Ja sam apsolventica na Akademiji umjetnosti u Banjaluci, smjer grafički dizajn. Trenutno radim kao šankerica u jednom kafiću, priča Danijela Baljak za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Ona je jedna od brojnih mladih ljudi, koji su spremni, a često i primorani raditi poslove izvan struke, radi niza razloga.
“Ne radim u struci, jako teško mi je da pronađem posao u struci, a raditi se mora. Iz tog, i još nekoliko razloga, radim i radila sam razne poslove koji nisu vezano za moju struku”, navodi Danijela za RSE.
Dodaje kako je u BiH moguće živjeti od talenta i profesije, ali je to, kako navodi, vise iznimka nego pravilo.
“Čovjek koji živi od talenta i profesije u Bosni je kao egzotična životinja. Mlade osobe u BiH ne mogu sebi odigrati normalne životne uslove, ja ih gotovo nikad nisam imala od 'bilo kakvih poslova', mada ni poslovi u struci, barem kod nas, nisu ništa bolje plaćeni”, zaključuje Danijela.
"Mene nije sramota raditi bilo kakav posao"
Ipak, ona je kao i brojni mladi primorana raditi zbog osiguravanja vlastite egzistencije. A prema rezultatima ankete krovnih omladinskih organizacija u BiH, nedavno sprovedene među mladima, čak 85 posto mladih je spremno raditi poslove van struke.
Pročitajte i ovo: Nezaposlenost mladih u BiHDalmir Mišković je student prava, koji ističe za RSE da je spreman raditi van struke, jer je rad u struci danas, određena vrsta luksuza.
“Jako mali broj ljudi može sebi priuštiti da bude specijaliziran usko za jednu struku. Mene su roditelji odgajali da nije sramota radi nijedan posao i meni to osobno nije bilo poniženje”, navodi Dalmir za RSE.
Dodaje kako je to ipak sramota za radni i ekonomski sistem naše države, jer nerijetko visokokvalifikovani ljudi bivaju primorani raditi “obične poslove”.
Odlaskom većeg broja mladih ljudi, stvoren je prostor za nove poslove i otvorene radne pozicije. Takvog je mišljenja projekt menadžerka Perpetuum mobile- Instituta za razvoj mladih i zajednice Banja Luka, Milica Jovičić. Ona za RSE ističe kako je studirala socijalni rad, a sada je na studiju psihologije, ali ni to je nije spriječilo da neke od prvih poslova pamti kao one “za džeparac”.
“Radim od svoje osamnaeste godine, a moj prvi posao je bio u butiku, jer sam željela prikupiti novac za program Work and Travel. Kasnije sam radila i na recepciji tokom studiranja”, ističe Milica za RSE.
U Bosni i Hercegovini živi 777.000 mladih u dobi od 15 do 30 godina, od čega je 60 posto nezaposleno. Više od polovine mladih posao čekaju dvije godine, a jedna petina i do pet godina, podaci su Ministarstva civilnih poslova BiH.
Pročitajte i ovo: Nezaposlenost u BiH porasla za 2,96 postoDodaje kako nije imala problem s tim, a i kod novih generacija primjećuje da je želja za samostalnošću ključna kada je u pitanju odluka o zaposlenju.
“Vjerujem da sve zavisi od osobe do osobe, ali da za većinu mladih nema poslova ispod časti i otvoreni su za sve. Mislim da je multipraktičnost ne samo budućnost već i sadašnjost pa u tom smislu ne vidim problem da se radi vise stvari odjednom”, zaključuje Milica.
Nužda zakon mijenja
Prepreke za rad u drugoj profesiji nema ni za studenta žurnalistike Adnana Selimovića koji za RSE ističe kako nužda zakon mijenja.
“Radio sam mnoge poslove na dnevnicu honorarno i volonterski, jer želim biti aktivan i koristan dio zajednice a istovremeno i zaraditi sebi neki džeparac. I u ovom trenutku sam spreman raditi razne poslove, dok bih u budućnosti volio da se bavim poslom za koji se i školujem, a to je novinarstvo”, ističe Adnan za RSE.
Dodaje kako današnji konkursi za posao nerijetko traže nemoguće pa je tako današnji radnik nužno “domaćica, spremačica i kvalifikovani radnik”.
Pročitajte i ovo: Na Zapadnom Balkanu 35 odsto mladih nezaposlenoU Bosni i Hercegovini je, prema podacima Agencije za statistiku, 60 posto mladih nezaposleno. Oko 31 posto je bez posla ostalo tokom pandemije korona virusa, podaci su istraživanja Westminster fondacije za demokratiju u okviru programa koji podržava Vlada Velike Britanije.
Istovremeno, Bosna i Hercegovina se zadužila 333 miliona eura kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF ) za ekonomsko suzbijanje posljedica pandemije COVID-19.
Centralna banka Bosne i Hercegovine uplatila je 3. juna novac od sredstava MMF na račune entitetskih ministarstava finansija, Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i RS-a.
Od ukupnog novca 61,5 posto bilo je za FBiH sa njenih deset kantona, 37,5 posto Republici Srpskoj, a jedan posto Brčko distriktu.
Stopa mladih na Zapadnom Balkanu, koji ne rade niti su na školovanju, iznosi 35 odsto i duplo je veća od prosjeka država članica Evropske unije, navodi se u istraživanju o zaposlenosti mladih na Zapadnom Balkanu Savjeta za regionalnu saradnju iz 2021. godine.
Razlozi visoke stope nezaposlenosti, kako se navodi u istraživanju, leže često u neadekvatnim politikama zapošljavanja i oskudnoj ponudi poslova za mlade, koji su uglavnom privremenog karaktera.
Stopa aktivnosti mladih na tržištu rada na Zapadnom Balkanu je 30,1 odsto, niža od prosjeka u državama članicama Evropske unije gde iznosi 37,8 odsto navodi se u istraživanju Savjeta za regionalnu saradnju.
Pročitajte i ovo: Na hiljade nazaposlenih sa fakultetskom diplomom u BiH