Iako su Mostar, u bh. entitetu Federacija BiH, i Nevesinje, u bh. entitetu Republika Srpska, udaljeni svega nekih 25 kilometara, veliki broj mladih iz ta dva mjesta nikada nisu bili kod onih drugih niti su sarađivali.
To pokazuju podaci kojima raspolažu u Međureligijskom vijeću BiH i to nije jedini primjer takve prakse u BiH da mladi pripadnici jedne etničke grupe i vjere ne znaju ništa o onim drugima.
Upravo međusobnim upoznavanjem s ciljem pomirenja među bh. narodima bavi se projekt pod nazivom “PRObudućnost”, Međureligijskog vijeća BiH, organizacije Catholic Relief Services i američke Agencije za međunarodni razvoj - USAID. Oni su za mlade iz Nevesinja i Mostara organizovali “Dan otvorenih vrata”, odnosno posjetu vjerskim objektima sve četiri religije u centru Hercegovine.
I dvadeset godina nakon rata u BiH, pitanje pomirenja među bh. narodima i dalje je aktuelno. U Međureligijskom vijeću (MRV) BiH zato smatraju da je jako važno da se mladi pripadnici različitih etničkih grupa i religija druže.
“Jer smo uvidjeli da mnogo mladih ljudi nisu bili rođeni u vrijeme ovih tragičnih sukoba devedesetih godina, imaju strašne barijere, u vidu straha od drugog i drugačijeg, i mi smo odlučili da spustimo, dakle, taj međureligijski dijalog u ‘bazu’, među naše vjernike, u lokalne zajednice, kako bismo prenijeli taj forum Međureligijskog vijeća na sve građane”, kazao nam je Igor Kožemjakin, stručni savjetnik u MRV BiH.
Zašto je spuštanje međureligijskog dijaloga među tzv. obične ljude takođe bilo potrebno, Kožemjakin objašnjava:
“Mi u Bosni mislimo da znamo sve jedni o drugima, međutim, pokazalo se da mi jako malo znamo. Imamo jako puno predrasuda jedni prema drugima i cilj ove aktivnosti je upoznavanje u cilju razbijanja tih predrasuda i zbližavanja građana bez obzira na njihovu vjersku ili nacionalnu pripadnost.”
A da su predrasude bh. naroda jednih prema drugima itekako prisutne, može se vidjeti na mladim pripadnicima etničkih zajednica u BiH.
Religija i nacionalizam dosta povezani
Siniša Sajević, nacionalni koordinator na projektu “PRObudućnost” iz Karitasa Biskupske konferencije BiH, navodi primjer da mnogi od mladih iz Nevesinja nikada nisu bili u Mostaru i obratno:
“To je ono što je nama u ovom projektu zaista fascinantno da na tako maloj lokaciji geografski da se mladi ne posjećuju, da se ne druže i da ne surađuju.”
Zato je Međureligijsko vijeće, uz podršku organizacije CRS i USAID-a u okviru “Dana otvorenih vrata” u Mostaru okupilo oko 50 srednjoškolaca iz Nevesinja i Mostara s ciljem posjete Karađozbegovoj džamiji, Franjevačkom samostanu, Sabornoj crkvi, te Jevrejskom groblju.
Da itekako ima potrebe za jednim takvim skupom pokazuje i primjer Ksenije Brenjo iz Nevesinja, koja nam je nakon boravka u jednoj od najstarijih džamija u Mostaru izjavila:
“Prva ja nikada nisam bila u džamiji, tako da mi je ovo jako fino iskustvo.”
Zato mlada Ksenija podržava projekte međusobnog upoznavanja mladih pripadnika različitih nacija i vjera u BiH.
“Treba međusobno da se upoznamo, da upoznajemo različite religije, to je definitivno napredak”, smatra Ksenija.
“Danas u Mostaru religija i nacionalizam su dosta povezani, jer mladi nisu dovoljno upućeni u sve to i mislim da ovim putem će se više, kako da kažem, obrazovati na tom polju”, kazao nam je srednjoškolac Sanjin Salčin iz Mostara.
Zato Sanjin Salčin vjeruje da je upoznavanje o drugima jako bitno:
“Mislim da će i ovim izgraditi drugačije mišljenje o drugim religijama”, konstatuje.
Ivo Čarapina iz Vijeća učenika srednjih škola Grada Mostara kaže da su mladi svjesni količine predrasuda:
“Ovaj međureligijski dijalog koji upravo može zbližiti različitosti i povezati one koji vide tolike razlike u religijama, te vidjeti koliko su one ustvari povezane i slično”, konstatuje Čarapina.
Evo šta o upoznavanju mladih pripadnika različitih vjera i nacija kažu u vjerskim zajednicama. Suljo Cikotić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Mostar izražava nadu da će…
“...našim primjerom i našim zalaganjem uroditi da ovaj dio međusobnog razumijevanja, međusobnog poštivanja, izgradnje mira, radi generacija koje dolaze, da će biti duboko ukorijenjene.”
"Upravo ovakvi susreti i inicijativa nas starijih za mlađe, počev od obitelji, će reći čovjeku da ima ljudi koji su i druge nacionalnosti i druge vjere i da žive u istom gradu i da se trebaju upoznati jedni s drugima, živjeti i družiti”, kaže fra Ante Marić, iz franjevačkog Samostana svetog Petra i Pavla.
“I to tako na malom i uskom prostoru živjeti jedni pored drugih, a kad se ljudi zatvaraju, naročito ako se djeca i omladina zatvaraju, to znači zatvorenost. A sama zatvorenost znači neznanje”, rekao nam je mostarski paroh Radivoje Krulj.