Deseci hiljada ljudi okupili su se 21. maja u Kišinjevu, glavnom gradu Moldavije, u znak podrške bližim vezama sa Evropskom unijom (EU), dok se proevropska vlada te zemlje nastavlja boriti s političkim strujama iz Rusije.
Policija je procijenila da se okupilo oko 75.000 ljudi, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Skup, na kojem se pojavila i predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola, organiziran je nekoliko dana pred sastanak evropske političke zajednice.
Sastanak će biti održan 1. juna, a očekuje se da na njemu predsjednica Moldavije Maia Sandu dobije obećanje da će njena zemlja uskoro započeti pregovore o članstvu s EU.
Pročitajte i ovo: Moldavska predsjednica pozvala na velike proeuropske skupoveSamit će biti prvi sastanak 44-člane grupe, koja je namijenjena poboljšanju suradnje između EU i zemalja koje nisu članice Unije, uključujući zemlje kandidatkinje na zapadnom Balkanu i u regiji Kavkaza.
Moldavija je, zajedno s Ukrajinom, pozvana na otvaranje pristupnih pregovora s EU u junu prošle godine, nekoliko mjeseci nakon što je Rusija počela invaziju na Ukrajinu.
Kao jedna od najsiromašnijih zemalja Evrope primila je stotine hiljada ukrajinskih izbjeglica, uz istovremeni porast zabrinutosti zbog mogućeg širenja rata.
Sandu, bivša dužnosnica Svjetske banke koja je školovana u Sjedinjenim Američkim Državama, došla je na vlast u novembru 2020. godine, na listi proreformista.
Zamijenila je Igora Dodona, socijalističkog predsjednika kojeg je podržavala Moskva, a čiji je mandat bio uzdrman ekonomskom krizom i korupcijskim skandalima.
Sanduino nastojanje za ostvarivanjem bližih veza sa EU uznemirilo je Moskvu, koja i dalje otvoreno podržava neke moldavske političke ličnosti.
Moldavija je u različitim razdobljima svoje povijesti bila dio Ruskog Carstva i Sovjetskog Saveza te "Velike Rumunjske". Parlament te zemlje je u martu proglasio rumunjski službenim jezikom, iako je ruski i dalje u širokoj uporabi.
Velikoj narodnoj skupštini prisustvovalo je mnogo ljudi na istoimenom trgu u glavnom gradu Kišinjevu, uključujući i na proglašenju neovisnosti od sovjetske vlasti 1991. godine.
Moldavija, kao i Ukrajina, službeno je podnijela zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji, što je proces koji obično godinama traje. Međutim, njezin ustav utvrđuje politiku neutralnosti koja isključuje članstvo u NATO-u.
Zemlja je i dalje opterećena prisutnošću proruske separatističke regije Pridnjestrovlje (Transdnjestrija), 30 godina nakon kratkog rata u kojem se suprotstavila moldavskoj vojsci.