Piše: Chris Rickleton
Nedavna ruska policijska racija usmjerena na radnike migrante u skladištu vrhunskog trgovca u blizini Moskve za vojno regrutovanje teško da je mogla proći nezapaženo.
Wildberries, ruski div e-trgovine koji kontroliše objekat, odmah je oglasio uzbunu zbog potencijalnih zakašnjelih isporuka stotina hiljada robe na dan koji je kompanijama širom svijeta poznat kao Crni petak.
Racija od 24. novembra zaprijetila je gubicima u "milijardama" rubalja za kompanije koje rade s Wildberriesom, saopštila je firma nakon što je radna snaga skladišta od nekoliko hiljada ljudi bila paralizovana na jedan od najprometnijih prodajnih dana u godini.
Usred javnog nezadovoljstva zbog smjera rata u Ukrajini i predsjedničkih izbora u martu koji su na pomolu, stručnjaci kažu da bi malo publiciteta - na račun goleme i ranjive migrantske populacije - moglo biti upravo ono što Kremlj traži, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
"Ovo je nervozan trenutak za rusku političku mašineriju, s obzirom na to da nema mnogo stvari koje vlada može prikazati kao pobjedu ili uspjeh društva", rekao je Temur Umarov, saradnik Karnegi fondacije za međunarodni mir u Moskvi.
Čovjek čita letak koji promoviše rusku mobilizaciju.
"Nacionalistička karta uvijek je nešto što pomaže ruskoj vladi da akumulira podršku kada ništa drugo ne ide dobro", rekao je za RSE, dodajući kako očekuje da će migranti trpjeti "sve veći" pritisak uoči glasanja na kojem se očekuje kandidatura sadašnjeg predsjednika Vladimira Putina.
"Međutim, ono što će biti dosljedno je činjenica da migrantima postaje sve (teže) - posebno onima s dvojnim državljanstvom – da budu u Rusiji", rekao je Umarov.
To je zato što Rusija provodi "hibridnu mobilizaciju" koja ih nesrazmjerno cilja kako bi ublažila bijes zbog golemih - iako još uvijek službeno neobjavljenih - gubitaka koje su pretrpjele ruske snage u Ukrajini, naglasio je analitičar.
Upadi u džamije
Prema izvještajima ruskih medija, više od 100 ljudi uhapšeno je 24. novembra u raciji u skladištu Wildberries u Elektrostalu, gradu udaljenom 60 kilometara istočno od Moskve, a određeni broj nedavno naturaliziranih ruskih građana bio je prisiljen da se prijavi u vojne regrutne centre.
Vijesti o takvim racijama, čak i kada ih ruske vlasti nisu potvrdile, trenutno su posvuda.
Dana 18. novembra, latvijska medijska kuća u ruskom egzilu Novaja Gazeta Evropa izvijestila je o raciji u kojoj su učestvovali policija, Federalna služba bezbjednosti (FSB) i pripadnici Ureda glavnog tužitelja u džamiji u Balašihi, još jednom gradu u blizini Moskve.
Jedan imam rekao je novini da su posjetioci njegove džamije bili "pozvani da služe" vojsku tokom racije 17. novembra, ali nije mogao reći koliko ih je odvedeno.
Isti list je primijetio da je dva dana ranije policija udružila snage s nacionalističkim čuvarima u još jednoj velikoj raciji na tržnici i fabrici u naselju Reutov, u blizini Balašihe.
Video koji je naširoko podijeljen na Telegramu prikazuje muškarce u fantomkama kako objašnjavaju svoju ulogu u "zajedničkom" hvatanju migranata u Reutovu.
"Uvijek smo spremni pomoći našim organima reda", pohvalio se jedan od muškaraca. "Mi smo za jaku i poštenu Rusiju!"
U oktobru je policija u dalekoistočnoj regiji Habarovsk zatvorila turnir mješovitih borilačkih vještina kada je pretresla sportski klub i privela nekoliko migranata koji su se takmičili na turniru.
Pojavio se video snimak na kojem se vidi kako mnogi gledaoci navijaju za postupanje policije, dok se mogao čuti glas koji je komentarisao da policajci "pakuju migrante".
Zajednici migranata u Rusiji - velikom većinom muslimanima iz bivših sovjetskih republika centralne Azije - nije strano policijsko uznemiravanje i nepopustljiva birokratija koja je naizgled osmišljena da ih uhvati za nešto.
Karim, koji nije želio otkriti svoje pravo ime iz sigurnosnih razloga, angažovan je da kopa rovove u Luhansku, a potom je bio "primoran" da se bori za Rusiju uz Wagnerovu grupu.
Međutim, rat je donio dodatnu prijetnju regrutacije za one migrante koji su dobili ruske pasoše i nema manjka pokušaja uvjeravanja onih koji to nisu učinili da se prijave u vojsku u zamjenu za državljanstvo.
Čini se da je poziv za regrutovanjem migranata postao sve očajniji otkako je nakon niza preokreta Putin naredio vojnu mobilizaciju u septembru 2022. - što je nepopularan korak kojeg Kremlj, kako se čini, oprezno ponavlja.
Neprijateljska retorika
Neprestani priliv izvještaja o migrantima koji se u kovčezima šalju natrag u svoje domovine ukazuje da se dosta ljudi iz Centralne Azije već bori u ruskom ratu u Ukrajini.
Očigledno nedovoljno za ruske vlasti, koje pojačavaju svoje prijetnje tokom tradicionalne jesenske sezone regrutacije vojske i uoči očekivane objave datuma predsjedničkih izbora sljedećeg mjeseca.
Prošlog mjeseca, čelnik moćnog ruskog Istražnog odbora, Aleksandar Bastrikin, rekao je da bi migrantima koji su dobili rusko državljanstvo ono trebalo biti oduzeto ako se odbiju boriti u Ukrajini.
Ljetos je Bastrikin izrazio sličan osjećaj tvrdeći da je došlo do porasta zločina koje su počinili migranti.
Ruske vlasti provele su racije u džamijama tokom najnovije akcije protiv migranata.
"Ovo je ono što ljudi govore: 'Dok su Rusi na frontu, migranti nas napadaju straga'", rekao je Bastrikin, u citatima koje je preveo Eurasianet.
Mihail Matvejev, zastupnik u Državnoj dumi, donjem domu parlamenta, u maju je na Telegramu zatražio da se sazna zašto nema "tadžikistanskih bataljona" koji se bore za Rusiju u Ukrajini, dok "divizije muškaraca dolaze iz centralne Azije u Rusiju svake godine da dobiju rusko državljanstvo".
"Tamo (na prvoj liniji fronta), muškarci autohtonih naroda Rusije, prvenstveno (etnički) Rusi, ginu za svoju domovinu i ovdje bivaju zamijenjeni stotinama hiljada Azijata", ljutio se Matvejev, navodeći podatke koji tvrde da je "ruska populacija porasla za 45.000 Tadžika" u prvom kvartalu 2023.
I nije im samo rat na pameti.
Ranije ovog mjeseca zamjenik predsjedavajućeg Dume, Pjotr Tolstoj, požalio se na "pasivan stav Rusije prema migrantima" i predložio zabranu da migranti iz nekih bivših sovjetskih zemalja rade kao kuriri, taksisti i prodavači.
Također je predložio ubiranje poreza na novčane doznake koje su migranti slali kući za izgradnju škola na ruskom govornom području u tim bivšim sovjetskim zemljama, gdje ruski jezik, kako je rekao, ne uživa zaštitu države.
"Uzbekistan nije vlasništvo zakonodavca Pjotra Tolstoja. Neka se bavi problemima svoje vlastite zemlje i građana", napisao je Bobur Bekmurodov, zastupnik u Uzbekistanu, koji je bio na meti Tolstoja zajedno s Armenijom i Tadžikistanom.
Bekmurodov je dodao da se ruski slobodno govori u Uzbekistanu, koji je opisao kao "savezničku naciju" Rusije.
Uzbekistan, s populacijom od oko 35 miliona ljudi, ima najveći broj građana koji idu u Rusiju, gdje živi nekoliko miliona Uzbeka.
Nedostatak radne snage
Ironija Tolstojevih komentara je da Rusija treba migrante na ekonomskom frontu jednako kao i prije, zbog nedostatka radne snage izazvanog dugoročnim demografskim problemima Rusije i ratom koji je to pogoršao.
Praćenje koje je proveo Gaidar Institut za ekonomsku politiku sa sjedištem u Moskvi, a koje je analizirala ruska novinska stranica RBK, pokazalo je da je broj industrijskih preduzeća koja su prijavila nedostatak osoblja dosegao 42 posto u julu u poređenju s oko 25 posto u januaru 2022., mjesec prije nego je Rusija pokrenula svoju invaziju.
Radnici migranti rade na tržnici u Moskvi u junu 2021.
Na tu činjenicu aludirao je u komentarima u septembru ruski poslovni ombudsman Boris Titov, koji je rekao da prijedlozi da se migrantima ograniči pristup ruskom tržištu rada za strance "ostaju apsolutno nerealni ako ih gledate očima ekonomista", uprkos "svim zaslugama takvih koraka u kulturnom smislu".
Oleg Buklemišev, direktor Istraživačkog centra za ekonomsku politiku na Moskovskom državnom univerzitetu, tvrdio je u intervjuu za dnevnik Moskovski Komsomolets (MK) prošle sedmice da Rusija rizikuje gubitak zaliha migrantske radne snage koje trenutno ima s obzirom na slabost rublje.
"Oni uvijek imaju izbor - otići u Rusiju ili negdje drugdje. A ako im se ne sviđa kurs, neće ići. Nikoga ne zanima da zarađuje novac u rubljama da bi dobio valutu 'kopejke' koju nose kući", rekao je.
Ruske vlasti itekako su svjesne ovog problema, ali migracijska politika ostaje "vrlo kontradiktorna" utoliko što vlasti koriste "antimigrantsku zakonodavnu retoriku i zakonodavstvo kao populistički alat za odvraćanje pažnje stanovništva od drugih pitanja u društvu", kaže Janu Matusevič, nezavisni stručnjak za euroazijske migracije.
Radnici migranti iz Kirgistana čekaju odlazak na posao u Rusiju u uredu firme koja organizuje prijevoz putnika u Rusiju u Biškeku 17. oktobra.
"S jedne strane, Rusija je pojednostavila i ubrzala proces naturalizacije migranata iz Centralne Azije", rekao je za RSE. "Istovremeno je u aprilu donesen zakon koji državi daje ovlast da brzo oduzme rusko državljanstvo naturaliziranim građanima koji prijete nacionalnoj sigurnosti. To uključuje bilo kakvu osudu rata u Ukrajini ili odbijanje da se pojave na vojnom roku."
Ideju o amnestiranju migranata krivih za manje prekršaje - posebno za pokrivanje nestašica u građevinskoj industriji - podržali su neki zastupnici u martu, ali prijedlog nije prihvaćen.
"U konačnici, ruski zakonodavci vide migrante isključivo kao resurs: za prijeko potrebnu radnu snagu u kontekstu sve manje radne snage i potencijalnih vojnih regruta koji se bore da privuku nove regrute", rekao je Matusevič.