U dvije policijske akciji ove sedmice u Bosni i Hercegovini uhapšene su 32 osobe, koje se dovode u vezu sa krivičnim djelima ubistva, pokušaja ubistva, iznuda, zelenaštva i razbojništva. Razbijena je i organizovana kriminalna grupa. No, to je samo dio lanca onih koji su budžet Bosne i Hercegovine oštetili za višemilionske iznose.
Na planu finansijskog kriminala i naplate potraživanja u Bosni i Hercegovini do sada se radilo vrlo malo. Predsjednik Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, Nikola Špirić, nedavno je izjavio da utuženih a nenaplaćenih potraživanja od indirektnih poreza ima u iznosu većem od 120 miliona KM:
„Ti procesi, nažalost, miruju, neki po već sedam-osam godina. Dobili smo obećanja od sudova i tužilaštava da će prioritet imati ti predmeti. Vrlo brzo ćemo imati ponovo sastanak, vidjeti kako se stvari razvijaju i pokušati da vidimo – ako bude trebalo da imamo i neke edukacione seminare za ljude iz Uprave, koji će, kad pripremaju tužbe, pripremati ih na način da na prvostepenom sudu ne budu odbačene radi bilo kakvih nedostataka.“
Od početka rada Uprave za indrektno oporezivaje 2005. godine Sektor za provođenje i poštivanje poreskih i carinskih propisa Tužilaštvu BiH proslijedio je 850 izvještaja o postojanju osnova sumnje da je počinjeno neko krivično djelo iz oblasti indirektnih poreza, kaže portparol Uprave Ratko Kovačević:
„Po tom osnovu su procjene da je budžet Bosne i Hercegovine oštećen za oko 130,000.000 konvertibilnih maraka. Dakle, onog momenta kada Uprava za indirektno oporezivanje kompletira izvještaj, mi taj izvještaj predamo nadležnom tužilaštvu i, naravno, stojimo na raspolaganju Tužilaštvu BiH za bilo kakve dodatne informacije u provođenju istražnih radnji.“
Kada bi se sudskim putem uspjela samo ova potraživanja naplatiti, ne bi bilo potrebe da se Bosna i Hercegovina zadužuje kod MMF-a.
Međutim isto tako ostaje otvoreno pitanje zašto se kršenja zakona i neplaćanje poreza u Bosni i Hercegovini toleriše.
Trenutno samo po osnovu poreza na dodatnu vrijednost oko deset hiljada poreskih obveznika dužno je 273,000.000 KM, kaže portparol Uprave za indirektno oporezivanje Ratko Kovačević:
„To je dug koji je prijavljen u PDV prijavama i do danas nije izmiren. Pored tog pomenutog duga, za sve one obveznike koji iz bilo kog razloga nisu podnijeli PDV prijavu, Uprava prema tzv. automatskom razrezu, a to je zaduženje od strane Uprave na bazi prethodno ostvarenog prometa, dodatno je zadužila još 2.919 obveznika u iznosu od 53,000.000 KM.“
Među dužnicima i javne ustanove
Ekonomistica Svetlana Cenić smatra da su, osim neefikasnosti pravosudnih institucija, glavni problem nenaplativosti dugovanja loša zakonska rješenja koja vlasnicima omogućuju da ugase jedno preduzeće a da ne plate porez, a zatim otvore drugo.
„Ljudi proglase bankrot, stečaj i tako dalje, otvore drugu firmu, pa tako ide redom. To je jedna stvar, a druga stvar je što Poreska uprava ni u prirodnoj naplati nije imala šta da naplati, kad se blokiraju računi koje su otvorili negde drugo, i gotovo je – na račune ništa ne dolazi.“
Kada su u pitanju dugovanja po osnovu direktnih poreza i doprinosa, ništa bolja situacija nije ni na nivou entiteta. Ukupan dug poreskih obveznika za poreze i doprinose Poreskoj upravi RS na dan 30. avgust 2012. Iznosio je 1,390.000.000 KM.
Među dužnicima se nalaze i mnoge javne ustanove, pa tako samo domovi zdravlja duguju preko 21,000.000 maraka.
Prema mišljenju Cenićeve, jedan od problema na svim nivoima u BiH je i to što reprogrami dugova uglavnom imaju političku motivaciju:
"Evo, pogledajte sad šta je na sceni – da ne važe pravila za sve. I kod reprograma obaveza nema istog pravila za sve, pa da kažemo, pravila su takva i takva, pod tim i tim uslovima može da se izvrši reprogram obaveza prema budžetu, što znači – zahvata samo ono što je nadležnost entiteta, ni u kom slučaju ono što je nadležnost države.“
Jedna od zanimljivosti u BiH je i činjenica da zbog zakonskih rješenja Uprava za indirektno oporezivanje ne može javno objaviti podatke o dužnicima bez njihove saglasnosti. Direktor Uprava za indirektno oporezivanje BiH Miro Džakula:
„Tu smo apsolutno išli u prijedlog izmjene zakona o postupku indirektnog ili neizravnog oporezivanja, članka 52 Zakona. Nažalost, on je takav kakav je, pisan je 2005. godine, i logično je da se 2012. moraju uraditi određene izmjene i usklađivanja. Dakle, kako je zakon formuliran – mi ne možemo davati podatke niti statistici, niti drugim zainteresiranim institucijama koje su zvanično od države i entiteta bave analiziranjem cjelokupne gospodarske aktivnosti.“
Objavljivanjem podataka bar bi se izbjegle brojne špekulacije u javnosti oko toga ko zaista i koliko duguje novca.
Policijska akcija Bos koju su prije dva dana proveli pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu, daje nadu da će se nešto promijeniti. Tužilaštvo BiH protiv šest lica uhapšenih u ovoj akciji podiglo je optužnice i odredilo mjeru jednomjesečnog pritvora.
Članovi ove kriminalne grupe sumnjiče se da su duži niz godina kontinuirano vršili krivična djela iz oblasti poreske i carinske problematike, te samo u posljednjih šest mjeseci 2012. godine utajili najmanje 3,500.000 KM.
Na planu finansijskog kriminala i naplate potraživanja u Bosni i Hercegovini do sada se radilo vrlo malo. Predsjednik Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, Nikola Špirić, nedavno je izjavio da utuženih a nenaplaćenih potraživanja od indirektnih poreza ima u iznosu većem od 120 miliona KM:
„Ti procesi, nažalost, miruju, neki po već sedam-osam godina. Dobili smo obećanja od sudova i tužilaštava da će prioritet imati ti predmeti. Vrlo brzo ćemo imati ponovo sastanak, vidjeti kako se stvari razvijaju i pokušati da vidimo – ako bude trebalo da imamo i neke edukacione seminare za ljude iz Uprave, koji će, kad pripremaju tužbe, pripremati ih na način da na prvostepenom sudu ne budu odbačene radi bilo kakvih nedostataka.“
Od početka rada Uprave za indrektno oporezivaje 2005. godine Sektor za provođenje i poštivanje poreskih i carinskih propisa Tužilaštvu BiH proslijedio je 850 izvještaja o postojanju osnova sumnje da je počinjeno neko krivično djelo iz oblasti indirektnih poreza, kaže portparol Uprave Ratko Kovačević:
„Po tom osnovu su procjene da je budžet Bosne i Hercegovine oštećen za oko 130,000.000 konvertibilnih maraka. Dakle, onog momenta kada Uprava za indirektno oporezivanje kompletira izvještaj, mi taj izvještaj predamo nadležnom tužilaštvu i, naravno, stojimo na raspolaganju Tužilaštvu BiH za bilo kakve dodatne informacije u provođenju istražnih radnji.“
Kada bi se sudskim putem uspjela samo ova potraživanja naplatiti, ne bi bilo potrebe da se Bosna i Hercegovina zadužuje kod MMF-a.
Međutim isto tako ostaje otvoreno pitanje zašto se kršenja zakona i neplaćanje poreza u Bosni i Hercegovini toleriše.
Trenutno samo po osnovu poreza na dodatnu vrijednost oko deset hiljada poreskih obveznika dužno je 273,000.000 KM, kaže portparol Uprave za indirektno oporezivanje Ratko Kovačević:
„To je dug koji je prijavljen u PDV prijavama i do danas nije izmiren. Pored tog pomenutog duga, za sve one obveznike koji iz bilo kog razloga nisu podnijeli PDV prijavu, Uprava prema tzv. automatskom razrezu, a to je zaduženje od strane Uprave na bazi prethodno ostvarenog prometa, dodatno je zadužila još 2.919 obveznika u iznosu od 53,000.000 KM.“
Među dužnicima i javne ustanove
Ekonomistica Svetlana Cenić smatra da su, osim neefikasnosti pravosudnih institucija, glavni problem nenaplativosti dugovanja loša zakonska rješenja koja vlasnicima omogućuju da ugase jedno preduzeće a da ne plate porez, a zatim otvore drugo.
„Ljudi proglase bankrot, stečaj i tako dalje, otvore drugu firmu, pa tako ide redom. To je jedna stvar, a druga stvar je što Poreska uprava ni u prirodnoj naplati nije imala šta da naplati, kad se blokiraju računi koje su otvorili negde drugo, i gotovo je – na račune ništa ne dolazi.“
Kada su u pitanju dugovanja po osnovu direktnih poreza i doprinosa, ništa bolja situacija nije ni na nivou entiteta. Ukupan dug poreskih obveznika za poreze i doprinose Poreskoj upravi RS na dan 30. avgust 2012. Iznosio je 1,390.000.000 KM.
Među dužnicima se nalaze i mnoge javne ustanove, pa tako samo domovi zdravlja duguju preko 21,000.000 maraka.
Prema mišljenju Cenićeve, jedan od problema na svim nivoima u BiH je i to što reprogrami dugova uglavnom imaju političku motivaciju:
"Evo, pogledajte sad šta je na sceni – da ne važe pravila za sve. I kod reprograma obaveza nema istog pravila za sve, pa da kažemo, pravila su takva i takva, pod tim i tim uslovima može da se izvrši reprogram obaveza prema budžetu, što znači – zahvata samo ono što je nadležnost entiteta, ni u kom slučaju ono što je nadležnost države.“
Jedna od zanimljivosti u BiH je i činjenica da zbog zakonskih rješenja Uprava za indirektno oporezivanje ne može javno objaviti podatke o dužnicima bez njihove saglasnosti. Direktor Uprava za indirektno oporezivanje BiH Miro Džakula:
„Tu smo apsolutno išli u prijedlog izmjene zakona o postupku indirektnog ili neizravnog oporezivanja, članka 52 Zakona. Nažalost, on je takav kakav je, pisan je 2005. godine, i logično je da se 2012. moraju uraditi određene izmjene i usklađivanja. Dakle, kako je zakon formuliran – mi ne možemo davati podatke niti statistici, niti drugim zainteresiranim institucijama koje su zvanično od države i entiteta bave analiziranjem cjelokupne gospodarske aktivnosti.“
Objavljivanjem podataka bar bi se izbjegle brojne špekulacije u javnosti oko toga ko zaista i koliko duguje novca.
Policijska akcija Bos koju su prije dva dana proveli pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu, daje nadu da će se nešto promijeniti. Tužilaštvo BiH protiv šest lica uhapšenih u ovoj akciji podiglo je optužnice i odredilo mjeru jednomjesečnog pritvora.
Članovi ove kriminalne grupe sumnjiče se da su duži niz godina kontinuirano vršili krivična djela iz oblasti poreske i carinske problematike, te samo u posljednjih šest mjeseci 2012. godine utajili najmanje 3,500.000 KM.