Bosna i Hercegovina ima sve manje kapaciteta za smještaj migranata.
Svakog dana u BiH ih ilegalnim rutama prema zvaničnim podacima uđe oko stotinu, niko ih ne registruje i za sada nema rješenje.
Improvizirani kamp u centru Sarajeva, u parku prekoputa Vijećnice, pun je migranata koji su, uglavnom, ilegalnim kanalima ušli u BiH. U oko tridesetak šatora sada je već blizu 400 osoba.
Brojni migranti došli su s djecom, Sarajevo
Abdul Hadi došao je iz Afganistana. U kampu je, navodi on, jer mora, a nada se da će ako ne uspije ostati otići u Francusku ili Holandiju.
"Ovi ljudi koji prave probleme su iz Maroka i Alžira. Ljudima koji ovuda prolaze noću uzimaju novčanike, satove. Nekoliko puta sam ih zatekao u tome i pobjegli su. Njihove zemlje su sigurne i ne znam zašto su došli. Ja nisam želio otići. Sve što sam imao u Afganistanu je posao i život. Ali, situacija, eksplozije i bombardovanje u Kabulu i drugim provincijama, natjeralo me je da dođem. Ima narkomana, ovdje koriste i tablete, prave probleme", priča Abdul Hadi.
Migranti u parku.
Ilegalni ulazak u Bosnu i Hercegovinu već poprima ozbiljne razmjere, bar prema brojkama koje iznosi direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić.
"Imamo dnevni priliv preko 100 lica koji prođu mimo granične policije i nijedna agencija ih ne registruje do dolaska u Službu za poslove sa strancima", riječi su Ujića.
Pomoćnik ministra sigurnosti BiH Marijan Baotić kaže da, iako BiH ima zakone o postupanju s ilegalnim migrantima, on je suštinski neprovodiv.
"To je rješenje o protjerivanju i stavljanje u centar za readmisiju. Ako nemate taj centar, onda možete donijeti rješenje o protjerivanju i ograničiti ga na određenu lokaciju. Ali, ono što je gore i što bi trebalo ići iza toga – mi ga ne možemo vratiti u zemlju porijekla zato što nemamo nikakvih sporazuma sa zemljama iz kojih oni dolaze. I ono što je neprovodivo – to je što suprotna strana, iz zemlja iz kojih su nama prešli, ne žele da poštuju sporazum o readmisiji. Crna Gora, Srbija skoro u nikakvoj mjeri ne žele da prihvate te ilegalne migrante, da ih po sporazumu o readmisiji vratimo nazad", ukazuje Baotić.
Profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Goran Kovačević ocjenjuje kako je indikativno da toliki broj ljudi odjednom ulazi u BiH.
"Pričati o ilegalnim migrantima, a sve što se poduzima je da se onaj koji se nađe na ulici smjesti u neki centar, iako mi nemamo više kapaciteta. Praktično je nemoguće da se tako granica ilegalno pređe jer moraju proći kroz tri susjedne države, da ih niko ne primijeti, a onda ilegalno preći našu granicu. Očito je da imaju ljude na našoj teritoriji koji im pomažu, ali i na teritoriji susjednih država. Tako kompleksna operacija transporta ljudi, ilegalna, preko teritorije više država je nemoguće da nije pod paskom i da je van radara sigurnosnih službi i agencija za provedbu zakona", ističe Kovačević.
Promjenu izbjegličke rute koja će ići preko BiH rute eksperti su predvidjeli još prije tri godine.
Unaprijed se nije razmišljalo, pa se tek sada, kada su počeli da kampuju u parkovima, razmišlja o osposobljavanju lokacija za smještaj. To je jedan od koraka koje će na sastanku Koordinacijskog tijela za pitanje migracija u BiH, preložiti Ministarstvo sigurnosti.
Migranti u Sarajevu borave i u parku prekoputa Vijećnice, u centru bh. prijestolnice.
Jedan od problema s kojim se suočava BiH je i taj što vlasti ne mogu ni legalne migrante natjerati da borave u azilantskom centru, niti da daju otiske prstiju, jer bi u slučaju odbijanja bili vraćeni u matičnu zemlju, kaže Marijan Baotić.
"Osobe koje iskazuju namjeru za azil ne žele da dođu na registraciju u azilantski centar, ne žele da budu smješteni u azilantski centar, a i oni koji dođu, a od 3.500 onih koji su se provrtjeli kroz iskazanu namjeru, ako je njih svega nešto manje od 400 podnijelo zahtjev za azil, govori vam da se radi o zloupotrebi ovog instituta koga mi imamo. Prema tome, azilantski centar nije put, ljudi neće da idu u njega, i neće da pristupe registraciji", navodi Baotić.
U Republici Srpskoj ne postoji saglasnost da se u nekim napuštenim kasarnama smjeste ove osobe, te su mogućnosti više nego ograničene.
Da se Bosna i Hercegovina suočava s ozbiljnom krizom upozorila je i Islamska zajednica u BiH koja je pozvala sve nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini da djeluju bez oklijevanja.