Hrvatsko novinarsko društvo pozvalo policiju da pronađe napadače na Miljuša

  • Ankica Barbir-Mladinović

Dušan Miljuš, Foto: zoomzg

U povodu dvogodišnjice brutalnog premlaćivanja novinara Dušana Miljuša Hrvatsko je novinarsko društvo uputilo otvoreno pismo ministru unutarnjih poslova Tomislavu Karamarku i pozvalo policiju da pronađe napadače ili da, jednostavno, prizna da je u Hrvatskoj 'mafija jača od države'.

„Pa, to pokazuje da je mafija sposobnija od policije, na žalost. Ja ne želim u to vjerovati, ali činjenice govore tome u prilog,“
kazao je, uz ostalo, Miljuš.

Novinar Jutarnjeg lista Dušan Miljuš pretučen je točno prije 730 dana ispred svoje zgrade u Zagrebu i ko zna kako bi i završio da mu u pomoć nije priskočio susjed i tako spriječio napadače u brutalnom napadu:

„To je dokaz da na razini običnih građana i običnih ljudi ne postoji strah od organiziranog kriminala i pitanje je zašto se onda državne strukture boje obračuna s njim?!“


Dušan Miljuš nakon napada
Pretučeni Miljuš i danas živi i radi pod policijskom zaštitom. Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka ističe da nije jedini:

„Prošle je godine bilo također nekoliko fizičkih napada i prijetnji na novinare u Hrvatskoj. Trenutno je pod policijskom zaštitom jedna redakcija i, uz Miljuša, još troje novinara.“


Policija je u slučaju Miljuš nekoliko puta tvrdila da je 'istraga pri kraju', no, činjenica je da se još uvijek ne znaju ni počinitelji ni naručitelji, što je, kaže Miljuš deprimirajuće za sve novinare u Hrvatskoj koji istražuju kriminal i korupciju. Podsjeća i na nikad procesuirani napad na makarskog novinara Anđelka Ercega:

„Na žalost, slučaj, isto brutalnog, fizičkog napada na kolegu Anđelka Ercega, prije 4 godine, za kojeg su postojali evidentni svjedoci i očevici završio je tako da je počinitelj oslobođen, a kolega Erceg nije, na žalost, doživio ni nepravomoćni ishod, u međuvremenu je preminuo. Ta činjenica da je od napada na glavnog urednika 'Makarske kronike' Anđelka Ercega, do presude, prošlo četiri godine zapravo je, ističe Miljuš, poražavajuće za hrvatsko pravosuđe.“


Ništa od "nulte tolerancije prema organiziranom kriminalu"?


Otvoreno pismo hrvatskoj policiji potpisali su i čelnici Europske federacije novinara, Reporteri bez granica i glavni tajnik Medijske organizacije za Jugoistočnu Europu, a na press konferenciji 'Ne dopustimo da padne u zaborav ' upozoreno je na slične slučajeve u svijetu, uglavnom u društvima koja su korumpirana ili imaju jaku mafiju, kao što je poznati slučaj talijanskog novinara i pisca Roberta Saviana koji svakodnevno živi uz šest tjelohranitelja i pod policijskom zaštitom jer ga je talijanska mafija osudila na smrt:

„Ali, naglašava Miljuš, talijanska je država, odmah poslala istu poruku i mafiji, hapšenjem 70 mafijaša iz klana koji je takvu poruku poslao Saviannu.“


Miljuš ne gubi nadu da će njegovi napadači biti otkriveni i kažnjeni, a Jutarnji list u broju od utorka prenosi neslužbenu tvrdnju najviših policijskih dužnosnika prema kojoj policija 'zna tko je pretukao Miljuša, ali nemaju dovoljno dokaza da ih strpaju u zatvor'.

To je jedna vrsta 'sporazuma' između države i organiziranog kriminala u smislu"nemojte baš pucati i ne ubijajte po ulicama, a mi ćemo tolerirati vaše poslove“.

Novinar Globusa Gordan Malić smatra da je čak lakše bilo istražiti i pokrenuti postupak protiv osumnjičenih za ubojstvo vlasnika 'Nacionala' Ive Pukanića, nego li protiv batinaša koji su prebili Dušana Miljuša:

„Naime, nalogodavci, naručitelji i pripadnici te organizacije koja je izvela ubojstvo Pukanića je iz jednog drugog kriminalnog miljea u regiji. Međutim, oni koji su pretukli Miljuša, po priznanjima samih dužnosnika policije, pripadaju vrhu hrvatskog krim miljea kojeg država naprosto sada smatra 'prihvatljivim'. To je jedna vrsta 'sporazuma' između države i organiziranog kriminala u smislu"nemojte baš pucati i ne ubijajte po ulicama, a mi ćemo tolerirati vaše legalne poslove“. Naime, ono što je karakteristično za kriminal u Hrvatskoj, ali i u regiji jest to da je u posljednjih 10 godina organizirani kriminal postao "'legalni organizirani kriminal". Sve novce zarađene od krijumčarenja drogom, ucjenama, reketu iznudama itd. oni su plasirali uglavnom u nekretninske poslove, pa čak i u industriju. To su danas 'ugledni' građevinski poduzetnici i sl. Oni su ostvarili kontakte na različitim poslovnim i drugim nivoima, pa i političkim. I,tako u trenutku dok se hrvatska država bori protiv korupcije odnosno kriminala 'bijelih ovratnika' organizirani kriminal mirno posluje. Da li je time profitirao državni proračun, što kriminalci sada plaćaju porez ili je profitirala javna sigurnost, to najbolje mogu reći pretučeni novinari i niz manje poznatih žrtava te zločinačke organizacije, koja i dalje najnormalnije posluje, a od proklamirane državne 'nulte tolerancije prema organiziranom kriminalu i korupciji' i dalje – ništa."