Međunarodni monetarni fond (MMF) je u posljednjem trenutku odgodio zaključenje pregleda kreditnog programa za Bosnu i Hercegovinu, koji je trebalo da omogući isplatu naredne tranše kredita u iznosu od oko 150 miliona maraka (oko 75 miliona eura) entitetskim vladama.
Iznenadna odluka MMF-a je posljedica najave Vlade Republike Srpske da povećava plate u javnom i privatnom sektoru, kao i Vlade Federacije da poveća beneficije za veterane. Analitičari ocjenjuju da je riječ o pokušaju ubiranja jeftinih političkih poena vladajućih struktura u izbornoj godini koje bh. ekonomiju mogu koštati mnogo više nego 150 miliona.
Predstavnici Vijeća ministara BiH i entitetskih vlada prilikom potpisivanja aranžmana sa MMF-om potpisale su da se uzdržavaju od povećanja plata u javnom sektoru, te u slučaju bilo kakvih promjena politika, što se odnosi i na socijalna i sva druga izdvajanja iz budžeta, da će se konsultovati sa predstavnicima MMF-a, što se u posljednjem slučaju nije desilo.
Iz MMF-a je poručeno da obustavljaju sve aktivnosti dok ne izvrše analizu kako će veće beneficije za boračku populaciju u Federaciji i povećanje plata u Republici Srpskoj, uticati na budžete i nesmetano ispunjavanje obaveza prema ovom međunarodnom kreditoru.
"MMF-u treba dodatno vrijeme kako bi ocijenio nedavne odluke vlasti da povećaju beneficije za veterane u Federaciji i plate u javnom sektoru u Republici Srpskoj", rekao je za Rojters rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, Francisko Parodi.
Ekonomista Zoran Pavlović ocjenjuje da je ovaj potez MMF-a bio očekivan, te da entitetske vlasti pokušavaju u izbornoj godini na ovaj način priskrbiti sebi glasove birača.
"Jer ekonomska situacija je vrlo teška, ljudi su postali nestrpljivi, ne žele obećanja nego rezultate, a rezultata nema. I po tom osnovu su sada pozicije vladajućih koalicija u oba entiteta prilično uzdrmane i ugrožene. U želji da nešto urade za glasačku mašineriju izabrali su različite pristupe. U Federaciji je mnogo veća glasačka mašina u domenu boračke populacije, a u Republici Srpskoj u domenu administracije i nešto malo u realnom sektoru, zbog toga su pokrenuli takve aktivnosti koje nisu prethodno bile usaglašene sa predstavnicima MMF-a."
Pavlović podsjeća da potpisivanjem aranžmana sa MMF-om, koji je sklopljen u cilju konsolidacije budžeta, vlasti u BiH ne mogu više samostalno odlučivati.
"Koliko će naše vlade to razumeti ili koliko će biti svesni da MMF nije partner s kim možete malo da plešete ili ne plešete, već jednom kad uđete u taj odnos on traje do kraja, to je sad veliko pitanje.’’
Ugrožavanje aranžmana nanosi mnogo veću štetu od novčane: Anto Domazet
Ekonomista Anto Domazet upozorava da ugrožavanje aranžmana sa MMFom nanosi mnogo veću štetu nego što je tranša od 150 miliona.
"Najvažnija stvar koju aranžman sa MMF-om nosi za BiH je povjerenje čitave poslovne, finansijske javnosti i u zemlji i u svijetu, da BiH ipak ostaje na kursu reformi i da provodi ono što će njenu ekonomiju u budućnosti učiniti konkurentnijom."
Ekonomisti smatraju da vlasti u BiH podhitno trebaju organizovati sastanak sa predstavnicima MMF-a i pokušati u dogovoru s njima riješiti ovu situaciju.