Modna industrija u egzistencijalnoj krizi

Pandemija koju je izazvao korona virusa dovela je svjetsku modnu industriju u krizu sa značajnim brojem kompanija za koje se očekuje da će propasti u narednih 18 mjeseci, što dovodi u rizik milione radnih mjesta.

Predviđa se da će globalna prodaja u 2020. godini pasti i do 30 posto, a luksuzni dio tržišta bit će još teže pogođen, s padom i do 40 posto, pokazalo je izvješće Business of Fashion.

Modni dizajner iz Bosne i Hercegovine Adnan Hajrulahović Haad, odgovarajući na pitanje zašto se modna industrija suočava s „egzistencijalnom krizom“ za Facebook rubriku Zašto Radija Slobodna Evropa, kaže da je modna industrija u Bosni i Hercegovini već neko vrijeme u ovakvoj vrsti krize.

„Čini mi se, i bez ove situacije s COVID-om 19 je takva situacija zato što ova industrija pripada niskoakumulativnoj industriji. U našoj zemlji većinom radi, kompletna industrija radi lohn poslove (doradni poslovi) za vanjskog kupca, inostranog kupca, a ti lohn poslovi su jako, jako malo plaćeni, gotovo nikako. I na njima je teško naći opstanak.

U tekstilnoj industriji uvijek je mnogo ljudi, s te strane, da kažem, mnogo osoba zapošljava. Dakako, granice svijeta su zatvorene, svjedočimo tome da u principu nema izvoza, rijedak je i uvoz. A ako nema izvoza, i nema inostranog kupca tih lohn usluga, onda definitivno naše fabrike stoje, moraju se otpuštati radnici i sve drugo“, kaže Hajrulahović dodajući da modna industrija u BiH u prvom redu ovisi o kupcima iz Italije i Njemačke.

Modna industrija u najvećoj mjeri ovisi o fizičkoj direktnoj maloprodaji. I pored online prodaje, više od 80 posto transakcija u modnoj industriji i dalje se događa u trgovinama, međutim trgovine su već više od mjesec dana zatvorene u većini zemalja svijeta. Mnogi su se brendovi u ovoj situaciji upravo okrenuli online prodaji.

„Ja sam još prošle godine u maju bio u Mađarskoj na samitu dizajna i privrede. Između ostalog tamo se mnogo govorilo o načinu prodaje. Jedan veliki komercijalni brend tada je najavio da planiraju u narednih pet godina prebaciti kompletnu prodaju tog brenda online. Rekli su da su uložili mnogo novca u softvere i da će omogućiti svakom kupcu da iz svoga doma proba virtualno komad odjeće", kazao je Hajrulahović.

"Ja se nisam složio s tim, radim skoro 20 godina ovaj posao i mislim da to nije do kraja moguće. Moja pretpostavka je kao i s industrijom hrane, stotinjak godina unazad smo pokušavali da industrijaliziramo hranu, pa smo to uspjeli.

Kad smo imali hranu u obliku tablete ili praha, ili svega instant, onda smo shvatili da smo proizveli smeće i nešto što nema nikakve vrijednosti. Mislim da slično treba da se desi i u modnoj industriji. Mislim da ćemo shvatiti da sve ono što dolazi s komercijalnim, velikim brendovima, proizvedeno negdje u nekoj Aziji ili Africi, ili negdje tako, da ima neku, da kažem samu po sebi neku lošu energiju onih koji su to proizveli. Ovdje mislim na djecu, žene, na ljudi, na izbor materijala, na izbor hemikalija itd. Nadam se da ćemo postati svjesni da kupujemo lokalno, u krojačkoj radnji, u našoj ulici, u nekom malom brendu u našem susjedstvu, ili naravno na internetu ali poznate stvari“, ocjenjuje Hajrulahović.

Ljudi u vrijeme pandemije i restriktivnih mjera nisu zainteresirani za kupovinu odjeće, pokazala su istraživanja. Nešto više se prodavala jedinu kućna odjeća, što nije iznenađenje s obzirom na to da ljudi najviše vremena provode kući. High street brendovi su na svojim online prodavnicama nudili velike popuste kako bi prodali sezonsku odjeću koja ima svoj jako kratak rok trajanja.

„Hiperprodukcije je svega, tako i odjeće. Imate dizajnere koji imitiraju industriju, ali nisu na nivou te industrije, proizvode kolekcije koje niko ne kupuje. Ja se trudim da radim kolekcije onda kad imam šta da kažem. I tako da ta kolekcija ima umjetnički dojam da ostane. Problem u Bosni i Hercegovini s dizajnerima jeste što su im jako visoke cijene, koje nisu prilagođene našem standardu. S druge strane i kad jesu, kupci moraju da se naviknu da kupuju domaće brendove i da na taj način pravimo prostor za više takvih proizvoda“, kaže Hajrulahović.

Za vrijeme krize mnogi su se dizajneri okrenuli izradi zaštitne opreme, u prvom redu maski ili odijela za medicinske radnike. Hajrulahović kaže da je njegov tim počeo izrađivati maske već s naznakama korona virusa u BiH, ali da su to obične pamučne maske, a ne dizajnirane ili brendirane.

„Radili smo bijele maske, koje se mogu oprati i više puta koristiti. Riječ je o običnim maskama koje su dostupne krajnjem potrošaču, a ne o dizajnerskim maskama. Uradio sam nekoliko maski s nekim printom, ali nije mi to kao dizajneru izazov da radim samopromociju u ovim vremenima. Ovo nisu ta vremena, svaka samopromocija u ovim vremenima je nepotrebna pa i degutantna“, kaže Hajrulahović.

Modna industrija je jedan od najvećih zagađivača na svijetu, a i taj segment u dobroj mjeri ima veze s brzom modom i otpadom koji od takve mode nastaje. Modni dizajner Hajrulahović objašnjava da postoji više faza zagađenja koje proizvodi modna industrija, prva se odnosi proces proizvodnje, a druge na distribuciju i upotrebu.

„Prva ima veze s bojenjem, načinom obrade tkanina, hemikalijama koje se koriste, otpadnim materijama koje pri tome nastaju. Zatim dolazi zagađivanje nakon što smo koristili i bacili odjeću. Kad ovo shvatite, onda shvatite i da svaka nova kolekcija je na neki način novo smeće. Tako sam ja to počeo doživljavati. Sad kad je stala i proizvodnja i konzumacija, malo je i Planeta odmorila i doživjela malo čišćenje“, kaže modni dizajner Hajrulahović.

• Niš: Tekstilni radnici protestovali zbog otkaza

Najveću ulogu kao i običnu kad je riječ o okolišu imaju najveći proizvođači i zagađivači, ali Hajrulahović smatra da je velika dogovornost i na potrošačima koji bi morali da „zastanu i uspore i nakon krize“. „Treba biti racionalan i ne podlijegati pretjeranoj kupovini samo da se pripada nekom trendu“, kaže Hajrulahović.

Iako trajanje i krajnja ozbiljnost pandemije ostaju nepoznata, očito je da je modna industrija tek na početku svoje borbe. U izvještaju The State of Fashion navedeno je da je pandemija stvorila savršenu oluju za ovu industriju: visoko integrirani globalni lanac opskrbe znači da su tvrtke bile pod ogromnim naporom dok su pokušavale upravljati krizama na više frontova, jer su mjere zatvaranja bile nametnute u najprije u Kini, zatim u Italiji, a kasnije u drugim zemljama svijeta. Izvještaj predviđa da bi korona virus mogao biti šansa za resetiranje i potpuno preoblikovanje lanca vrijednosti modne industrije.