Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, saopćio je u petak da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) "zvanično strana politička organizacija, čije odluke na teritoriji Republike Srpske (RS) nemaju nikakav značaj".
"Mogu da zasjedaju koliko hoće, svi ti stranci tamo, za Republiku Srpsku oni ne postoje", poručio je Dodik u objavi na mrežama.
Dodao je da će se "smatrati nelegitimnim sve što se u tom sudu odluči dok se ne donese zakon o Ustavnom sudu, jer je tako odlučila Narodna skupština Republike Srpske".
Ustavni sud BiH je dan ranije, 18. januara donio više odluka koje se tiču Krivičnog zakonika RS.
Neustavnim je proglasio dio zakona kojim se propisuje zatvorska kazna za "povredu ugleda Republike Srpske, njenih naroda i simbola".
Pročitajte i ovo: Ustavni sud BiH utvrdio neustavnost zatvorskih kazni za vrijeđanje Republike SrpskeZakonom je propisana kazna zatvora do pet godina ako se ovaj entitet, pored ostalog, nazove "agresorskom" ili "genocidnom tvorevinom".
Za dio zakona kojim se kriminalizira kleveta, Ustavni sud BiH je naveo da nisu protuustavni.
RS je kriminalizirao klevetu u avgustu 2023. godine i od tad tužilaštva odlučuju o podizanju optužnica. Kleveta je do tad bila dio građanskog prava za koju su bile predviđene građanske tužbe i novčana odšteta onom koji tuži.
Izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske iz jula 2021. godine, predviđena je kazna zatvora do tri godine za onoga "ko javno izloži poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju Republiku Srpsku, njenu zastavu, grb, amblem ili himnu".
Kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina predviđena je "ako je djelo izvršeno na način da se RS označi kao agresorska ili genocidna tvorevina ili njeni narodi agresorskim ili genocidnim".
Taj zakon je bio odgovor iz RS-a na odluku tadašnjeg visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka koji je iskoristio tzv. bonske ovlasti i nametnuo dopune Krivičnog zakona BiH. Inzkovim dopunama se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanje ratnih zločinaca.
Specijalno tužilaštvo RS podiglo je nedavno optužnicu protiv imama iz Bihaća, iz drugog entiteta Federacije BiH, kojeg tereti da je RS nazvao "genocidnom tvorevinom".
Pred Sudom Bosne i Hercegovine nije podignuta nijedna optužnica za negiranje genocida, iako je Tužilaštvu BiH samo u prvoj godini primjene zakona upućeno više desetaka krivičnih prijava.
Pred Sudom BiH u toku je proces protiv Milorada Dodika zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH kao i protiv direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloša Lukića, zbog istog krivičnog djela.
Dodik je kao entitetski predsjednik potpisao ukaze o proglašenju važećim dva zakona, koja je ranije poništio visoki predstavnik Christian Schmidt, a Lukić njihovo objavljivanje u Službenom glasniku RS.
Ti zakoni su propisivali da se na teritoriji ovog entiteta neće izvršavati odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, niti u entitetskom služenom glasniku objavljivati odluke Visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (OHR).
Ustavni sud BiH ostao je u krnjem sastavu nakon što su u penziju otišla dva suca iz RS-a i jedan iz FBiH, a nisu izabrani novi. U ovom sudu su trenutno trojica stranih sudaca i tri suca iz Federacije BiH.
Pročitajte i ovo: Blokada Ustavnog suda BiH onemogućava žalbe u Strasbourgu