U Bosni i Hercegovini trenutno ne postoji nijedan rudnik u kojem se iskopava zlato i srebro. No postoji mogućnost da u narednom periodu bude, nakon što je općina Fojnica, koja se nalazi tridesetak kilometara udaljena od Sarajeva, dala saglasnost za početak ispitivanja nalazišta zlata i srebra. Iskopavanja će se vršiti u nekadašnjem rudniku zlata Bakovići. Mještani tog sela su skeptični, jer nisu sigurni kako će to utjecati na okoliš. Inače, osim tog mjesta, istraživački radovi počet će i u nalazištima zlata u Tuzli i Uskoplju/Gornjem Vakufu.
Rudnik zlata u Bakovićima kod Fojnice, koji je ugašen prije više od 70 godina, uskoro bi mogao ponovo biti aktivan. Iz ovog rudnika u najbolja vremena izvađeno je preko 150.000 tona rude, iz koje je prerađeno 2.000 kg zlata i 7.000 kg srebra. Bila su to zlatna vremena za ovaj kraj, prisjeća se osamdesetpetogodišnji Mato Bučo, čiji je otac radio kao nadzornik ovog rudnika.
„Po 700 ljudi je, koliko se ja sjećam, tada radilo u rudniku. Ovdje su bile velike barake, zgrade, kuće. Još onda je bio telefon ovdje proveden iz Fojnice. Sjećam se tih ljudi da su radili i da su dolazili iz raznih mjesta i naseljavali se tu, i raznih struka“, navodi Bučo.
Iako su dali suglasnost za istraživačke radove, mještani Bakovića su skeptični jer ne znaju da li će ponovno aktiviranje rudnika utjecati na okoliš i da li će od toga imati koristi mjesna zajednica. Boje se da se ne ponovi scenariji iz Gotuše, mjesta gdje su stanovnici više od godinu dana prosvjedovali kako bi spriječili gradnju mini hidrocentrale.
„Uopće ne znamo ništa i po kojem pitanju trebaju oni imati neku obvezu prema lokalnoj zajednici, prema okolišu itd. To nas, kao i u mnogim drugim slučajevima u zemlji, dovodi u sumnju da li će to biti dobro ili neće“, kaže Ivan Markija, predsjednik Mjesne zajednice Bakovići.
O ovom pitanju raspravljalo se i na Općinskom vijeću Fojnica. Većina vijećnika podržala je ideju o aktiviranju rudnika, s akcentom da se ovo područje najprije adekvatno istraži, pa tek onda dodijeli koncesija o eksploataciji. Branko Golub, vijećnik fojničkog Općinskog vijeća, o tome kaže:
„Moje mišljenje je da se olako pristupa davanju koncesija, i ondje gdje postoje i opravadni i neopravdani razlozi, i što je najgore to se veže za istraživačke i eksploatacijske radove. Ja sam pristalica razdvajanja: prvo da se da koncesija na istraživačke radove, pa ako se to pokaže isplativim, da se onda u novom natječaju da koncesija za eksploatacijske radove.“
Znatna sredstva za istraživačke radove
Među pet kompanija zainteresiranih za eksploataciju zlata u Bakovićima izabrana je sarajevska kompanija „BBM“, koju čini grupacija frimi iz Njemačke i BiH. Ova kompanija je spremna investirati znatna sredstava u istraživačke radove, kaže direktor ove kompanije Sead Operta.
„Minimalna ulaganja u fazu istražnih radova će po našoj procjeni biti između 10,5 i 15 miliona maraka. Radovi se sastoje od izrade određenog broja istražnih bušotina, rudarskih hodnika, laboratorijskih ispitivanja, tehnoloških analiza itd.“
Vlada SBK na ovom projektu radila je punih godinu dana. Prema riječima ministra gospodarstva ovog kantona Sedžada Milanovića, napravljene su i određene izmjene kantonalnog Zakona o koncesijama kako bi se dobit od ovakvih projekata ravnomjerno rasporedila između kantona i lokalne zajednice.
„Lokalnoj zajednici ide prihod od 60 posto, a 40 posto kantonu, tako da postoje mogućnosti da budući investitor, osim zapošljavanja lokalnog stanovništva, uloži određena sredstva i u infrastrukturalne projekte na tom području“, ističe Milanović.
Na samom projektu radilo je i Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH. Dugo se čekalo na usvajanje federalnog zakona o koncesijama. Budući zakon nije usvojen, nadležnost nad ovim projektom pripala je kantonima, kazao je resorni ministar Eldar Trhulj.
„U aprilu prošle godine zakon je došao do Doma naroda, međutim, nikada nije usvojen, tako da su sve nadležnosti za davanje koncesije i po pitanju zlata, srebra, olova i drugih mineralnih sirovina i metaličnih minerala ostali u nadležnosti kantona i biće sve dotle dok se ne usvoji novi zakon o koncesijama.“
Pored Fojnice, u BiH uskoro će početi ispitivanja nalazišta zlata u Tuzli i Uskoplju/Gornjem Vakufu. Što se tiče ostalih zemalja u regiji, najviše zlata ima u Srbiji. Brojna nalazišta zlata postoje u istočnom dijelu te zemlje, gdje se već duže vrijeme nekoliko svjetskih kompanija bavi istraživanjem te rude.
Rudnik zlata u Bakovićima kod Fojnice, koji je ugašen prije više od 70 godina, uskoro bi mogao ponovo biti aktivan. Iz ovog rudnika u najbolja vremena izvađeno je preko 150.000 tona rude, iz koje je prerađeno 2.000 kg zlata i 7.000 kg srebra. Bila su to zlatna vremena za ovaj kraj, prisjeća se osamdesetpetogodišnji Mato Bučo, čiji je otac radio kao nadzornik ovog rudnika.
„Po 700 ljudi je, koliko se ja sjećam, tada radilo u rudniku. Ovdje su bile velike barake, zgrade, kuće. Još onda je bio telefon ovdje proveden iz Fojnice. Sjećam se tih ljudi da su radili i da su dolazili iz raznih mjesta i naseljavali se tu, i raznih struka“, navodi Bučo.
Iako su dali suglasnost za istraživačke radove, mještani Bakovića su skeptični jer ne znaju da li će ponovno aktiviranje rudnika utjecati na okoliš i da li će od toga imati koristi mjesna zajednica. Boje se da se ne ponovi scenariji iz Gotuše, mjesta gdje su stanovnici više od godinu dana prosvjedovali kako bi spriječili gradnju mini hidrocentrale.
„Uopće ne znamo ništa i po kojem pitanju trebaju oni imati neku obvezu prema lokalnoj zajednici, prema okolišu itd. To nas, kao i u mnogim drugim slučajevima u zemlji, dovodi u sumnju da li će to biti dobro ili neće“, kaže Ivan Markija, predsjednik Mjesne zajednice Bakovići.
O ovom pitanju raspravljalo se i na Općinskom vijeću Fojnica. Većina vijećnika podržala je ideju o aktiviranju rudnika, s akcentom da se ovo područje najprije adekvatno istraži, pa tek onda dodijeli koncesija o eksploataciji. Branko Golub, vijećnik fojničkog Općinskog vijeća, o tome kaže:
„Moje mišljenje je da se olako pristupa davanju koncesija, i ondje gdje postoje i opravadni i neopravdani razlozi, i što je najgore to se veže za istraživačke i eksploatacijske radove. Ja sam pristalica razdvajanja: prvo da se da koncesija na istraživačke radove, pa ako se to pokaže isplativim, da se onda u novom natječaju da koncesija za eksploatacijske radove.“
Znatna sredstva za istraživačke radove
Među pet kompanija zainteresiranih za eksploataciju zlata u Bakovićima izabrana je sarajevska kompanija „BBM“, koju čini grupacija frimi iz Njemačke i BiH. Ova kompanija je spremna investirati znatna sredstava u istraživačke radove, kaže direktor ove kompanije Sead Operta.
„Minimalna ulaganja u fazu istražnih radova će po našoj procjeni biti između 10,5 i 15 miliona maraka. Radovi se sastoje od izrade određenog broja istražnih bušotina, rudarskih hodnika, laboratorijskih ispitivanja, tehnoloških analiza itd.“
Vlada SBK na ovom projektu radila je punih godinu dana. Prema riječima ministra gospodarstva ovog kantona Sedžada Milanovića, napravljene su i određene izmjene kantonalnog Zakona o koncesijama kako bi se dobit od ovakvih projekata ravnomjerno rasporedila između kantona i lokalne zajednice.
„Lokalnoj zajednici ide prihod od 60 posto, a 40 posto kantonu, tako da postoje mogućnosti da budući investitor, osim zapošljavanja lokalnog stanovništva, uloži određena sredstva i u infrastrukturalne projekte na tom području“, ističe Milanović.
Na samom projektu radilo je i Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH. Dugo se čekalo na usvajanje federalnog zakona o koncesijama. Budući zakon nije usvojen, nadležnost nad ovim projektom pripala je kantonima, kazao je resorni ministar Eldar Trhulj.
„U aprilu prošle godine zakon je došao do Doma naroda, međutim, nikada nije usvojen, tako da su sve nadležnosti za davanje koncesije i po pitanju zlata, srebra, olova i drugih mineralnih sirovina i metaličnih minerala ostali u nadležnosti kantona i biće sve dotle dok se ne usvoji novi zakon o koncesijama.“
Pored Fojnice, u BiH uskoro će početi ispitivanja nalazišta zlata u Tuzli i Uskoplju/Gornjem Vakufu. Što se tiče ostalih zemalja u regiji, najviše zlata ima u Srbiji. Brojna nalazišta zlata postoje u istočnom dijelu te zemlje, gdje se već duže vrijeme nekoliko svjetskih kompanija bavi istraživanjem te rude.