Prema najnovijem istraživanju Instituta za društvena istraživanja Zagreb 'dobar izgled' zauzima prvo mjesto u poželjnosti među mladima u Hrvatskoj 2012-te. Izgradnja karijere i obrazovanje su na drugom i trećem mjestu. Većina anketiranih Zagrepčana, u našoj anketi smatra da su, i za dobivanje posla u Hrvatskoj, presudni upravo 'veza i dobar izgled', a ne stručnost.
U prošlosti se 'dobar izgled' obično vezao uz lakše pronalašanje bračnog partnera, danas uz 'lakše dobivanje posla i izgradnju karijere', ističe za radio Slobodna Europa voditeljica istraživanja dr Vlasta Ilišin.
„Mi smo mlade pitali što smatraju da je danas moderno, ili nije moderno i većina ih je na pitanje 'što je moderno', a u većini slučajeva to znači i 'poželjno', odgovorila - 'dobar izgled'! Dio mladih tvrdi da njima, osobno, 'dobar izgled' nije najbitniji i ne znači puno, ali da znači drugima", kaže Ilišin.
"Naravno, i ne znam kako se uopće protiv toga više boriti", potvrđuje za RSE nezaposlena profesorica biologije Matea K. "Svi smo," kaže Maja, "zatrpani tim stereotipom 'lijepog, mladog, uspješnog, pametnog' sve u jednom paketu, tako da većina ljudi, iako misli da je imuna na to, često pada pod te medijske stereotipe.“
Istraživanje 'Mladi u Hrvatskoj 2012." bit će prezentirano javnosti sredinom studenog. Dr Ilišin pojašnjava da je u pitanju 'što smatraju modernim, odnosno poželjnim', uz 'dobar izgled' bilo ponuđeno niz drugih vrijednosti i aktivnosti, od završavanja fakulteta, do izgradnje karijere, samostalnosti, lojalnosti prijateljima, poslodavcima, bavljenje politikom i aktivnostima u udrugama, sportu itd.
„Na drugom mjestu, iza 'izgleda' je 'izgradnja karijere', ne postati stručnjak," pojašnjava dr Ilišin, "nego 'izgraditi karijeru', a na trećem mjestu je 'završiti fakultet'. Iz toga proizlazi da je za 'izgradnju karijere' važan dobar izgled i završen fakultet.“
Potvrdili su nam to i anketirani mladi Zagrepčani pred Zavodom za zapošljavanje:
"Pa, tako općenito društvo funkcionira, ne samo u Hrvatskoj, nego cijelom svijetu", "Izgled je jako bitan, uostalom, pogledajte u ugostiteljstvu, prodavaonicama, ljekarnama, uredima poslodavaca, nećete naći nijednu koja nije 'plavuša' dimenzija 90-60-90! Žalosno, ali je tako".
Diplomirana politologinja Maja, kaže da osobno ima baš takvo iskustvo.
"Da, dobila sam posao zbog ugodnog izgleda, simpatičnosti više puta. Nije presudila moja stručnost, nego - vanjski izgled i opći dojam", kaže ona.
I poslodavac kojeg smo zamolili za komentar, želi ostati anoniman, priznaje da mu je izgled u razgovoru za posao vrlo bitan.
„Nije to ništa drugačije u zapošljavanju, nego u svakodnevnom životu. Neće sad izgled presuditi, ako je u stručnim kvalifakacijama velika razlika, ali ako su kandidati približno podjednaki, nekako ću i nesvjesno favorizirati onoga koji je privlačniji“, rekao je.
U skladu sa uzorima
Ako je stručnost podjednaka, onda je to i razumljivo, nešto mora prevagnuti, ali, žalosno je, kaže nezaposleni novinar Marin, što su izgled i veza često iznad stručnosti i ostalih vrijednosti.
„Ovo potrošačko društvo nas tako formira i nameće vrijednosti prema kojima svi moramo biti 'vječno mladi, vječno zgodni, ne bolesni, ne ružni... pa to je onaj poznati stereotip 'manekenki i nogometaša'. Važan je 'fasadex', a iznutra je 'trulex'", ironičan je Marin.
Katarina je diplomirala filozofiju, isto traži posao:
"Čitala sam baš dosta istraživanja koja pokazuju da fizički izgled, 'lijepo lice' izaziva kod sugovornika pozitivne reakcije, što znači da je to važno."
"Ne slažem se s takvim sustavom vrijednosti, jer zbog toga, često, gube priliku kvalitetne osobe, stručnjaci, a prolaze oni koji ostave dobar 'vanjski dojam'," ogorčena je Matea.
Katarina Cvitanović iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ističe da u jednoj od radionica uče nazaposlene upravo o važnosti vanjskog izgleda u predstavljanju poslodavcu i ostavljanju općeg dobrog dojma.
„Dobar izgled i odjeća naglašava se kao važan dio samoprezentacije i isticanja prikladnosti za određeno radno mjesto. Ali, naravno, da su važne sposobnosti, kompetencija i znanje i može se zaključiti da se kod zapošljavanja sve jednako važno gleda i procjenjuje", istaknula je Cvitanović.
Naši nezapsoleni sugovornici ne vjeruju baš u tu 'jednakost', a među 'jednakije', uz izgled, na prvo mjesto stavljaju 'vezu'.
"Najprije je izgled, ali još prije je 'veza'. Veza je prva!"
RSE: Znači sa vezom mogu i oni malo 'ružniji'.
"A, daaaa, sa vezom mogu i malo ružniji proći... (Smijeh). Ali obično ti koji imaju vezu, imaju i više novaca pa se mogu i ljepše dotjerati"
Za psihologinju Mirjanu Krizmanić ništa neočekivano, rezultati istraživanja su kaže u skladu s uzorima koji se mladima danas nude.
„A, kao primarno, nudi im se kako tko izgleda, tko što nosi, što ima, tko je 'napumpao usta', probušio uha itd. Ništa im se ne govori o znanju i uopće obrazovanju, ništa im se ne govori o tome da treba biti dobar stručnjak, stručnjaci nisu nikakav i uzori, niti se čuju, niti se vide, niti se to njihovo znanje ističe. I što onda možemo očekivati, izgradit karijeru 'da', ali što brže, što bolje i što jednostavnije“, kaže Krizmanić.
U prošlosti se 'dobar izgled' obično vezao uz lakše pronalašanje bračnog partnera, danas uz 'lakše dobivanje posla i izgradnju karijere', ističe za radio Slobodna Europa voditeljica istraživanja dr Vlasta Ilišin.
„Mi smo mlade pitali što smatraju da je danas moderno, ili nije moderno i većina ih je na pitanje 'što je moderno', a u većini slučajeva to znači i 'poželjno', odgovorila - 'dobar izgled'! Dio mladih tvrdi da njima, osobno, 'dobar izgled' nije najbitniji i ne znači puno, ali da znači drugima", kaže Ilišin.
"Naravno, i ne znam kako se uopće protiv toga više boriti", potvrđuje za RSE nezaposlena profesorica biologije Matea K. "Svi smo," kaže Maja, "zatrpani tim stereotipom 'lijepog, mladog, uspješnog, pametnog' sve u jednom paketu, tako da većina ljudi, iako misli da je imuna na to, često pada pod te medijske stereotipe.“
Istraživanje 'Mladi u Hrvatskoj 2012." bit će prezentirano javnosti sredinom studenog. Dr Ilišin pojašnjava da je u pitanju 'što smatraju modernim, odnosno poželjnim', uz 'dobar izgled' bilo ponuđeno niz drugih vrijednosti i aktivnosti, od završavanja fakulteta, do izgradnje karijere, samostalnosti, lojalnosti prijateljima, poslodavcima, bavljenje politikom i aktivnostima u udrugama, sportu itd.
„Na drugom mjestu, iza 'izgleda' je 'izgradnja karijere', ne postati stručnjak," pojašnjava dr Ilišin, "nego 'izgraditi karijeru', a na trećem mjestu je 'završiti fakultet'. Iz toga proizlazi da je za 'izgradnju karijere' važan dobar izgled i završen fakultet.“
Potvrdili su nam to i anketirani mladi Zagrepčani pred Zavodom za zapošljavanje:
"Pa, tako općenito društvo funkcionira, ne samo u Hrvatskoj, nego cijelom svijetu", "Izgled je jako bitan, uostalom, pogledajte u ugostiteljstvu, prodavaonicama, ljekarnama, uredima poslodavaca, nećete naći nijednu koja nije 'plavuša' dimenzija 90-60-90! Žalosno, ali je tako".
Diplomirana politologinja Maja, kaže da osobno ima baš takvo iskustvo.
"Da, dobila sam posao zbog ugodnog izgleda, simpatičnosti više puta. Nije presudila moja stručnost, nego - vanjski izgled i opći dojam", kaže ona.
I poslodavac kojeg smo zamolili za komentar, želi ostati anoniman, priznaje da mu je izgled u razgovoru za posao vrlo bitan.
„Nije to ništa drugačije u zapošljavanju, nego u svakodnevnom životu. Neće sad izgled presuditi, ako je u stručnim kvalifakacijama velika razlika, ali ako su kandidati približno podjednaki, nekako ću i nesvjesno favorizirati onoga koji je privlačniji“, rekao je.
U skladu sa uzorima
Ako je stručnost podjednaka, onda je to i razumljivo, nešto mora prevagnuti, ali, žalosno je, kaže nezaposleni novinar Marin, što su izgled i veza često iznad stručnosti i ostalih vrijednosti.
Foto: zoomzg
„Ovo potrošačko društvo nas tako formira i nameće vrijednosti prema kojima svi moramo biti 'vječno mladi, vječno zgodni, ne bolesni, ne ružni... pa to je onaj poznati stereotip 'manekenki i nogometaša'. Važan je 'fasadex', a iznutra je 'trulex'", ironičan je Marin.
Katarina je diplomirala filozofiju, isto traži posao:
"Čitala sam baš dosta istraživanja koja pokazuju da fizički izgled, 'lijepo lice' izaziva kod sugovornika pozitivne reakcije, što znači da je to važno."
"Ne slažem se s takvim sustavom vrijednosti, jer zbog toga, često, gube priliku kvalitetne osobe, stručnjaci, a prolaze oni koji ostave dobar 'vanjski dojam'," ogorčena je Matea.
Katarina Cvitanović iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ističe da u jednoj od radionica uče nazaposlene upravo o važnosti vanjskog izgleda u predstavljanju poslodavcu i ostavljanju općeg dobrog dojma.
„Dobar izgled i odjeća naglašava se kao važan dio samoprezentacije i isticanja prikladnosti za određeno radno mjesto. Ali, naravno, da su važne sposobnosti, kompetencija i znanje i može se zaključiti da se kod zapošljavanja sve jednako važno gleda i procjenjuje", istaknula je Cvitanović.
Naši nezapsoleni sugovornici ne vjeruju baš u tu 'jednakost', a među 'jednakije', uz izgled, na prvo mjesto stavljaju 'vezu'.
"Najprije je izgled, ali još prije je 'veza'. Veza je prva!"
RSE: Znači sa vezom mogu i oni malo 'ružniji'.
"A, daaaa, sa vezom mogu i malo ružniji proći... (Smijeh). Ali obično ti koji imaju vezu, imaju i više novaca pa se mogu i ljepše dotjerati"
Za psihologinju Mirjanu Krizmanić ništa neočekivano, rezultati istraživanja su kaže u skladu s uzorima koji se mladima danas nude.
„A, kao primarno, nudi im se kako tko izgleda, tko što nosi, što ima, tko je 'napumpao usta', probušio uha itd. Ništa im se ne govori o znanju i uopće obrazovanju, ništa im se ne govori o tome da treba biti dobar stručnjak, stručnjaci nisu nikakav i uzori, niti se čuju, niti se vide, niti se to njihovo znanje ističe. I što onda možemo očekivati, izgradit karijeru 'da', ali što brže, što bolje i što jednostavnije“, kaže Krizmanić.