Delegacija MMF-a, koja je u posjeti Bosni i Hercegovini, u razgovoru sa federalnim čelnicima stavila je do znanja da će trebati puno više napora u ispunjavanju zadatih uslova kako bi se odobrila nova kreditna sredstva BiH. U nove pregovore uključili su i Svjetsku banku čiji će tim pratiti može li BiH vraćati do sada prispjele obaveze ranije podignutih kredita. Iako ekonomisti kažu da su reforme koje traži MMF potrebne BiH, malo ko je uvjeren da će nova vlast napraviti značajniji iskorak u sprovođenju reformi od prethodnih.
Da Bosna i Hercegovina grca u dugovima pokazuje i primjer novog kratkoročnog zaduživanja entiteta, naročito Republike Srpska, koja se početkom aprila prodajom trezorskih zapisa zadužila za novih 15 miliona KM ( 7,5 miliona eura), a za 6. april najavljeno je zaduženje za još 15 miliona KM. Dospijevaju rate ranije uzetih kredita, a manjak u budžetima je iz godine u godinu sve veći upozoravaju ekonomisti.
Svetlana Cenić
‘’Sva ta zaduženja, kad pogledate strukturu vanjskog duga, strukturu unutrašnjeg duga, većina je u neproduktivne svrhe za plate glomaznoj administraciji, razna potkusurivanja i upravo da se kupi neko vreme, neki socijalni mir do narednog koraka. Ne znam koji bi to naredni korak još mogao da bude sem da se strmeknemo svi u provaliju‘’, kaže ekonomistica Svetlana Cenić.
Prema raspoloživim podacima rate za kredite koje RS treba da plati ove godine iznose oko 500 miliona KM ( 250 miliona eura). Dug Federacije je i veći kaže ministrica finansija FBiH Jelka Miličević:
‘’Federacija ima negdje oko šest milijardi KM duga ( tri milijarde eura) Unutarnji dug je negdje oko milijardu, ali nije problem dug za koji se zna. Najveći je problem dug kojeg nema u proračunu, koji nije prenesen u ovu 2015. godinu. Na kraju prošle godine smo imali 170 miliona tog duga, to je dug državnih predizeća, takođe imamo oko 20 miliona duga prema PIO-u, zatim dug od 35 miliona po osnovu sudskih presuda. Ni jedan od tih dugova nije u proračunu za ovu godinu.’’
Zbog povećanja deficit, pogotovo u izbornoj godini kada se, kako kažu ekonomisti, novac trošio nemilice da bi se obezbijedili glasovi za novu vladavinu, vlasti su ovih dana intenzivirale kontakte sa MMF-om.
Premijer Federacije Fadil Novalić nakon sastanka sa delegacijom MMF-a kazao je da je nova vlast spremna uložiti napore da ispuni nove uslove, no pitanje je koliko će za to trebati vremena.
Fadil Novalić
‘’Govorili smo o mogućim aktivnim pristupima u rješavanju problema našeg ekonomskog rasta, za to će biti više zadužena Svjetska banka i EU, samo je pitanje ko će biti predvodnik tih aktivnosti. MMF je prva stepenica na koju moramo stati da bismo konzumirali one usluge koje pružaju Svjetska banka i EU. Poručili su nam da će oni zapravo biti jedan tim’’, kaže Novalić.
Prema raspoloženju entitetskih zvaničnika pregovori ne idu tako glatko kako se mislilo. Budući da je novac koji je MMF u posljednje tri godine dao BiH potrošen na otplatu dospjelih rata kredita, te u javnoj potrošnji, a nije se gotovo ništa učinilo da se obezbijedi finansijska disciplina trebaće, kaže ekonomista Zoran Pavlović, mnogo više truda nego ranije.
‘’Očigledno je da je MMF pristupio analizi mogućnosti vraćanja tih kredita time što je poslao stručnjake Svetske banke u Upravu za indirektno oporezivanje BiH, nakon čije posete je podignuta cena cigareta i rezanog duvana. Nivo dodatnih prihoda koji se ostvaruju po tom osnovu očigledno se ne ostvaruju po planu i projekciji Svetske banke. Na nedavnim razgovorima u Vašingtonu prema pojim informacijama stavljeno je do znanja da je uključen tim Svetske banke zadužen za praćenje realizacije obećanog u prošloj godini i mogućnosti vraćanja kredita koji su do sada povučeni. Sledeći sastanak je u junu, međutim procedure odobravanja novih stand by aranžmana će biti mnogo složenije iz prostog razloga što obećanja koja su data u pismima namera poslana MMF-u bh vlasti nisu ni počele ispunjavati.’’
Znajući kako su bh. političari laki na obećanjima, koja uglavnom ostaju neispunjena, ekonomisti smatraju da bi u ovoj situaciji bilo bolje sagledati mogućnost reprograma dosadašnjih kredita.
‘’Nije realno očekivati da BiH u kratkom roku poboljša poslovno okruženje, poveća broj zaposlenih, privuče strane investiture, jer se između ostalog ni ekonomska situacija u okruženju ne popravlja, što znači da se ne stvara ni mogućnost da se redovno izmiruju obaveze koje nam dospevaju’’, kaže profesor Zoran Pavlović.
Na sastanku sa delegacijom MMF-a kako kaže federalna ministrica između ostalog razmatrana je i ideja povećanja stope PDV-a, tako da bi građani mogli očekivati dodatna poskupljenja, a sve u cilju dokazivanja domaće vlasti da može obezbijediti veći priliv novca u budžetima i vraćanje dugova.