Lideri pet političkih stranaka u Federaciji još nemaju dogovor o provedbi presude Suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Sejdić-Finci. Nakon osmosatnog razgovora sa šefom Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i specijalnim predstavnikom EU Peterom Sorensenom, u utorak u Sarajevu, stavovi političkih lidera ostali su nepromijenjeni. U srijedu uveče u Briselu je nastavak razgovora. No, mogu li doći do dogovora za nekoliko sati nakon četiri godine bezuspješnih pokušaja?
Prije gotovo četiri godine Sud za ljudska prava u Strazburu presudio je u korist Derve Sejdića i Jakoba Fincija i naložio Bosni i Hercegovini da osigura nacionalnim manjinama mogućnost kandidovanja za člana Predsjedništva BiH i učešće u radu Doma naroda državnog parlamenta.
Lideri vodećih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini mnogo puta su za to vrijeme pokušavali dogovoriti ovo pitanje i to uglavnom kada je na tome insistirala međunarodna zajednica, no dogovor nije postignut. Za četiri protekle godine definisano je nekoliko modela, no niti jedan od njih nije bio prihvatljiv za sve.
„Ovo je multietničko društvo, postoji politički pluralizam i bojim se da smo već dvije godine taoci situacije da jedna stranka ruši nešto samo zato što je to predložila druga. Mi smo imali bošnjački korpus, i ja se nadam da ćemo ovog puta pokazati svi jedan interes da riješimo napokon taj problem“, kaže predsjednik Saveza za bolju budućnost Fahrudin Radončić.
Oni kojih se najviše tiče ovo pitanje, Sejdić i Finci kažu da jedino međunarodna zajednica može riješiti ovo pitanje.
„Ja očekujem da će međunarodna zajednica prije svega svojim najavama o mogućim posljedicama, pa i nepriznavanju izbora 2014., jednostavno dovesti 'pred zid' današnje bh političare“, kaže Dervo Sejdić.
Stoga su čelnici Evropske unije i pozvali političke lidere prije devet dana, ali nije postigniut dogovor, te im je dat još jedan rok. Od sastanka u Briselu u četvrtak se mnogo više očekuje. Stoga je u utorak i organizovan sastanak sa šefom Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i specijalnim predstavnikom EU Peterom Sorensenom, no ni to nije pomoglo.
"Vjerujem da će gospodin File izaći sa konkretnim prijedlozima, jer očigledno je da, ako je do nas samih onda bojim se da rješenje ovdje nije moguće. Ali, sasvim prirodno, ni kada je bio dogovor o Kosovu, ni to se nije desilo bez aktivne uloge čitave međunarodne zajednice, posebno EU", rekao je Lagumdžija.
On je naveo kako očekuje "da će se doći do nekog rješenja" i da će stranački lideri od EU dobiti "neku vrstu ponude" koja bi trebala da obezbijedi provedbu presude Sejdić-Finci i samim tim ubrzanje puta BiH ka EU.
Analizirano je nekoliko modela koje su političke stranke razmatrale proteklih mjeseci, no neki od modela su toliko suštinski različiti da je pitanje mogu li se stavovi političkih lidera približiti. Predsjednik HDZ-a Dragan Čović objasnio je model koji su dva HDZ-a usaglasili:
„Ono što mi predlažemo jeste da, ako želite biti član Predsjedništva, morate pobijediti u bar nekom od kantona i županija. Drugim riječima, izbjegla bi se mogućnost da Hrvatima neko bira člana Predsjedništva, jednako tako Bošnjacima, jednako tako i ostalima", naveo je Čović.
Vođenje BiH ka podjeli
Predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija ipak tvrdi da se nekim predloženim modelima pogoršava postojeće stanje.
„Model HDZ-ov je stari model i on je na određen način jedna neuspješnija varijanta modela kojeg su imali sa SDA-om. Ta dva modela imaju jednu stvar zajedničku, a to je vođenje dalje Bosne i Hercegovine ka podjeli i pravljenje tri etnički homogene teritorije“, smatra Lagumdžija.
Čini se da se u predloženim modelima najmanje vodilo računa da se omogući nacionalnim manjinama i ostalima da mogu ostvariti svoja prava. Na kraju se sve svelo na rješavanje hrvatskog pitanja u Federaciji, a ostvarivanje prava nacionalnih manjina ponovo gurnuto u drugi plan. To potvrđuje i Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistoočne i balkanske studije.
„Presuda Sejdić-Finci je u ovom trenutku najmanje bitna za te političke lidere, ali je bitna da to bude povod da oni mogu sprovesti te svoje planove“, konstatuje Bećirović.
Stoga ni Sejdić i Finci nisu optimisti glede političkog dogovora u Briselu.
„Mislim da će, oslanjajući se na domaće političke elite, to vrlo, vrlo teško ići. Oni će to koristiti za svoje svakodnevne političke konfrontacije, odnosno pridobivanje etničkog kontingenta ili povećanje broja glasača“, kaže Dervo Sejdić.
Ipak, ukoliko je do sad i bilo vremena, sada je minut do 12, jer Hrvatska je ušla u EU, Srbija uskoro dobija datum za pridruživanje, a Bosna i Hercegovina, ako se ne pokrene, ostaje izolovana od zemalja u regionu.
„Nemamo pravo prokockati ovih 48 sati. Mislim da su svi modeli, sve kombinacije poznate, i ako se istinski želi prihvatiti ono što smo potpisali kao sedam predstavnika stranaka u Briselu, uz nazočnost ključnih ljudi za proširenje u Evropi, onda je model stvar tehnike“, navodi predsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž.
Sastanak lidera, kako je najavljeno, nastavlja se u srijedu uveče u Briselu, a u četvrtak bi trebalo da imaju dogovor kako bi se odblokirao evropski put Bosne i Hercegovine.
Bez obzira na to hoće li postići kompromis ili ne, u četvrtak će građani BiH barem znati da li je priča o evropskom putu samo farsa ili će bh. političari početi nešto raditi kako Bosna i Hercegovina ne bi ostala crna rupa na Balkanu.
Prije gotovo četiri godine Sud za ljudska prava u Strazburu presudio je u korist Derve Sejdića i Jakoba Fincija i naložio Bosni i Hercegovini da osigura nacionalnim manjinama mogućnost kandidovanja za člana Predsjedništva BiH i učešće u radu Doma naroda državnog parlamenta.
Lideri vodećih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini mnogo puta su za to vrijeme pokušavali dogovoriti ovo pitanje i to uglavnom kada je na tome insistirala međunarodna zajednica, no dogovor nije postignut. Za četiri protekle godine definisano je nekoliko modela, no niti jedan od njih nije bio prihvatljiv za sve.
„Ovo je multietničko društvo, postoji politički pluralizam i bojim se da smo već dvije godine taoci situacije da jedna stranka ruši nešto samo zato što je to predložila druga. Mi smo imali bošnjački korpus, i ja se nadam da ćemo ovog puta pokazati svi jedan interes da riješimo napokon taj problem“, kaže predsjednik Saveza za bolju budućnost Fahrudin Radončić.
Oni kojih se najviše tiče ovo pitanje, Sejdić i Finci kažu da jedino međunarodna zajednica može riješiti ovo pitanje.
„Ja očekujem da će međunarodna zajednica prije svega svojim najavama o mogućim posljedicama, pa i nepriznavanju izbora 2014., jednostavno dovesti 'pred zid' današnje bh političare“, kaže Dervo Sejdić.
Stoga su čelnici Evropske unije i pozvali političke lidere prije devet dana, ali nije postigniut dogovor, te im je dat još jedan rok. Od sastanka u Briselu u četvrtak se mnogo više očekuje. Stoga je u utorak i organizovan sastanak sa šefom Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i specijalnim predstavnikom EU Peterom Sorensenom, no ni to nije pomoglo.
Lagumdžija pred sastanak u Briselu
Predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija izjavio je po dolasku u Brisel, na razgovore bh. političkih lidera sa zvaničnicima EU o rješenju za provedbu presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, kako očekuje da će neki dogovor biti postignut."Vjerujem da će gospodin File izaći sa konkretnim prijedlozima, jer očigledno je da, ako je do nas samih onda bojim se da rješenje ovdje nije moguće. Ali, sasvim prirodno, ni kada je bio dogovor o Kosovu, ni to se nije desilo bez aktivne uloge čitave međunarodne zajednice, posebno EU", rekao je Lagumdžija.
On je naveo kako očekuje "da će se doći do nekog rješenja" i da će stranački lideri od EU dobiti "neku vrstu ponude" koja bi trebala da obezbijedi provedbu presude Sejdić-Finci i samim tim ubrzanje puta BiH ka EU.
„Ono što mi predlažemo jeste da, ako želite biti član Predsjedništva, morate pobijediti u bar nekom od kantona i županija. Drugim riječima, izbjegla bi se mogućnost da Hrvatima neko bira člana Predsjedništva, jednako tako Bošnjacima, jednako tako i ostalima", naveo je Čović.
Vođenje BiH ka podjeli
Predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija ipak tvrdi da se nekim predloženim modelima pogoršava postojeće stanje.
„Model HDZ-ov je stari model i on je na određen način jedna neuspješnija varijanta modela kojeg su imali sa SDA-om. Ta dva modela imaju jednu stvar zajedničku, a to je vođenje dalje Bosne i Hercegovine ka podjeli i pravljenje tri etnički homogene teritorije“, smatra Lagumdžija.
Čini se da se u predloženim modelima najmanje vodilo računa da se omogući nacionalnim manjinama i ostalima da mogu ostvariti svoja prava. Na kraju se sve svelo na rješavanje hrvatskog pitanja u Federaciji, a ostvarivanje prava nacionalnih manjina ponovo gurnuto u drugi plan. To potvrđuje i Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistoočne i balkanske studije.
„Presuda Sejdić-Finci je u ovom trenutku najmanje bitna za te političke lidere, ali je bitna da to bude povod da oni mogu sprovesti te svoje planove“, konstatuje Bećirović.
Stoga ni Sejdić i Finci nisu optimisti glede političkog dogovora u Briselu.
„Mislim da će, oslanjajući se na domaće političke elite, to vrlo, vrlo teško ići. Oni će to koristiti za svoje svakodnevne političke konfrontacije, odnosno pridobivanje etničkog kontingenta ili povećanje broja glasača“, kaže Dervo Sejdić.
Ipak, ukoliko je do sad i bilo vremena, sada je minut do 12, jer Hrvatska je ušla u EU, Srbija uskoro dobija datum za pridruživanje, a Bosna i Hercegovina, ako se ne pokrene, ostaje izolovana od zemalja u regionu.
„Nemamo pravo prokockati ovih 48 sati. Mislim da su svi modeli, sve kombinacije poznate, i ako se istinski želi prihvatiti ono što smo potpisali kao sedam predstavnika stranaka u Briselu, uz nazočnost ključnih ljudi za proširenje u Evropi, onda je model stvar tehnike“, navodi predsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž.
Sastanak lidera, kako je najavljeno, nastavlja se u srijedu uveče u Briselu, a u četvrtak bi trebalo da imaju dogovor kako bi se odblokirao evropski put Bosne i Hercegovine.
Bez obzira na to hoće li postići kompromis ili ne, u četvrtak će građani BiH barem znati da li je priča o evropskom putu samo farsa ili će bh. političari početi nešto raditi kako Bosna i Hercegovina ne bi ostala crna rupa na Balkanu.