Sjedinjene Države postigle su dogovor s talibanima o višedecenijskom smanjenju nasilja koji bi mogao dovesti do povlačenja američkih trupa iz Afganistana, izjavio je 14. februara visoki američki dužnosnik, upozoravajući da talibani trebaju ispoštovati obaveze kako bi se dogovor ispunio.
Najava je uslijedila nakon produženih pregovora u katarskoj prijestolnici Dohi između Sjedinjenih Država i talibana te sastanka američkog državnog sekretara Mikea Pompea, ministra odbrane Marka Espera i afganistanskog predsjednika Ashrafa Ghanija tokom Minhenske sigurnosne konferencije
Dublji dogovor koji bi utro put za povlačenje američkih snaga iz Afganistana mogao bi biti politički poticaj američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, koji je u više navrata obećavao da će zaustaviti "beskrajne ratove", jer traži ponovne izbore u novembru, navodi Reuters.
"Nasilje je narušilo potpisivanje dogovora u septembru. Sada imamo dogovor o smanjenju nasilja. I, ukoliko talibani sprovedu ono na šta su pristali, mi ćemo ići dalje prema dogovoru", rekao je novinarima u Minhenu viši dužnosnik administracije SAD-a.
Dodao je da je dogovor veoma specifičan i da pokriva sve afganistanske snage, rekavši da će američka vojska pratiti nivo nasilja kako bi provjerila da li ga talibani poštuju ili ne.
Pročitajte i ovo: 'Afganistanski papiri': Godine laži i obmaneU Afganistanu ima oko 13.000 američkih vojnika, kao i hiljade drugih NATO snaga, 18 godina nakon što je koalicija predvođena SAD-om napala zemlju nakon napada Al-Qaede 11. septembra 2001. na Sjedinjene Države.
Sjedinjene Države imaju za cilj smanjiti broj trupa na oko 9.000, rekao je diplomata Reutersu početkom ove sedmice.
Doha je mjesto razgovora zaraćenih strana od 2018. godine, čak i dok su borbe nastavljene širom zemlje, ubijajući stotine civila i vojnika jer su talibani proširili svoju teritorijalnu kontrolu.
Prošlog mjeseca specijalni generalni inspektor za obnovu Afganistana, američka vladina agencija, ocijenio je da je u posljednja tri mjeseca 2019. došlo do rekordno velikog broja napada talibana i drugih antivladinih snaga.
Talibani provode svakodnevne napade i iako pregovaraju s američkim izaslanikom Zalmayom Khalilzadom, oružana grupa odbija razgovarati direktno s Ghanijevom vladom, nazivajući je "marionetom" Zapada.
Jednom kada smanjenje nasilja bude održano u roku od sedam dana, razgovori bi se zatim proširili na sljedeću fazu, nazvanu međuafganistanski dijalog, u koju su uključene sve strane.
'Takmičenje velikih sila'
U uvodnom izlaganju na otvaranju godišnje Minhenske sigurnosne konferencije, njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier, optužio je Washington, Kinu i Rusiju da zbog 'takmičenja velikih sila' koje prijeti novoj utrci nuklearnim naoružanjem, šire globalno nepovjerenje i nesigurnost.
"Ponovo veliki, čak i na štetu susjeda i partnera", rekao je Steinmeier.
"Rusija je vojnu silu i nasilno pomicanje granica na evropskom kontinentu još jednom učinila sredstvima politike. Kina prihvata međunarodno pravo samo selektivno i samo kada se ne protivi vlastitim interesima", stoji u tekstu govora povodom otvaranja konferencije, piše Reuters.
"I naš najbliži saveznik, Sjedinjene Države, pod sadašnjom administracijom, odbacuju ideju međunarodne zajednice", rekao je Steinmeier.
Pročitajte i ovo: Minhenska bezbednosna konferencija: Zapad na prekretniciRezultat svega toga, smatra njemački predsjednik jeste 'više nepovjerenja, više naoružanja i manje sigurnosti, sve do nove nuklearne utrke".
Kao odgovor, Njemačka bi trebala povećati troškove odbrane kako bi doprinijela evropskoj sigurnosti i održala savezništvo sa Sjedinjenim Državama, priznajući da američki interesi gravitiraju daleko od Evrope prema Aziji.
Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier
On je također pozvao na evropsku politiku prema Rusiji koja nije ograničena 'samo na osuđivanje izjava i sankcije'.
Evropa, kaže njemački predsjednik, mora pronaći 'vlastitu ravnotežu sa Kinom, negdje između pojačavanja konkurencije među sistemima i potrebe za saradnjom'.
Tenzije među učesnicima
Godišnja koferencija okuplja svjetske lidere iz oblasti sigurnosti te je ranijih godina bila organizovana čak i onda kada su odnosi između Sjedinjenih Država i Evrope bili veoma loši, kao što je bilo u slučaju debate oko rata u Iraku 2003. godine.
Očekuje se da će ove godine nekih 35 čefova vlada i država učestvovati na sigurnosnoj konferenciji
No, postojeći nivo tenzija prevazilazi i one od ranijih godine i uključuje širi okvir problema, poput neslaganja oko politike prema Iranu i zahtjeve američkog predsjednika Donalda Trumpa da evropski saveznici povećaju svoje budžete za odbranu kako bi olakšali američkim poreznim obveznicima.
Pročitajte i ovo: Brige za budućnost NATO-a na 70. rođendanTenzije bi se također mogle razviti unutar američke strane koja sudjeluje na konferenciji. Predsjedavajuća Zastupničkog doma Nancy Pelosi, koja je imala ključnu ulogu u procesu opoziva američkog predsjednika, putuje na konferenciju sa Trumpovom administracijom.
Na događaju učestvuju između ostalih, generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg, američki državni sekretar Mike Pompeo, kanadski premijera Justin Trudeau koji zajedno sa austrijskim kancelarom Sebastianom Kurzom učestvuje na panelu o izazovima zapada.
Pored njih na koferenciji bi trebali da se pojave ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kao i iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif.
Nakon sastanka sa Globalnom koalicijom za borbu protiv takozvane 'Islamske države' održanog tokom konferencije, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da su razgovarali o planu Alijanse za pojačanjem prisutnosti u Iraku, kako bi im pomogli u borbi protiv 'ISIL-a' (Islamska država Iraka i Levanta).
Pročitajte i ovo: NATO širi misiju obuke u Iraku"NATO trenutno ima 16.000 vojnika u Afganistanu. I mi smo spremni da prilagodimo taj nivo sile ako su talibani spremni da demonstriraju stvarnu želju i stvarnu sposobnost za smanjenjem nasilja".
Facebook spreman na dodatan porez
Pored šefova vlada i država, na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji učestvuje i izvršni direktor Facebooka, Mark Zuckenberg koji bi tokom konferencije trebao održati govor.
Zuckenberg prihvata da globalne porezne reforme znače da će možda morati plaćati više poreza u različitim državama, navodi se u dijelu govora koji će direktor ove tehnološke platforme održati tokom Minhenske konferencije u subotu.
Pročitajte i ovo: SAD pokreće istragu francuskog plana o porezu na tehnološke divovePrekogranična porezna pravila trebala bi biti ponovo napisana nakon što je to zatražilo 137 zemalja kako bi izbjegli novi trgovinski rat zbog globalnog umnožavanja poreza na digitalne usluge.
U nacrtu svog govora Zuckenberg je napisao da i Facebook želi reformu poreskog sistema, te da želi da Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj uspije u uspostavljanju sistema koji će biti stabilan i pouzdan.