Neizvjesno je da li se vlasti u Bosni i Hercegovini uspjeti dogovoriti sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) oko aranžmana vrijednog više od 500 miliona evra.
Prema ranijim izjavama pojedinih predstavnika entitetskih vlada očekivanja su bila da bi se te, za budžete neophodne pare, mogle dobiti do polovine ove godine.
No, neprovođenje reformi, te problemi u bankarskom sektoru zakočile su taj proces. Pritom u javnosti isplivavaju i informacije da i EU vrši pritisak prema MMF-u da obustavi svaku vrstu kreditiranja dok bh. vlasti ne počnu ozbiljnije da rade na provođenju reformi iz Reformske agende.
U MMF-u nisu odustali od pregovora, čak u toj međunarodnoj instituciji tvrde da je proteklih nekoliko mjeseci ostvaren i napredak, te da je sada u toku faza o dogovaranju seta politika kojeg je potrebno provesti prije nego što Izvršni odbor MMF-a, čija sjednica još nije zakazana, odobri program.
Šestog i sedmog aprila prvo sa premijerom Federacije BiH Fadilom Novalićem, a onda sa premijerkom Republike Srpske Željkom Cvijanović o mogućem aranžmanu razgovarao je i izvršni direktor Međunarodnog monetarnog fonda Menno Snel.
Kakvi su rezultati razgovora, ostalo je nepoznato, mada se u javnosti najviše špekuliše zapravo o težini samih uslova koje je potrebno ispuniti da bi se dobili novci od MMF-a.
Računanje novca, ilustrativna fotografija
"MMF je indirektno potvrdio da se od vlasti u RS i FBiH traže snažne mjere za slabe banke u Bosni i Hercegovini. Time je indirektno potvrđena informacija koju smo objavili da MMF traži od Vlade RS gašenje Banke Srpske. Ona to pokušava izbjeći njenom reorganizacijom i pretvaranjem u finansijskog posrednika. Ne treba zaboraviti da je MMF i prije snažno kritikovao upliv državnog kapitala u bankarski sektor", rekao je Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba.
Podrška budžetskoj potrošnji
Koliko je stvarno potreban aranžman možda najbolje o tome govore i same izjave entitetskih premijera koji su konačno javno počeli da priznaju da imaju probleme u budžetima.
U Republici Srpskoj kasne podsticaji, socijalna davanja, te razne druge budžetske isplate.
Sve češće se ide u prodaje trezorskih zapisa i obveznica sa skupljim kamatama bankama. U budžet tog bh. entiteta u toku 2016. trebalo bi iz kreditnih aranžmana nadomjestiti više od 250 miliona evra.
"Imamo određene poremećaje i imamo nešto što smo znali da će se desiti tako što smo 'uvukli' cijelu penzionersku populaciju i dali joj status budžetskog korisnika broj jedan kada govorimo o prioritetima. To jeste naš prioritet, penzioneri jesu naš prioritet i ja mislim da ćemo brzo imati uhodan sistem, sa ili bez MMF-a", navela je Željka Cvijanović, predsjednica Vlade Republike Srpske.
I u intervjuu FTV-u (Federalna televizija) premijer Federacije BiH Fadil Novalić kaže da bi pare od MMF-a otišle direktno u podršku budžetskoj potrošnji.
"On je za budžetsku stabilnost i socijalnu stabilnost, da bismo mogli onda razvojne programe onda sa drugim institucijama, Svjetskom bankom ili privatnim bankama. Kompletno ovogodišnje zaduživanje budžeta Federacije BiH je 312 miliona maraka iz stranih izvora", navodi Novalić, te dodaje:
"Imamo još 400 miliona iz trezorskih zapisa i obveznica koje Federacija vrti na domaćem tržištu. Ali, taj gep negativni je 312 miliona. MMF-ovih 312 miliona, vi ne znate gdje to ode. Jednostavno to zatvori taj gep koji mi ne dobijemo iz direktnih i indirektnih poreza."
Muris Čičić
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, Muris Čičić, ističe da je Republika Srpska za razliku od Federacije BiH iscrpila gotovo sve vidove dodatnog finansiranja, te da bi i lošije podnijela eventualno nepotpisivanje aranžmana sa MMF-om.
Čičić dodaje da je u trenutnoj finansijskoj situaciji MMF-ov aranžman najprihvatljivija solucija.
"On tjera domaće političare da prihvate barem neke elemente normalno finansijskog i drugog poslovanja u sektorima u BiH. Recimo u ovoj situaciji, jedino pravo rješenje je da se prihvati zajednički, jedinstven nadzor nad bankarskim sektorom u BiH. To bi odmah omogućilo da MMF potpiše kreditni aranžman što bi riješilo i problem budžeta", navodi Muris Čičić, te ocjenjuje:
"Ali, sad dolazimo do političkog pitanja, neće neko da imamo jedinstven nadzor nad bankarskim sektorom zato što to proglašava nacionalnim interesom, a, u stvari, radi se o vlasti i mogućnošću da ona utiče na te tokove na koje inače ne bi mogla uticati."
I u MMF-u su, kaže Čičić, svjesni toga da sadašnji sistem nadzora nad bankarskim sektorom u Bosni i Hercegovini samo pogoduje kriminalizaciji, što je uostalom i pokazalo propadanje nekoliko banaka u kratkom vremenu.
Alternativni načini finansiranja
No, kako će se dalje odvijati cijela situacija i koji su to uslovi MMF-a moglo bi se znati već sljedeće sedmice. Barem tako je u saopštenju za RSE izjavila ministarka finansija Federacije BiH, Jelka Milićević.
Jelka Milićević
"U sljedećem tjednu imat ćemo pouzdanije informacije vezano za pregovore s Međunarodnim monetarnim fondom a do tada sve su to neprovjerene informacije koje mogu zbuniti i pregovarače i javnost", izjavila je Milićević.
Vlasti pokušavaju minuse riješiti i alternativnijim načinima finansiranja.
Primjer je i propali dogovor Vlade RS sa jednim sumnjivim američkim fondom prema kojem je RS trebala dobiti kredit od 300 miliona dolara.
Nezvanično, vlada tog entiteta trenutno pregovara i sa jednim fondom iz Švajcarske. U Federaciji Bosne i Hercegovine su više okrenuti modelu unutrašnjeg zaduživanja.
Inicijative su i da se za pomoć entitetskim budžetima doznače sredstva dobiti Centralne banke BiH koja iznose nekoliko stotina evra.
"To se ne dira ni u kakvoj normalnoj državi. To su sredstva rezervi koja služi kao pričuva, odnosno pokriće za ono što se emituje u novcu. I vlade u prošlom mandatu su pokušavale da na bilo koji način te pare uzmu. Ja ne vjerujem ovim političarima. Ako njima damo na raspolaganje ta sredstva, ona će biti potrošena i onda će doći u pitanje aranžman valutnog odbora, u tom smislu i valutnog tečaja. Mada, kada bi se ona trošila na pametan način, od strane neke stabilne vlade, da se aktiviraju i da se zanavljaju, onda bi to bilo dobro rješenje", Muris Čičić.
Ekonomisti ocjenjuju da neće tako lako doći do potpisivanja aranžmana sa MMF-om.
No, i ako ga bude vlasti svakako konačno moraju početi razmišljati o kresanju budžetskih troškova, jer nema tog kredita kojeg ne mogu u jednom zalogaju pojesti trenutni budžetski rashodi.