Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik, koji se nalazi na listi sankcija SAD i Velike Britanije, susreo se sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, 21. februara u gradu Kazanju u Republici Tatarstan, koja je u sastavu Ruske Federacije, objavljeno je na sajtu Kremlja.
Dodik je Putinu preko prevodioca rekao da RS odbija da se pridruži sankcijama Zapada prema Rusiji uprkos, kako kaže, svakodnevnim pritiscima, te da ne želi da se pridruži NATO savezu.
"Potvrđujemo dobre odnose koje RS ima i gaji prema ruskoj državi i prema vama. Oni što mi radimo u sadašnjim okolnostima, odbijamo bilo kakvu mogućnost da se pridružimo sankcijama Zapada prema Rusiji", rekao je Dodik.
Istakao je da odnose u BiH komplikuje, kako je naveo, "činjenica da smo i dalje pod protektoratom Zapada", te je ponovio svoje ranije tvrdnje - za šta ima rusku podršku - da sadašnji visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt), nije imenovan na tu funkciju odlukom Savjeta bezbjednosti UN.
Takođe je apostrofirao svoje dobre odnose sa predsjednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem, i mađarskim premijerom, Viktorom Orbanom, te da to "olakšava situaciju" za RS.
Dodik i Putin uoči sastanka u Kazanju, rusija, 21. februar 2024.
Putin je ocijenio da će Dodikova posjeta biti "od koristi", da mu je zahvalan što održava redovne kontakte, i da su odnosi Rusije i RS konstruktivni.
"Predstavnici rukovodstva Republike Srpske nas redovno posjećuju, i sarađuju sa nama u različitim oblastima. Siguran sam da će i ova vaša posjeta biti od koristi i da ćemo uspjeti da iskoristimo vrijeme da razgovaramo o bilateralnim odnosima u čitavom nizu oblasti", rekao je Putin.
Na početku sastanka Putin je kazao da "Rusija zna da situacija nije jednostavna".
Kako prenosi Radio televizija Republike Srpske, Putin je Dodiku uručio Orden Aleksandra Nevskog, kojim je odlikovan u junu prošle godine "za doprinos razvoju saradnje Ruske Federacije sa Bosnom i Hercegovinom" te "jačanje partnerstva sa Republikom Srpskom".
Zbog ruske invazije na Ukrajinu koja je počela 24. februara 2022, Sjedinjene Države, Evropska unija, Velika Britanija i njihovi saveznici, uveli su niz sankcija protiv Rusije koje, pored ostalog, ciljaju privredu i finansijski sistem.
Četvrti sastanak od invazije na Ukrajinu
Radi se o četvrtom sastanku Dodika sa Putinom od početka ruske invazije na Ukrajinu, te ukupno njihovom desetom razgovoru od 2014. godine.
Dodik i Putin su se posljednji put susreli u maju 2023. godine, kada je Dodik rekao da "Republika Srpska ostaje proruski, antizapadno i antiamerički orijentisana".
Iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u BiH, povodom Dodikovog sastanka sa Putinom, za Radio Slobodna Evropa (RSE) je rečeno da se "BiH obavezala da slijedi sigurnosne i vanjskopolitičke smjernice EU", kao zemlja kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji (EU).
"Ovo isključuje saradnju sa državama koje su pod sankcijama, kao i lične sastanke sa šefovima tih država", ističu iz OHR-a.
Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska jedan je od rijetkih zvaničnika koji se od početka invazije Rusije na Ukrajinu susreće sa ruskim i bjeloruskim zvaničnicima.
U Kazanj, glavni grad Tatarstana, doputovao je nakon dvodnevne posjete Bjelorusiji, gdje se 19. februara susreo sa tamošnjim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom, kojeg je sankcionisala Evropska unija 2020. godine zbog izbornih neregularonsti u kojom vlada skoro tri decenije.
Pročitajte i ovo: Dodik kod Lukašenka: Susret dva lidera pod međunarodnim sankcijamaU glavnom gradu Tatarstana se održava visokotehnološki i multi-sportski turnir na međunarodnom nivou, pod nazivom "Future Games", koji okuplja oko dvije hiljade učesnika.
No, proruska retorika i bliskost sa ruskim čelnicima ne pokazuju neku konkretnu korist za RS. Investicije iz 27 zemalja članica EU bloka čine 64 odsto ukupnih stranih investicija u BiH, dok se ruske investicije svode na manje od četiri odsto.
U RS-u, Rusija je peta na listi investitora, iza susjedne Srbije, Italije, Austrije, te Velike Britanije.
Nekoliko velikih projekata, koje je Vlada RS-a pokrenula u ovom entitetu sa ruskim kompanijama i oligarsima, doveli su do višemilionskih gubitaka.
Pročitajte i ovo: Ima li efekata susreta Dodika i Putina?Među njima su neuspješna revitalizacija fabrike glinice Birač u Zvorniku, sa kompanijom ruskog oligarha Vladimira Romanova, neuspjela izgradnja termoelektrane Ugljevik i hidroelektrane "Mrsovo" na rijeci Lim u opštini Rudo, kao i prodaja naftne industrije u ovom entitetu ruskoj državnoj kompaniji Zarubrežnjeft.
Najsnažnije uporište Rusije u BiH je u naftnoj industriji, konkretno, u Optima grupi, najvećoj naftnoj kompaniji u BiH, u vlasništvu "Zarubežnjefta", ruske državne kompanije, zadužene za poslove sa naftom u inostranstvu.