U Sudu Bosne i Hercegovine je 20. decembra drugi put odgođen glavni pretres Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske i Miloš Lukiću, v.d. direktora Službenog glasnika RS.
Pretres je odložen, jer je Dodikova odbrana zatražila izuzeće tužilaca u ovom predmetu.
Novi termin glavnog pretresa je zakazan za 17. januar naredne godine, nakon što je sudija odbio zahtjev odbrane da se i ovaj termin odgodi.
Odbijen je i ponovni zahtjev Dodikove odbrane da se suđenje premjesti iz Sarajeva u Banjaluku.
Na glavni pretres u Sarajevo su došli i predstavnici vlasti Republike Srpske.
Radovan Višković, predsjednik Vlade RS dolazi u Sud BiH, 20. decembar 2023.
Milorada Dodika, predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta, i Miloša Lukića Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je optužilo za krivično djelo "neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH", a sud je optužnicu potvrdio 11. septembra.
Skupština Republike Srpske, u kojoj većinu ima Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), je izglasala dva zakona u junu ove godine. Zakoni su propisivali da se na teritoriji ovog entiteta neće izvršavati odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, niti u entitetskom služenom glasniku objavljivati odluke Visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (OHR).
Visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt), je 1. jula poništio oba donesena zakona, dok je zakonodavna procedura još trajala. Istog dana je Šmit, koristeći bonske ovlasti, koje mu daju pravo da donosi ili mijenja zakone, nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH.
Izmjenom Krivičnog zakona BiH, visoki predstavnik je propisao da se službeno lice, koje ne izvršava i ne poštuje odluke visokog predstavnika, može kazniti zatvorskom kaznom od šest mjeseci do pet godina, kao i zabraniti vršenje bilo koje dužnosti u bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz budžeta.
Sedam dana nakon Šmitove odluke, Dodik je nastavio sa zakonodavnom procedurom poništenih zakona. Tako je 7. jula donio Ukaz o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, kao i Ukaz, koji propisuje da se u entitetskom Službenom glasniku više neće objavljivati odluke Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR).
Dva dana kasnije, ukaz je objavljen u entitetskom službenom glasniku.
U optužnici protiv Dodika i Lukića se navodi da je Dodik potpisao ukaze "iako je bio svjestan da su odluke visokog predstavnika u BiH obavezujuće".
Tužilaštvo je u optužnici navelo da je Dodik to učinio "u namjeri da se navedene odluke OHR-a u BiH ne primjene i ne sprovedu".
Lukić se tereti da je kao vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS, objavio ukaze.