U Bosni i Hercegovini već je opštepoznata činjenica da oko dvije trećine mladih želi napustiti tu zemlju, u kojoj – po obavljenim istraživanjima – ne vide perspektivu za posao i život generalno.
Međutim, u nekim međunarodnim i domaćim organizacijama mišljenja su da veliki dio krivice zbog svog položaja u bh. društvu snose i sami mladi usljed svoje pasivnosti.
Zato pozivaju mlade da stupe u kontakt jedni s drugima, preko etničkih barijera, ali i sa predstavnicima vlasti i pokrenu se. Pozitivnih rezultata takvog pristupa, tvrde, već ima.
Brojni stručnjaci iz oblasti rada u nevladinom sektoru kažu kako su pasivnost i neaktivnost mladih ljudi u Bosni i Hercegovini najveći problem i uzrok njihovog položaja, u kojem su objekat, a ne subjekat društvenih zbivanja.
Koordinator na projektu „Dijalog za budućnost“ UN-ovih agencija u BiH, koji se tiče mladih, Namik Hadžalić, poručuje:
„Mladi se moraju izboriti za svoj prostor. On ne dolazi sam od sebe. Ne možete sjediti u 'zadnjim klupama' i kritikovati vlast stalno. Morate ili da uđete u vlast ili da razgovarate sa političarima, da im pišete mailove. Mnogi od njih koriste moderne tehnologije, a vi treba da iskoristite te nove tehnologije kako bi stupili u kontakt sa njima.“
Namik Hadžialić, foto: Mirsad Behram
Kakva je dosadašnja praksa bila u odnosu mladih prema političkim, ali i društvenim zbivanjima u BiH, Namik Hadžalić objašnjava:
„Ono što smo mi do sada imali, manje više u BiH, situaciju uvijek neka borba i polarizirano stanje između mladih i predstavnika vlasti i nije postojao neki dijalog.“
A vlasti, pa makar i deklarativno, kažu da su spremni za saradnju sa mladima. Na nedavnom skupu u Mostaru o projektima za mlade, savjetnik hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dejan Vanjek je rekao:
„Možda se danas i ne može baš reći da je BiH društvo prilika, koje svakom pojedincu pruža dovoljno prostora za samorealizaciju, potvrdu sebe i sukladno njegovim mogućnostima i ambicijama. Naravno da ne želimo biti društvo koje guši stvaralački, razvojni potencijal u mladim ljudima.“
Zajedničkim projektima protiv barijera
Kada se primijeni aktivni pristup mladih prema vlastima, onda rezultata ima, kažu i predstavnici omladinskih organizacija.
„Posljednjih šest mjeseci smo dobili prve, pozitivne feed-backove od naše lokalne vlasti u Srebreniku i da su baš ovakve konferencije nama potrebne, gdje mi stičemo dodatno iskustvo u institucionalnom razgovoru sa vlastima“, konstatuje Aldin Hodžić iz Vijeća mladih u Srebreniku.
Lejla Zonić iz Tuzle takođe navodi vlastiti primjer, ističući kako su nakon njenog učešća u projektu „Dijalog za budućnost“ UN-a tamošnje vlasti prepoznale njenu inicijativu.
„Grad Tuzla odlučio je da mi da i sredstva i sve potrebne materijale kako bih ja osnovala Vijeće mladih u Gradu Tuzli i kako bi svi mladi, u svim omladinskim organizacijama, bili pod jednom krovnom institucijom, gdje mogu dakle zajedno da razvijaju neke ideje, projekte, na mnogo većem nivou“, kaže Lejla Zonić.
Osim aktivnog kontakta s vlastima, tvrde upućeni, jako je važno i da mladi u Bosni i Hercegovini ostvare i međusobni kontakt, preko ratom uspostavljenih etničkih i vjerskih barijera, radeći na zajedničkim projektima.
„Na terenu, mladi ljudi dobijaju neformalnu edukaciju, u kojoj kroz dijalog rade na procesu pomirenja. Dakle, prvi put upoznaju ljude, prvi put pričaju sa vršnjacima različitih vjeroispovijesti, različitih nacija i prvi put dolaze u kontakt da jednostavno razmijene mišljenja, da nove ideje koje imaju implementiraju u svojoj lokalnoj zajednici“, ističe predsjednik Vijeća mladih Grada Mostara, Haris Idriz.
Upravo je na povezivanju mladih iz tri etničke zajednice i dva bh. entiteta projekat pod nazivom „Mi biramo budućnost“ provela organizacija "Novi val“ iz Blagaja kod Mostara.
„Da smo povezali tri lokalne zajednice sa područja Nevesinja, Stoca i Mostara, negdje oko 140 mladih ljudi je bilo uključeno u cijeli ovaj projekat. Uvidjeli smo kroz ovaj projekat da mladim ljudima u BiH u biti treba ta mogućnost zajedničkog druženja“, navodi predsjednik organizacije "Novi val" Adnan Đuliman.
Sezin Sinanoglu, foto: Mirsad Behram
Rad sa mladima u suštini je rad na izgradnji stabilnog i dugoročnog mira, poruka je koju je ovih dana u Mostaru uputila rezidentna predstavnica UN-ove Razvojne agencije – UNDP – u BiH Sezin Sinanoglu, podsjetivši kako zadnjih dana gotovo svakodnevno možemo vidjeti vijesti o različitim sukobima širom svijeta.
„Na površini, oni možda izgledaju različito, ali ustvari, većina sukoba ima nešto zajedničko. Većina ih proizlazi iz nedostatka prilika, siromaštva, ekonomske nejednakosti, oštećene i nezdrave prirodne okoline, nedostatka demokratije i glasa, diskriminacije i marginalizacije“, napomenula je Sinanoglu.
Jesu li, stoga, bh. političari konačno počeli slati neke nove poruke mladima u BiH, poruke o međusobnom pomirenju? Gradonačelnik Mostara, Ljubo Bešlić tako je ovih dana poručio:
„Trebamo prihvatiti ljude da budu ono što jesu, što žele da budu, a ne da im se nameće šta su. Svi imamo svoj identitet, ali ga nikome ne trebamo nametati, jer što se god silom nameće, to će prije ili kasnije propasti.“