gomila vojnike i vojnu opremu na moldavskoj granici brzo je preuzeo proruski medij i širio se na Telegramu i Twitteru u februaru ove godine.
Međutim, video nije prikazivao tako nešto. U stvari, to su bili snimci sa rumunske vojne parade održane nekoliko mjeseci ranije u Alba Juliji, gradu u rumunskom regionu Transilvaniji, udaljenom stotine kilometara od moldavske granice.
Nakon što je Rusija u februaru 2022. pokrenula invaziju na Ukrajinu, stručnjaci tvrde da je Kremlj pojačao dezinformisanje, koristeći tradicionalne i društvene medije i druge alate za svoj narativ istovremeno se suočavajući s globalnom osudom zbog svoje agresije, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Čini se da je Moldavija, jedna od najsiromašnijih zemalja Evrope, na vrhu ili blizu vrha liste Kremlja za odstrel. Da bi se suprotstavio, Kišinjev je prvo zabranio ruske informativne programe, a nekoliko mjeseci kasnije blokirao emitovanje pojedinih televizijskih kanala. Nedavno je Maia Sandu, prozapadna predsjednica zemlje, predložila stvaranje državnog centra za praćenje ruskih dezinformacija i propagande, tvrdeći da su laži koje se šire na televiziji i društvenim medijima "najopasnije oružje".
Dezinformacijska kampanja izgleda kao samo dio onoga što stručnjaci tvrde da je koordinisana kampanja Kremlja protiv Moldavije, bivše sovjetske republike od 2,6 miliona stanovnika koja graniči s Ukrajinom. Američki zvaničnici i drugi su upozoravali da ruski predsjednik Vladimir Putin nije bio usmjeren samo na Ukrajinu, već i na strateški smještenu Moldaviju, s posebnim fokusom na skoro 2.000 ruskih vojnika raspoređenih u odcijepljenom moldavskom regionu Pridnjestrovlje.
Pročitajte i ovo: Moldavija suspendirala šest proruskih TV kanalaU februaru je Sandu javno optužila Rusiju da kuje zavjeru za zbacivanje njene vlade, navod koji je nekoliko dana ranije prvi iznio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Izjava moldavske predsjednice uslijedila je nakon ostavke premijerke Natalije Gavrilite, koja je optužila Rusiju za izazivanje kriza uključujući "energetsku ucjenu".
U to vrijeme vlada se suočavala s talasom protesta koje je uglavnom organizovala proruska stranka Šor, čiji je lider Ilan Šor (Shor), odbjegli moldavski oligarh, bio umiješan u bankarsku prevaru od milijardu dolara i druge nezakonite šeme.
Dok Kišinjev možda pokušava da suzbije dezinformacijski nered, suočava se sa izazovnim zadatkom, smatra Mark Sojer (Sawyer), viši analitičar u privatnoj firmi Logically, koja prati dezinformacije za vlade i preduzeća.
"Nedavni napori u suzbijanju ruske propagande u Moldaviji bili su kao igra mačke i miša. Kada regulatori ugase televizijske stanice i web stranice koje prenose emitovane ruske državne programe, sadržaj i dalje postoji jer se brzo distribuira putem drugih kanala poput novonastalih web stranica i aplikacija za razmjenu poruka", rekao je Sojer za RSE.
"Povelika manjina građana također je sklona proruskim propagandnim narativima što otežava da napori protiv dezinformacija steknu kredibilitet kod tih građana. U budućnosti, korištenje dipfejk i AI tehnologije može ubrzati i povećati razmjere dezinformacija i otežati napore vlade."
Lažne tvrdnje
U februaru je Rusija negirala da planira destabilizaciju Moldavije, a tvrdnje su ponavljali i širili proruski glasovi unutar Moldavije. Kremlj se nije zaustavio samo na tome, već je iznio optužbe tvrdeći da Ukrajina planira operaciju pod lažnom zastavom u Pridnjestrovlju, gdje je Moldavija vodila kratki ali krvavi rat 1992. protiv separatista koje podržava Rusija. Optužbe Kremlja bile su slabo prikrivena "klasična dezinformacijska" taktika, napisao je u postu na Facebooku Valeriu Paša, direktor moldavske organizacije Watchdog.md.
Vojnik i žena prolaze pored sjedišta ruskih trupa u Tiraspolju, glavnom gradu odcijepljenog moldavskog regiona Pridnjestrovlje.
Lažne tvrdnje o ukrajinskoj zavjeri prvo su se pojavile na Twitteru i Telegramu prije nego što ih je 23. februara brzo zakačilo rusko Ministarstvo odbrane. To zvanično saopštenje "masovno je šireno putem ruskih državnih i proruskih medija", kao i "proruskih izvora u Moldaviji", navodi Radna grupa Stratkoma Istok (East StratCom Task Force), koju finansira Evropska unija za praćenje i izvještavanje o ruskim dezinformacijama unutar Unije. Dio te kampanje bio je i video koji navodi da Rumunija gomila vojnu opremu na moldavskoj granici.
"Prepravljanje i pogrešno korištenje starih fotografija ili video snimaka je česta taktika koju koriste akteri dezinformacija kako bi ojačali kredibilitet svojih narativa, jer su svjesni da multimedijski sadržaji imaju veću šansu za viralnost kroz algoritme društvenih medija. U ovom konkretnom slučaju, video implicira da su Rumunija i vlada u Kišinjevu agresivne i destabilizujuće, iako je rumunsko Ministarstvo odbrane brzo opovrgnulo lažne tvrdnje", objasnio je Sojer.
Uprkos rupama u priči, Kremlj je nastavio širiti te tvrdnje.
Pročitajte i ovo: Rusija pribegava 'spam' taktikama u online ratu protiv Ukrajine, saopštila MetaRusko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je 24. februara da će se svaki napad na rusku vojsku u Pridnjestrovlju smatrati napadom na Rusiju. Lideri separatista u odcijepljenom regionu su dodatno reagovali govoreći da su "spremni da se suoče sa svim provokacijama".
Glasine su dobile "dramatičan zamah" 26. februara, navodi odjeljenje za dezinformacije EU, kada je večernji dnevnik na ruskom državnom Prvom kanalu, koji gledaju milioni ljudi, posvetio značajno vrijeme toj priči.
Vladimir Solovjov, jedan od vodećih televizijskih proruskih voditelja, poznat po svojim emisijama uživo, tvrdio je 1. marta da "Ukrajina planira napasti" Moldaviju, pozivajući se na Telegram nalog Igora Dodona, bivšeg moldavskog predsjednika naklonjenog Kremlju koji je 2022. kratko bio u kućnom pritvoru zbog optužbi za korupciju i izdaju. Solovjova objava na Telegramu imala je više od 240.000 pregleda.
Simpatija za ruski narativ
Takva vrsta poruka može imati podršku u Moldaviji, gdje su nakon višedecenijske sovjetske vladavine ljudi ostali skloni proruskim narativima, smatra Paša.
"Ova javna percepcija formirana je decenijama, a mnogi od ovih modernih proruskih narativa promovišu se još od sovjetskih vremena. Na primjer, sve što se tiče NATO-a", objasnio je Paša za Karent tajm (Current Time), medijski projekat na ruskom jeziku koji RSE vodi u saradnji s Glasom Amerike.
Demonstranti drže moldavske zastave tokom protesta koji je organizovao moldavski član parlamenta u ime stranke Šor u Kišinjevu 12. marta.
Istraživanje javnog mnijenja koje je Watchdog.md objavio u februaru pokazalo je da su Moldavci skloniji da za rusku invaziju krive Zapad i NATO. Skoro 55 posto ispitanika se složilo sa tvrdnjom da "Rusija zapravo vodi rat protiv NATO-a u Ukrajini". Ispitanici su za porast cijena energenata u Moldaviji često krivili svoju vlast a ne rusko smanjenje snabdijevanja energijom.
Sandu je prvi put pokušala da zatamni signale ruskih medija u junu 2022. godine potpisivanjem Zakona o informacijskoj sigurnosti, koji je usvojen u parlamentu početkom tog mjeseca. Njime je zabranjena distribucija ruskih televizijskih vijesti i političkih analiza unutar Moldavije.
"Zakon je stupio na snagu ove sedmice, a (ruska) propaganda bit će mnogo oštrije kažnjena. Medijske organizacije koje šire dezinformacije bit će postepeno kažnjavane, od novčanih kazni do oduzimanja prava na emitovanje reklama", rekla je tada šefica Audiovizuelnog vijeća u Moldaviji, Lilijana Vitu.
Do tog juna, sadržaj iz Rusije se direktno prenosio preko moldavskih kanala povezanih s proruskim političarima, napominje Karent tajm. Na primjer, televizijska stanica ‘Prvi u Moldaviji’ je veliki dio svog programa direktno dobijala od ruske televizije Kanala jedan.
U decembru 2022. godine, Moldavija je otišla korak dalje tako što je ciljala određene televizijske mreže zbog navodnog širenja dezinformacija. Moldavska komisija za vanredne situacije je 16. decembra suspendovala dozvole za emitovanje kanala Prvi u Moldaviji, RTR Moldova, Accent TV, NTV Moldova, TV6 i Orhei TV.
Komisija je saopštila da je donijela tu odluku nakon izvještaja Audiovizuelnog vijeća Moldavije u kojem se konstatuje "nedostatak tačnih informacija u izvještavanju o nacionalnim događajima, ali i ratu u Ukrajini". Također je navedeno da su suspenzije imale za cilj "sprječavanje rizika od dezinformacija... ili pokušaja manipulacije javnim mnijenjem".
Proruske medijske kuće na meti
Četiri od šest suspendovanih kanala - Prvi u Moldaviji, RTR Moldova, NTV Moldova i TV6 - redovno emituju programe ruskih televizijskih kanala.
Prvi u Moldaviji, TV6 i Accent TV su povezani s Šorom, koji se sa svojom strankom nalazi na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije zbog pokušaja destabilizacije Moldavije.
Radnici u Kišinjevu u februaru 2019. kače bilbord predizborne kampanje koji prikazuje moldavskog parlamentarnog kandidata Ilana Šora i natpis na rumunskom i ruskom: "Ilan Šor je za narod."
NTV Moldova je povezana s proruskom Strankom socijalista Republike Moldavije (PSRM) i njenim liderom Dodonom, koji je bio predsjednik od 2016. do 2020. godine, kada je izgubio od Sandu, bivše službenice Svjetske banke obrazovane u Sjedinjenim Američkim Državama.
Dodon je navodno primio novac od Kremlja. Poslovna asocijacija na čijem je čelu, Moldavsko-ruska poslovna unija, navodno je primila oko 300.000 dolara od Moskve između oktobra 2021. i aprila 2022. godine, pokazuje istraživanje organizacije RISE Moldova.
TV6 je saopštio da je suspenzija "potpuno neutemeljena" i "neviđeni napad na slobodu izražavanja, uredničku slobodu i slobodu novinara".
Tada je portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova, Marija Zaharova, opisala ovaj potez kao "cinično kršenje prava nacionalnih manjina".
Međutim, s obzirom na veliki broj dostupnih medijskih opcija, zabrana emitovanja na televizijskim kanalima pokazala se gotovo beskorisnom. RTR Moldova je uspjela zaobići suspenziju prelaskom svojih glavnih emisija i vijesti na drugi kanal, Cinema 1, navodi Radna grupa Stratkom Istok.
Orhei TV i TV6 koristili su malo poznatu platformu, Orizont TV, za emitovanje svojih programa, navodi odjeljenje za dezinformacije EU. Ostali kanali, uključujući Publiku, Kanal 2, Kanal 3 i Kanal 5, koji su povezani s još jednim odbjeglim oligarhom, Vladom Plahotniukom, također umiješanim u istu prevaru s bankom kao i Šor, zabilježili su porast gledanosti od suspenzija.
Odbjegli oligarh Vladimir Plahotniuk
Plahotniuk i Šor su među sedam osoba iz Moldavije koje je EU sankcionisala 30. maja zbog akcija koje Brisel smatra da destabilizuju i podrivaju teritorijalni integritet zemlje. Obojica su među devet pojedinaca i 12 entiteta koji je američko Ministarstvo finansija u oktobru prošle godine stavilo na crnu listu zbog "sistematske korupcije" i pokušaja uticaja na izbore u Moldaviji. Navedeno je da je Šor dobio podršku Moskve i sarađivao sa entitetima baziranim u Moskvi kako bi zaustavio put Moldavije ka članstvu u EU.
Pročitajte i ovo: Borrell: Dezinformacije oružje Kremlja za kontrolu i destabilizacijuPrateći šest kanala u novembru 2022., Watchdog.md je otkrio da je na tri kanala koji prenose ruski program – Prvi u Moldaviji, RTR Moldova i NTV Moldova - Putin prikazan pozitivnije od Zelenskog, iako su ovi kanali prenosili negativne vijesti o Rusiji, uglavnom vezane za njenu agresiju.
"Prošlog marta smo proveli istraživanje i ustanovili da je mnogo građana Moldavije promijenilo svoj stav prema Rusiji i Putinu i počelo manje vjerovati narativima Kremlja. Zatim se sve izjednačilo; čak je došlo do blagog porasta, a sada se povjerenje u Putina ponovno smanjuje. Primjećujemo ovaj opadajući trend na osnovu najnovijih anketa koje smo proveli", rekao je Paša za Karent tajm.
On tvrdi da bi bilo pogrešno pretpostavljati da je uglavnom rusko govorno stanovništvo u Moldaviji sklonije vjerovanju narativima Kremlja.
"Više od polovine onih koji podržavaju Putina su građani Moldavije koji govore rumunski. Naša istraživanja to pokazuju. Da, među etničkim manjinama postoji veća percepcija lažnih vijesti, ali ne možemo reći da samo rusko govorno stanovništvo podržava Putina i Rusiju", rekao je Paša.
Da bi se borila protiv ruskih dezinformacija i propagande, Sandu je 29. maja najavila da podnosi prijedlog zakona za osnivanje Nacionalnog centra za zaštitu informacija i kontrapropagandu-Patriot čije će dužnosti i zadaci, prema Sandu, biti koordinacija i implementacija državne politike u oblasti informacijske sigurnosti i pružanje "strateške komunikacije radi sprečavanja i suzbijanja dezinformacija na nacionalnom nivou".
"Oni koji lansiraju i šire lažne informacije žele izazvati strah, mržnju i podjele. Svakodnevno Kremlj i kriminalne skupine izvode hibridne napade, koristeći propagandno oružje za sijanje mržnje u Moldaviji, slabe naše povjerenje jednih u druge i vlastitu državu", rekla je Sandu u izjavi kojom je objavila inicijativu.
Kišinjev je također preduzeo druge proaktivne mjere, napominje Volter. Istog dana kada je Rusija pokrenula svoju invaziju 24. februara 2022, moldavska vlada je pokrenula Telegram kanal za provjeru informacija na toj društvenoj medijskoj platformi, nazvan Prima Sursa, ili Prvi Izvor.
U oktobru 2022., Prima Sursa je korištena kako bi se demantovale glasine koje su se širile putem aplikacije o tome da moldavsko Ministarstvo odbrane planira opštu vojnu mobilizaciju.
Pročitajte i ovo: Direktorka USAGM: Globalni rat informacijama je na prekretniciBez obzira na kontramjere koje bi Kišinjev mogao preduzeti, Volter predviđa da će se napori proruskih dezinformacija vjerovatno nastaviti unutar Moldavije, i možda postati sofisticiraniji.
"Budući da je Kremlj propao u pokušaju da instalira svoju željenu vladu putem invazije ili pokušaja puča, Kremlj će se snažno osloniti na dezinformacije kao jeftin alat za ometanje proevropskog puta Moldavije", rekao je Sojer.
"Uticaj će zavisiti od toga koliko dobro moldavska vlada može sarađivati s civilnim društvom, političkim strankama i pojedinačnim građanima kako bi proizvela činjenične poruke koje zaista rezoniraju s građanima. U najmanju ruku, Moldavija signalizira svojim građanima i vanjskim partnerima da ima neophodnu odlučnost."