Oko 500 srednjoškolaca iz Bosne i Hercegovine obilježili su u Sarajevu Dan borbe protiv fašizma i Dan Evrope, performansom kojim su željeli ukazati na činjenicu da sve više mladih želi napustiti BiH. Ovaj datum su izabrali kako bi političarima pokazali ko je budućnost Bosne i Hercegovine. Podršku su im dali mladi iz zemalja regiona, koji također imaju sličnu dilemu - da li ostati ili otići iz svoje domovine.
Mladi iz BiH, uz podršku srednjoškolaca zemalja regiona, poslali su jasnu poruku da zvanično napuštaju Bosnu i Hercegovinu i da se ne žele vratiti. Zapravo, zakleli su se u to:
Vaš browser nepodržava HTML5
'Zakletva' mladih sa performansa na Dan Evrope
Preko dvije trećine mladih iz BiH želi napustiti zemlju, a performansom su željeli ukazati na to, kao i na loše obrazovanje u BiH. Postoji ukupno 13 ministarstava obrazovanja, što sistem čini neefikasnim. Osim toga, mladi žele da se uključe i u procese donošenja odluka u društvu i obrazovanju.
"Ono što nas ovdje najviše muči jeste naš obrazovni sistem. Ako uzmemo činjenicu da Bosna i Hercegovina ima trinaest obrazovnih sistema, samo to prilagođavanje dovelo je i do drugih problema. Jedan od najvećih je odlazak iz Bosne i Hercegovine, jer mladi ljudi nemaju posla i samim time su natjerani da napuste našu domovinu i da sreću traže po tuđim zemljama“, komentariše predsjednica Mreže vijeća učenika u Federaciji BiH Lejla Šarić.
"Srednješkolci žele poručiti vlastima da oni ne žele više šutjeti i trpjeti, već žele da se njihov glas čuje, da nas čuju, ali oni to ignorišu", kaže učenica Marijana Gojković.
"Srednješkolci žele poručiti vlastima da oni ne žele više šutjeti i trpjeti, već žele da se njihov glas čuje, da nas na neki način - u saradnji sa srednješkolcima koji im već nekoliko godina unazad pružaju priliku - da ostvare saradnju, da nas čuju, oni ustvari ignorišu to. Srednješkolci žele poručiti da su oni spremni, nažalost, napustiti našu zemlju upravo zato što im država nije dala izglede da oni tu i ostanu“, kaže učenica iz Dervente Marijana Gojković.
Marijana je učenica trećeg razreda Gimnazije, ali ima sljedeću dilemu:
"Željela bih, naravno, ostati ovdje. Ipak je ovo moja zemlja, tu su moji ljudi. Gdje god da radim neću biti prihvaćena kao što sam ovdje. Nažalost, razmišljam o odlasku na fakultet u Srbiju, ali to još nije konačno.“
San o odlasku
I Nemanja iz Brčkog brine se kako će nakon završene srednje škole naći posao.
"Ne zna se ništa u ovoj državi. Teško da omladina može naći posao da bi mogla raditi“, konstatuje Nemanja.
Luka Božović iz Novog Pazara kaže da je u Srbiji sistem obrazovanja, iako nije podijeljen, poprilično zastario. Mladi i u Srbiji, poput Bosanaca i Hercegovaca, žele otići, kaže Luka.
"San većine mladih je da odu iz svoje zemlje, ali nisu svesni da idu u neku drugu zemlju gde će da budu samo radna snaga, uglavnom, umesto da ostanu ovde. Kad kažem 'ovde', mislim na svoju zemlju, gdje mogu da menjaju stvari. Od toga se počinje“, navodi Luka.
U Sloveniji, članici Evropske unije, nakon situacije da mladi radije odlaze iz te zemlje nego ostaju, stvari su se promjenile na bolje, tvrdi srednjoškolac iz Slovenije Ajaz Miđan. On je to i svojim primjerom dokazao.
"Sve više i više mladih se ipak odluči da ostanu u Sloveniji. Ja sam upisao Pravni fakultet u Ljubljani, tako da sam se ja prvi odlučio da ostanem u Sloveniji“, kaže.
Mladi iz Hrvatske, nakon članstva u Evropskoj uniji, masovno su počeli odlaziti i da se školuju i da rade van Hrvatske.
"Mi svi ovdje šaljemo istu poruku istim ljudima – političarima, onima koji kroje naše obrazovne sisteme, onima koji vode ove države, a ta je poruka da smo mi mladi budućnost ove regije. Ne ove države, nego ove regije, da se u tu mladost i budućnost mora ulagati i da se na toj mladosti i budućnosti ne smije štediti", poručuje predsjednik Nacionalnog vijeća učenika Hrvatske Karlo Horvat.