Mladi u Bosni i Hercegovini suočeni su sa siromaštvom, lošim obrazovnim sistemom, više od 60 posto mladih ne radi. Zbog svega toga četiri od pet mladih želi napustiti BiH. Mnogi su već spakovali kofere i čekaju priliku da odu. Ovi podaci davno su trebali alarmirati nadležne, no reakcija je izostala. Za mlade se izdvajaju minimalna sredstva iz budžeta, tek nedavno su počeli učestvovati u kreiranju politika.
Podatak da četiri od pet mladih ljudi želi otići iz BiH ne alarmira nadležne da nešto promjene.
Vaš browser nepodržava HTML5
Mladi o želji za odlaskom
Nedavno je i tridesetogodišnja Nevena Stanić iz Kiseljaka otišla u Austriju. Kao magistar ekonomije za vanjsku trgovinu i finasijski menadžment, kojatečno govori tri strana jezika nije čekala dugo na posao u inostranstvu. Iako je imala posao u Kiseljaku, odlučila je napustiti BiH i otići u Austriju, kako kaže, najviše zbog budućnosti svog sina.
“Mladi su nažalost frustirani, depresivni, stalno se žale. Mnogi moji prijatelji tragaju već dugo za poslom. Ne mogu ga naći. Oni malo obrazovaniji su već otišli ili namjeravju ubrzo otići”, priča Nevena Stanić.
Za razliku od susjedne Hrvatske, koju je napustilo 200.000 mladih, u BiH niko ne vodi evidenciju o odlasku mladog, obrazovanog kadra. Mladi su prvenstveno nezadovoljni nedostatkom posla. To je za većinu Bosanaca i Hercegovaca ozbiljan problem. Procjenjuje se da dvije od tri mlade osobe u Bosni i Hercegovini ne rade, a više od 40 posto njih misli da će u budućnosti njihov standard ostati isti ili biti još lošiji.
Vaš browser nepodržava HTML5
Mladi o želji za odlaskom
Poražavajuće je da gotovo 80 posto mladih ne vjeruje da obrazovanje koje su stekli ili još uvijek stiču neće pomoći da se zaposle u struci. Mladi ne vjeruju političarima, a razočarani su i u politički sistem u BiH, pa je zato tek svaka šesta osoba u BiH zainteresovana za političko učešće u društvu, podaci su Instituta za razvoj mladih KULT.
Vaš browser nepodržava HTML5
Mladi o želji za odlaskom
Zbog ovakvog položaja, djelimično su odgovorni i mladi, jer su pasivni.
„Da, mladi su pasivni. Ali, ja ne krivim nikoga. Svako za sebe treba donijeti odluku da će se boriti. Teško je pričati o nekom omladinskom aktivizmu, koji je gotovo uvijek na volonterskoj osnovi, onda je teško pričati , ako ljudi nemaju osiguranu egzistenciju. To je ključna stvar“, kaže mlada Konjičanka Nikolina Azinović, članica Omladinske banke.
Za mlade se izdvajaju minimalna sredstva iz budžeta, a većina njih ne učestvuje u donošenju odluka. Međutim, ipak sitni, pozitivni koraci su već napravljeni, kaže Katarina Vučković iz Instituta za razvoj mladih KULT.
„U Republici Srpskoj se radi izrada treće omladinske politike. U Federaciji BiH, Institut za razvoj mladih učestvuje pomaže Vladi Federacije da radi na prvom strateškom dokumentu za mlade. To nam je jako važno. Da sistemski pristup bude u kontekstu problema mladih. Nije potrebno samo isticati probleme, potrebno je zajedno sa mladim ljudima tražiti rješnja“, poručila je Vučković.