U Sarajevu je ove sedmice prezentirana platforma „Moja ideja – Moja budućnost“. Radi se o predstavljanju biznis ideja mladih iz raznih gradova BiH koje su nastale u tijeku projekta „Zadržavanje mladih u ruralnim sredinama kroz edukaciju o zapošljavanju“.
Projekt je pokrenut nakon trogodišnjeg istraživanja provedenog u 52 općine u BiH, s posebnim naglaskom na povratničke i izbjegličke obitelji. O onome što je istraživanje pokazalo govori Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH.
„U velikom broju mjesnih zajednica vidjeli smo da postoje mladi, i intelektualci i oni koji su završili srednje škole i zanate, koji su bez posla“, kaže.
Unatoč ustaljenom mišljenju da mladi iz Bosne i Hercegovine žele otići, iskustvo na terenu je pokazalo da postoje mladi koji u ovoj zemlji vide svoju budućnost, nastavlja Zukić.
„Mi imamo mlade koje smo obišli, s njima komunicirali, koje smo educirali. Vjerovali ili ne – nijedan od njih nije izjavio da želi otići iz Bosne i Hercegovine jer ovdje nema života za nas. To je jedna velika poruka koja dolazi iz Bijeljine, iz Banjaluke, iz Mostara, iz Širokog, iz Stoca, Prijedora. Znači, ipak nešto demantira jednu izjavu koja nekad vrijeđa one koji ne misle tako“, ističe Zukić.
Mladi imaju ideje kojima se sami mogu nametnuti na tržištu. Kako bi se te ideje pretvorile u novi biznis, trebalo je njihove tvorce najprije educirati, objašnjava Zukić.
„Hiljadu i po mladih je prošlo tu edukaciju koja se sastojala iz tri-četiri modula. Glavni su bili kako da napišu CV. Ipak su to momci i cure koji nisu imali prilike da budu na edukacijama, a u ruralnim područjima je to daleko drugačije nego u urbanim. Mi smo birali mjesta gdje ih možemo konkretno da nađemo, da budemo s njima, da im pomognemo i da oni započnu svoj biznis.“
Poznato je da mladi u Bosni i Hercegovini nakon završetka obrazovanja teško dolaze do zaposlenja, pogotovo ako žive u manjim sredinama. Nedžad Skrupan iz Konjica završio je srednju medicinsku školu. Budući da nije mogao dobiti stalno zaposlenje odlučio se na edukaciju i došao na ideju pokretanja biznisa.
„BH Games, SoftLab Studio, odnosno prvo da napravimo jednu web igricu koja bi nam doprinijela u našem daljem razvoju, da napravimo firmu koja će nam omogućiti razvoj te igrice i svih drugih aplikativnih softwarea, za sve moguće platforme, od mobilnih telefona pa nadalje“, smatra Skrupan.
Mladi student građevine, Haris Hasagić iz Kaknja došao je na ideju otvaranja trgovačke radnje za prodaju rezervnih dijelova za poljoprivrednu mehanizaciju.
„Do ideje je došlo samim tim što je Kakanj takva sredina gdje imamo većinu stanovništva koje se bavi poljoprivredom. Kad imate 40.000 ljudi koji se time bave, logično je bilo da pokrenemo neku takvu radnju.“
Selma Sultanić članica je udruženja Perspektiva iz Konjica. Zajedno sa svojim kolegama odlučila je napraviti projekt uređenja eko parka Vrtaljica u ovom gradu. Projekt je važan za cjelokupnu zajednicu ovog grada.
„Park se koristi kao izletište, mada nema adekvatno uređenje. Želimo da svojim građanima priuštimo jedan takav dio grada“, kaže Sultanić.
Ivan Andrić iz Vareša odlučio se nastaviti obiteljski posao. Želi se baviti pčelarstvom. Smatra da se mladi Bosanci i Hercegovci također trebaju potruditi kako bi od svojih vještina i znanja mogli živjeti.
„Ja se borim nekako već pet godina, otkako sam školu završio, sve sam na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Po meni, bar u Varešu, omladina je veoma pasivna. Neće, na primjer, na selo, neće pčele, neće rad. Ja se borim na sve načine, samo da ostanem u svojoj općini, ako ništa drugo, u svojoj državi.“
Projekt edukacije i podrške mladima financijski pomažu Američka ambasada u BiH i Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica.