Usprkos zahlađenjima i zatopljavanjima u odnosima između država jugoistoka Europe, nevladine udruge mladih u Hrvatskoj konstantno surađuju na promoviranju vrijednosti ljudskih prava, multikulturalnosti i izgradnji kulture mira. Intenzitet suradnje razlikuje se od projekta do projekta, a zanimljivo je da se i svojevrsna "stara dama" među nevladinim organizacijama, Crveni križ, u toj priči drži jako dobro.
Inicijativa mladih za ljudska prava od 2003. godine, radi na obnovi odnosa među mladima prekinutih ratovima u devedesetima, kako bi kroz suradnju temeljenu na načelima ljudskih prava i demokratičnosti izgradili društva u kojima se ratovi neće ponoviti.
Kako hrvatska Inicijativa surađuje s inicijativama u drugim državama bivše Jugoslavije?
„Sada surađujemo na jednom od naših glavnih programa i projekata, koji je financiran od EU, koji ide za izradom modela i mobilnosti mladih u ovoj regiji, između država regije. Nešto što bi trebalo izgledati poput Njemačko – Francuskog ureda za razvoj mladih koji je osnovan nakon Drugog svjetskog rata i koji je uveliko pridonio kulturnom razumijevanju, suradnji mladih. Aktivno radimo na tome da se ratovi i sukobi iz prošlosti ne ponove i da ne budu kao ideja i sjeme zasađeno među novim generacijama mladih ljudi. To želimo postići i ovdje na neki način“, pojašnjava Ivan Novosel.
U dvanaest godina postojanja bilo je i drugih područja suradnje.
Ivan Novosel
„Ranije, sve inicijative su uvelike surađivale na pitanjima neprocesuiranja ratnih zločina, svaka u svojoj državi, gdje smo u vlastitim nacionalnim kontekstima pokušavali u javnosti nametnuti temu suočavanja sa prošlošću i odgovornosti za ratne zločine koji su počinjeni, te potaknuti empatiju za žrtve. U tom kontekstu smo dali dosta veliki doprinos u radu Koalicije za REKOM. Zajedno radimo svi na tome već pet godina. Treći događaj koji inicijativa organizira je Youth samit, gdje pokušavamo dobiti lidere mladih iz organizacija i političkih stranaka ili nekih drugih organizacija i pokreta koji su aktivni u nekom društvenom angažmanu, da se skupe na jednom mjestu i razgovaraju o tim stvarima u okviru naše regije, ali i da vučemo iskustva“, navodi Novosel.
Nevladina udruga Miramida treću godinu za redom organizira volonterski kamp mladih u Pakracu, ove godine sa dvadesetak sudionika.
„To je novi trend koji nas jako veseli, da mladi žele doći u Pakrac po sred ljeta. Pakrac je daleko od mora i nije turistički atraktivno. Ipak, dolaze da se druže, da nešto naprave. Tema ove godine su bile nacionalne manjine. Većina njih je na početku rekla da ne zna mnogo o toj temi, ali su na kraju kampa rekli da su puno naučili, da su puno osjetljiviji i da bi željeli još više učiti. U posljednje tri godine mi smo imali oko šezdesetak mladih iz Hrvatske i desetak iz BiH. Fina nam je suradnja sa Grupom 484 iz Beograda i svake godine neko od njih dođe u naš kamp mladih“, kaže Goran Božičević iz Miramide.
Solidarnost, interkulturalnost i izgradnja kulture mira neke su od temeljnih vrijednosti volontiranja, kaže Ivana Kordić, voditeljica razvoja i zagovaranja u Volonterskom centru Zagreb. Njena udruga članica je globalne mirovne volonterske mreže Service Civil International i Mreže mladih jugoistočne Europe (SEEYN) preko kojih volonteri iz svijeta i regije dolaze u Hrvatsku, a hrvatski volonteri odlaze van. Trendovi se mijenjaju.
„Zapravo sa godinama, interes za razmjenu unutar regije pada, kako za dolazak u Hrvatsku, tako i interes naših za odlazak u kampove u Srbiji, BiH ili u Crnoj Gori“, navodi Kordić.
Koji su za to mogući razlozi?
„Vjerujem da mogućnost da volonteri provedu neko vrijeme u zemljama zapadne Evrope ili u zemljama EU, komparativno gledano, u odnosu na regiju, ljudima znači nešto malo više u njihovom razvojnom putu. Vjerujem da tome nikako nije doprinijela, i sigurno nije pomogla, činjenica da je od rata prošlo već dvadeset godina, a da se još uvijek bavimo istim temama, na žalost na isti način. Definitivno to doprinosi tome da se manji broj ljudi odlučuje otići u Srbiju, BiH ili u Crnu Goru i tamo provesti neko vrijeme volontirajući“, ističe Ivana Kordić.
Veći interes za volontiranje unutar regije neposredno u poratnim godinama ona tumači snažnijom prisutnošću stranih i međunarodnih NGO-a i organizacija koje su ovdje, kao i u drugim kriznim žarištima radile programe pomirenja i obnove povjerenja, a koji su sada otišli dalje.
U Orahovici je upravo završena 12. Ljetna škola Hrvatskog Crvenog križa za volontere Crvenog križa sa 163 sudionika iz 17 gradova iz četiri države - iz Hrvatske, iz Doboja i Tuzle u Bosni i Hercegovini, iz Sombora i Novog Sada u Srbiji i iz Pečuha u Mađarskoj, kaže Goran Latković, stručni suradnik za rad s mladima u Gradskom društvu Crvenog križa Osijek.
Sudionici Ljetne škole Crvenog križa u Orahovici
„Radi se po sustavu mladi za mlade. Nakon te edukacije, koju sudionici prođu, oni se jednom izjavom obavezujem da će na svom području provesti određeni broj radionica, najčešće četiri radionice, iz područja u kom se educiraju. Na taj način novac, koji ulažemo u tu edukaciju, vraćamo zajednici. Jedan od ciljeva je napraviti mrežu mladih i potaknuti razmjenu iskustava, ne samo u Hrvatskoj, nego upravo u državama regije. Prilikom održavanja tih radionica oni ostaju u stalnom kontaktu, šalju se izvješća o provedenome. Savjetujemo se međusobno kako bi to mogli činiti što bolje, pa se često javljaju i ideje za nekakve buduće suradnje, ali i za to kako kvalitetnijim učiniti neke postojeće programe“, riječi su Latkovića.
Gostujući predavači održali su i niz predavanja o migracijama i međunarodnom humanitarnom pravu, a volonteri su to očito vrlo ozbiljno shvatili.
„Kroz sve te programe su, zapravo, mladi zajednički došli do jednog apela, koji će ovih dana biti upućen svim međunarodnim institucijama za koje smatramo da bi mogli imati utjecaja da učine nešto kako bi doprinijeli poštivanju osnovnih ljudskih prava u svim situacijama, ali prvenstveno u situacijama ratnih i oružanih sukoba“, dodaje Latković.
Po završetku ljetne škole, volonteri Crvenog križa, napravili su mimohod ulicama Orahovice po uzoru na onaj u Italiji povodom obljetnice bitke kod Solferina, kako bi na taj način odali počast svim humanitarcima stradalim u ratnim operacijama, ali i svim civilnim žrtvama ratnih sukoba:
„Stvarno je to bila jedna impresivna povorka jer kada vidite gotovo 200 mladih, koji zajedno koračaju pod zastavom Crvenog križa, sa mišlju da šalju poruku mira, ljubavi i prijateljstva, onda to potakne čovjeka na razmišljanje da to što smo izgradili, nije samo mrtvo slovo na papiru, nego stvarnost, da mladi tako razmišljaju i da se bore za bolji svijet i žele ga“, zaključuje Goran Latković.