U improvizovanom kampu u centru Sarajeva kod gradske Vijećnice smješteno je više stotina migranata i izbjeglica. Prema podacima Službe za poslove sa strancima, u Bosnu i Hercegovinu dnevno ulazi oko 100 migranata, dok državni ministar sigurnosti tvrdi da BiH nema način da presiječe rutu i zaustavi migrante koji dolaze prema Bosni i Hercegovini i kojih je trenutno više od 50.000 na ruti između Grčke i BiH.
Vlasti Republike Srpske (RS) prijete da će sve migrante koje zateknu na "svom" teritoriju prebaciti u Federaciju BiH, a u Sarajevu je održan konsultacijski sastanak Vijeća ministara BiH na kojem je bilo riječi o načinima rješavanja krize.
Iz Vijeća ministara BiH je saopšteno da će improvizovani izbjeglički kampovi u parkovima u Sarajevu i drugim dijelovima BiH biti rasformirani i da će se za izbjeglice i migrante koji se nalaze u njima naći adekvatan smještaj. To se, prije svega, odnosi na Sarajevski i Unsko-sanski kanton gdje je trenutno najviše izbjeglica i migranata.
"Imamo dio objekata koji u ovom trenutku imaju dovoljan broj slobodnih mjesta tako da one migrante koji se nalaze na otvorenom u ova dva kantona ćemo smjestiti na jedan humani i čovjeku dostojan način", kaže predsjedavajući Vijeća Denis Zvizdić i najavljuje za utorak sjednicu Vijeća ministara na kojoj bi plan o rješavanju migrantske krize u BiH trebao biti usvojen.
- Migrantski kamp u centru Sarajeva
- Nidžara Ahmetašević: Izbjeglice i migranti u BiH ostavljeni na brigu građanima
U isto vrijeme, u parku kraj sarajevske Vijećnice sve više je izbjeglica i migranata.
Među njima je i Dahas iz Iraka. U Bosnu i Hercegovinu stigao je sa ženom i četvoro male djece. Šest mjeseci u kampu u Rumuniji, pa sedam u Srbiji, da bi stigao do BiH. Djeci nije mjesto u ovom parku slaže se Dahas ali, kako kaže, nemaju kuda.
"Nikom od izbjeglica ovdje u parku nije dobro. Spavamo ovdje u parku. Molim sve da nam pomognu i meni i ostalim izbjeglicama. Nije dobro za ovu djecu da budu ovdje", kaže on.
Dahasa je ekipa Radija Slobodna Evropa (RSE) pitala – zbog čega nije probao da se smjesti u azilantski centar kraj Sarajeva. Kaže da su mu rekli da tamo nema mjesta. U Ministarstvu sigurnosti BiH tvrde drugačije.
"Paradoks se upravo ogleda u tome da ti smještajni kapaciteti koje BiH ima nisu iskorišteni, nisu popunjeni", kaže pomoćnik ministra sigurnosti BIH Marijan Baotić.
Vaš browser nepodržava HTML5
Vlast nema vremena za migrante, pomažu građani Sarajeva
U parku u Sarajevu spava i Sirijac Havi. On ne želi ostati u Bosni i Hercegovini. Već jednom je pokušao da uđe u Hrvatsku, ali ga je policija vratila.
"Imamo san. San je da odem u neku od evropskih zemalja, da završim školovanje ili da nađem posao. Bosna je siromašna zemlja i čini mi se da ne može da pomogne izbjeglicama", kaže on.
Upravo izjava ovog mladog čovjeka govori mnogo o okolnostima u kojima se našla BiH, ali i izbjeglicama i migrantima koji preko nje pokušavaju da dođu neke od zemalja Evropske unije.
Bosna i Hercegovina je siromašna i neorganizovana zemlja, a to se pokazalo i na ovom primjeru. Plan koji je napravljen 2015. godine kada je otvorena "balkanska ruta" nikada nije postao operativan, a iako se o većem prilivu izbjeglica govori još od januara ove godine, čini se da su njihov dolazak svi dočekali nespremno.
Vaš browser nepodržava HTML5
BiH: Migranata sve više, a smještaj prazan
Ministar sigurnosti Dragan Mektić kaže da BiH ne može sama riješiti problem, ali da će svakako učiniti sve da se izbjeglice registruju i smjeste. Odgovora zbog čega sve to nije urađeno do sada – nema.
"Mi što možemo uraditi u ovom momentu je to da oni koji uđu u BiH da im pružimo određeni vid humanitarne zaštite. Ali od skoro 2.900 registrovanih koji su ušli u BiH, manje od 300 je zatražilo azil. Znači oni nemaju namjeru uopšte da traže azil niti imaju namjeru da borave u BiH", kaže Mektić.
Ekipa RSE u parku kraj sarajevske Vijećnice zatekla je tek nekoliko volontera i jedno policijsko auto. Hranu povremeno donose građani, o zdravlju i sigurnosti se ne brine niko i uslovi na ovom mjestu već su katastrofalni. Nema predstavnika, niti vlasti, niti humanitarnih organizacija.
U Instituciji ombudsmena BiH kažu da su vlasti bile dužne napraviti kategorizaciju te osigurati smještaj, ishranu i zaštitu svima kojima je ona potrebna.
"Ovo je proces. U tom procesu se mora osigurati dostojanstvo svakog ljudskog bića. Treba se osigurati zaštita njihovog zdravlja, treba se osigurati zaštita njihovog zdravlja. Istovremeno, mora se osigurati sigurnost i njih i građana u BiH i cjelokupna sigurnost BiH", navodi Jasminka Džumhur iz Institucije ombudsmena BiH.
A kategorizacija i zaštita najugroženijih je itekako potrebna jer se uporedo sa izbjeglicama kreće i talas onih koji pokušavaju iskoristiti tuđu nevolju. Tako se izbjeglice, koje su naselile sarajevski park, žale na krađe, zloupotrebu droga i opijata te prijetnje koje koriste neki koji su također naselili park kraj Vijećnice i tvrde da su izbjeglice.
Vaš browser nepodržava HTML5
Privremeno utočište
Pored Sarajeva najveći broj migranata i izbjeglica je u Unsko-sanskom kantonu, tačnije Bihaću i Velikoj Kladuši. To su mjesta koja su im posljednja granica ka EU odnosno Hrvatskoj.
Ministar sigurnosti Unsko-sanskog kantona Anel Ramić kaže da je situacija iz dana u dan komplikovanija.
"Realno možemo očekivati na desetine hiljada ljudi koji će doći u Unsko-sanski kanton i da imamo jednu situaciju koja neće biti ni zakonski riješena, niti će se znati kako postupati. Ono što je žalosno da, u sigurnosnom sistemu, Bosna i Hercegovina ima 15 sigurnosnih agencija i da bi trebali odgovoriti takvom pitanju", objašnjava on.
Vlada RS je ponovila stav da migranti i izbjeglice ne mogu na teritorij tog bosanskohercegovačkog entiteta.
Predsjednica Vlade Željka Cvijanović rekla je da taj entitet neće prihvatiti nijednu samostalnu odluku Vijeća ministara BiH koja bude donesena bez entitetske saglasnosti, a koja se odnosi na određene mjere na teritoriji RS-a.
"Mi ćemo naći načina kako ćemo se odbraniti od najezde. Nismo mi bez šanse. Mi ne želimo ovdje promjene u budućnosti u strukturi stanovništva", kazao je entitetski premijer Milorad Dodik.
Ove poteze entitetske Vlade državni ministar sigurnosti komentariše ovako: "Mislim da oni ne shvataju čitavu tu situaciju da je to više bila neka vrsta populističkih odluka i samoreklamiranja, možda čak da skrenu pažnju sa nekih ozbiljnijih problema".
Vaš browser nepodržava HTML5
Specijalna emisija: Migranti i izbjeglice koji dolaze u BiH
U međuvremenu, reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein efendija Kazazović je ponudio urgentnu pomoć Islamske zajednice u BiH u iznosu od 100.000 maraka (više od 51.000 eura) za zbrinjavanje izbjeglica. U hrani će biti izdvojeno 50.000 maraka (više od 25.000 eura) te u lijekovima i sanitetskom materijalu 50.000 maraka.
I dok se bh. političari i u ovom slučaju igraju ping ponga i prebacuju odgovornost, u centru Sarajeva pod vedrim nebom spavaju neka djeca koja su mjesecima na putu, otimaju se za parče hljeba a njihovi roditelji brinu hoće li biti napadnuti od kriminalnih grupa koje su takođe našle mjesto u ovom parku.