Evropska komisija u Briselu pomakla je rok i bh. vlastima ostavila još nekoliko dana za razgovor o IPA fondovima, ali to će, kako su poručili, zaista i biti samo još nekoliko dana. Sudbina 96 miliona eura mora se riješiti u narednih nekoliko dana, inače će ovaj novac, koji bi mogao biti usmjeren na neke druge projekte u regionu, jednostavno propasti
Kao da smo svjedoci rimejka filma “Izgubljeni u prevodu”, gdje jedni govore engleski, drugi japanski i, ako se razumiju, to je rezultat samo pukog slučaja.
Ova verzija je nešto drugačija. Ovdje se ne razumiju ni slučajno jer jedni insistiraju na dogovorenim principima, drugi na kreativnoj političkoj improvizaciji.
Otuda i činjenica da u Briselu, tačnije u Kabinetu komesara za proširenje, Štefana Filea, i Direktoratu, koji bdije nad evropskim novcem za kandidate i potencijalne kandidate, još uvijek čekaju na čvrste dokaze da su projekti, ili barem neki od njih, dobili saglasnost svih bh. subjekata.
Bez toga, a u pitanju su dani, ukoliko ne žele da novac propadne, Evropljani jednostavno moraju tih 96 miliona eura preusmjeriti na druge države Zapadnog Balkana. To potrvrđuje i šefica za Bosnu i Hercegovinu Direktorata za proširenje Evropske komisije, Paola Pampaloni.
Pampaloni: Komesar File u pismu predsjedavajućem Vijeća ministara rekao je da ćemo, ukoliko ne dobijemo sporazum o bilo kakvom i kolikom paketu projekata koji imaju podršku svih strana, morati ili ukupnu svotu ili dio svote koja nije dogovorena preusmjeriti na regionalne programe, jer ne smijemo sebi dozvoliti da izgubimo taj novac namijenjen regionu Zapadnog Balkana.
Pampaloni: Komisija je ostavila otvorena vrata za nekoliko narednih dana. Imamo interni problem da zaista gubimo dragocjeno vrijeme i da je veoma visok rizik da sav taj novac bude izgubljen za cijeli region, a to je nešto što ne želimo da se dogodi. Želimo biti sigurni da će novac otići na prave adrese i na vrijeme, do kraja ove godine. U svakom slučaju, čeka nas duga procedura koju treba ispuniti. Cijela ova situacija je za nas veoma, veoma teška. Dakle, ako bude sporazuma, a ovdje uvijek naglašavam da poštujemo strukturu kakva postoji u Bosni i Hercegovini kakva komunicira sa Briselom, ako se dođe do sporazuma, mi ćemo taj sporazum pozdraviti. Tu smo na raspolaganju, da pomognemo ako treba, u diskusiji, u ovom veoma delikatnom trenutku. Vrata su još uvijek otvorena. Za nas bi bilo veoma teško da otkažemo aktuelne programe za ovu godinu, djelimično ili u cjelosti, jer su mnogi od njih iznimno važni za građane Bosne i Hercegovine.
Pampaloni: Kada smo pravili program projekata, garantujem vam da je on rađen u vrlo uskoj konsultaciji sa svima, entitetima i njihovim predstavnicima. Namjera Evropske komisije sigurno nije da putem projekata mijenja bilo šta u smislu promjena odgovornosti datih Ustavom. Takvu namjeru nismo imali niti ćemo ikada imati. U analizama projekata, i to veoma detaljnim, nikada nismo imali utisak da postoji bilo kakav pritisak sa naše strane u tom pravcu, u pravcu zadiranja u Ustav. Željeli smo, jednostavno, da poput statistike, koja je jedan od četiri projekata odbačenih od strane Republike Srpske, ojačamo to polje. Statistika nam treba. Kada razgovaramo sa bh. državom, u bilo kojem od naših dijaloga, neophodna nam je statistika, statistika na nivou cijele Bosne i Hercegovine. Nije na Komisiji da skuplja statističke podatke o vašoj zemlji, u svim entitetima i svim kantonima, pa da te rezultate potom objedinjuje. Dakle, oslanjamo se na centralni ured za statistiku da obavi taj posao i da komunicira sa nama. Taj projekat je zaista imao za cilj poboljšanje statistike, što u Bosni i Hercegovini zahtjeva Evropski statistički ured, EUROSTAT, kao od svog partnera, a što činimo, uostalom, i sa svim ostalim državama regiona. Moguće da je problem u tome što treba da pojačamo komunikaciju sa Republikom Srpskom. Shvatili smo da nam treba više vremena da objasnimo paket, a vremena sada nemamo, pa smo se složili sa redukovanim paketom, a nikako zbog eventualnog slaganja sa razlozima zašto je on odbijen u Republici Srpskoj. Treba li reći da se u Direktoratu za proširenje do sada nikada nisu sreli sa situacijom u kojoj država odbija, ili ne zna kako da otvori put za direktnu evropsku finansijsku podršku u teškom i zahtjevnom procesu reformi i sve većih zahtjeva Brisela na tom putu evropskih integracija.
Pampaloni: Nadam se da dogodine nećemo imati istu priču. Komesar File je u u svom pismu predložio je da Komisija i bh. vlasti pokušaju naći način da se ovakvi nesporazumi ubuduće izbjegnu. Jasno nam je da je u Bosni i Hercegovini teže objasniti šta je posrijedi jer je i više subjekata nego u drugim državama regiona. Situacija je kakvu do sada nismo doživjeli, a želimo nastaviti sa pomoći. Sješćemo zajedno nakon ove krize i nadam se da je moguće postići kompromis.
Ova verzija je nešto drugačija. Ovdje se ne razumiju ni slučajno jer jedni insistiraju na dogovorenim principima, drugi na kreativnoj političkoj improvizaciji.
Otuda i činjenica da u Briselu, tačnije u Kabinetu komesara za proširenje, Štefana Filea, i Direktoratu, koji bdije nad evropskim novcem za kandidate i potencijalne kandidate, još uvijek čekaju na čvrste dokaze da su projekti, ili barem neki od njih, dobili saglasnost svih bh. subjekata.
Bez toga, a u pitanju su dani, ukoliko ne žele da novac propadne, Evropljani jednostavno moraju tih 96 miliona eura preusmjeriti na druge države Zapadnog Balkana. To potrvrđuje i šefica za Bosnu i Hercegovinu Direktorata za proširenje Evropske komisije, Paola Pampaloni.
Pampaloni: Komesar File u pismu predsjedavajućem Vijeća ministara rekao je da ćemo, ukoliko ne dobijemo sporazum o bilo kakvom i kolikom paketu projekata koji imaju podršku svih strana, morati ili ukupnu svotu ili dio svote koja nije dogovorena preusmjeriti na regionalne programe, jer ne smijemo sebi dozvoliti da izgubimo taj novac namijenjen regionu Zapadnog Balkana.
RSE: Posljednjih par dana se nešto događa na terenu, pokušava se doći do sporazuma. Kako to komentirate?
Pampaloni: Komisija je ostavila otvorena vrata za nekoliko narednih dana. Imamo interni problem da zaista gubimo dragocjeno vrijeme i da je veoma visok rizik da sav taj novac bude izgubljen za cijeli region, a to je nešto što ne želimo da se dogodi. Želimo biti sigurni da će novac otići na prave adrese i na vrijeme, do kraja ove godine. U svakom slučaju, čeka nas duga procedura koju treba ispuniti. Cijela ova situacija je za nas veoma, veoma teška. Dakle, ako bude sporazuma, a ovdje uvijek naglašavam da poštujemo strukturu kakva postoji u Bosni i Hercegovini kakva komunicira sa Briselom, ako se dođe do sporazuma, mi ćemo taj sporazum pozdraviti. Tu smo na raspolaganju, da pomognemo ako treba, u diskusiji, u ovom veoma delikatnom trenutku. Vrata su još uvijek otvorena. Za nas bi bilo veoma teško da otkažemo aktuelne programe za ovu godinu, djelimično ili u cjelosti, jer su mnogi od njih iznimno važni za građane Bosne i Hercegovine.
RSE: Suvišno je govoriti o tome da su svi projekti od koristi svima – od finansiranja deminiranja, podrške malim i srednjim preduzećima, do obrazovanja i zapošljavanja, ulaganja u naučni rad, putni koridor. Međutim, kako je došlo do toga, da li su imali pravo oni koji - su poput vlasti u Republici Srpskoj - odbacili projekte koji su imali državni značaj, ili su bili u pravu oni drugi, koji su zbog toga odbacili sve ostal?
Pampaloni: Kada smo pravili program projekata, garantujem vam da je on rađen u vrlo uskoj konsultaciji sa svima, entitetima i njihovim predstavnicima. Namjera Evropske komisije sigurno nije da putem projekata mijenja bilo šta u smislu promjena odgovornosti datih Ustavom. Takvu namjeru nismo imali niti ćemo ikada imati. U analizama projekata, i to veoma detaljnim, nikada nismo imali utisak da postoji bilo kakav pritisak sa naše strane u tom pravcu, u pravcu zadiranja u Ustav. Željeli smo, jednostavno, da poput statistike, koja je jedan od četiri projekata odbačenih od strane Republike Srpske, ojačamo to polje. Statistika nam treba. Kada razgovaramo sa bh. državom, u bilo kojem od naših dijaloga, neophodna nam je statistika, statistika na nivou cijele Bosne i Hercegovine. Nije na Komisiji da skuplja statističke podatke o vašoj zemlji, u svim entitetima i svim kantonima, pa da te rezultate potom objedinjuje. Dakle, oslanjamo se na centralni ured za statistiku da obavi taj posao i da komunicira sa nama. Taj projekat je zaista imao za cilj poboljšanje statistike, što u Bosni i Hercegovini zahtjeva Evropski statistički ured, EUROSTAT, kao od svog partnera, a što činimo, uostalom, i sa svim ostalim državama regiona. Moguće da je problem u tome što treba da pojačamo komunikaciju sa Republikom Srpskom. Shvatili smo da nam treba više vremena da objasnimo paket, a vremena sada nemamo, pa smo se složili sa redukovanim paketom, a nikako zbog eventualnog slaganja sa razlozima zašto je on odbijen u Republici Srpskoj. Treba li reći da se u Direktoratu za proširenje do sada nikada nisu sreli sa situacijom u kojoj država odbija, ili ne zna kako da otvori put za direktnu evropsku finansijsku podršku u teškom i zahtjevnom procesu reformi i sve većih zahtjeva Brisela na tom putu evropskih integracija.
RSE: Moguće je da će se aktuelna situacija riješiti na ovaj ili onaj način, međutim, sve da ove godine i uspijemo zadržati evropski novac, šta će biti naredne?
Pampaloni: Nadam se da dogodine nećemo imati istu priču. Komesar File je u u svom pismu predložio je da Komisija i bh. vlasti pokušaju naći način da se ovakvi nesporazumi ubuduće izbjegnu. Jasno nam je da je u Bosni i Hercegovini teže objasniti šta je posrijedi jer je i više subjekata nego u drugim državama regiona. Situacija je kakvu do sada nismo doživjeli, a želimo nastaviti sa pomoći. Sješćemo zajedno nakon ove krize i nadam se da je moguće postići kompromis.