Zatvaranje kampova Bira i Miral bi dovelo do druge humanitarne krize na jesen, a pogotovo zimu u tekućoj godini, navodi se u pismu koje je u ime povjerenice Evropske komisije za unutrašnje poslove Yive Johansson upućeno predsjedniku Vlade Unsko-sanskog kantona (USK) Mustafi Ružnjiću.
Prethodno je Ružnić 29. maja uputio pismo Evropskoj komisiji u kojem je zatražio pomoć Brisela, ali i kritikovao šefa Delegacije Evropske unije u BiH, Johanna Sattlera zbog toga što, između ostalog tvrdi Ružnić, nije ništa učinila po pitanju zatvaranja migrantskih centara u objektima privatnog vlasništva i organiziranju prihvatnih centara u objektima državnog vlasništva.
Kritika se odnosila prvenstveno na kampove Miral i Bira.
U pismu koje je napisano 12. juna, Evropska komisija (EK) najavljuje da će preispitati pomoć Bosni i Hercegovini (BiH) zbog neuspjeha da preuzme odgovornost za već uspostavljene prihvatne centre koje su finansirali iz EU.
„Izdvojili smo dodatnu značajnu podršku u iznosu od 60 miliona eura“, navodi se u pismu Evropske komisije.
Pročitajte i ovo: Balkanska ruta i dalje 'igra života i smrti'Kuda migranti idu
Afganistanac Nur boravi sa grupom migranata i izbjeglica u centru Bihaća, na zapadu Bosne i Hercegovine. Spava u nedovršenoj zgradi Doma penzionera u tom gradu. Kaže kako ne želi ostati u Bosni i Hercegovini.
„Samo želim otići u Italiju, ali problem je policija. Oni nas uhapse i vrate u kamp Lipa, tako da ne možemo da pređemo granicu“, kaže Nur za Radio Slobodna Evropa (RSE).
U kampovima u Unsko-sanskom kantonu, prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), trenutno boravi više od 3.500 migranata, od čega ih je najviše u Lipi, oko 1.200.
Migrantski kamp Bira smješten je u samom gradu Bihaću, čije zatvaranje gradske vlasti traže mjesecima.
U njemu, prema podacima IOM-a, trenutno boravi 610 migranata i izbjeglica. Istovremeno, u migrantskom kampu Miral, koji je uspostavljen odlukom Vijeća ministara BiH, boravi oko 500 ljudi.
Pročitajte i ovo: Van der Auweraert: Ne treba nam novi VučjakEU najveći donator za kampove
EU je do sada osigurala 60 miliona eura sredstava za hitne slučajeve u BiH, najviše za osam migrantskih centara (Bira, Miral, Sedra, Lipa, Đački dom u Bihaću- na području Unsko-sanskog kantona, na zapadu BiH), Ušivak, Blažuj- na području Kantona Sarajevo i Salakovac, u okolini Mostara, na jugu BiH).
„Evropska unija je najveći donator u Bosni i Hercegovini kada je u pitanju zbrinjavanje migranata i nije primjereno da predstavnici kantonalnih i gradskih vlasti polemišu o tome sa specijalnim predstavnikom Delegacije EU u BIH“, kaže za RSE gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić, komentarišući pismo koje je predsjednik Vlade USK uputio Evropskoj komisiji.
„Da nije bilo njih, međunarodnih agencija i organizacija, situacija bi bila sto puta gora u Bihaću, ne samo za migrante, već i za građane Bihaća“, dodaje Fazlić.
Vaš browser nepodržava HTML5
TV Liberty: Vrijeme seoba
Kaže i kako je tražio od premijera USK da se dogovori sastanak sa predstavnicima Evropske unije i međunarodnih organizacija.
„Ono čega se ja plašim, a što je realno i što može da se desi, ako svi dignu ruke od nas da će situacija biti sto puta gora. Vidjeli smo kako izgleda kada mi moramo da se oslonimo sami na sebe“, ističe Fazlić.
Iz Evropske komisije očekuju i da će vlasti u Bosni i Hercegovini poštovati vladavinu zakona i ljudska prava.
“Ukoliko ovo ne bude slučaj, Komisija će preispitati svoju pomoć u oblasti upravljanja migracijama”, upozorava se u pismu.
Kakav je odgovor USK
Predsjednik Vlade USK, Mustafa Ružnić, u pisanom odgovoru Evropskoj komisiji, ponovo ističe „kako je Unsko-sanski kanton jedan od deset federalnih kantona“.
„Zanimljivo, niko drugi nema obaveze, samo Unsko-sanski kanton“, navodi Ružnić. U istom odgovoru naglašava i kako je vlast u Unsko-sanskom kantonu stavila do znanja svima da se kampovi u naseljenim područjima moraju ugasiti.
„Gdje to u zemljama Evropske unije postoje kampovi za prihvat hiljada migranata u centrima gradova? I to kampovi u privatnim objektima? Unsko-sanski kanton neće i ne može više jedini nositi teret migrantske krize u regionu. Šta treba još? Da se Krajina iseli i ostavi EU prazan poligon da oni riješe problem“, napisao je Ružnić u pismu Evropskoj komisiji.
Prema informacijama policije Unsko-sanskog kantona, u prvih deset dana juna na područje tog kantona došlo je između 1.500 do 2.000 novih izbjeglica i migranata.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (BiH) usvojilo je na sjednici 11. juna pojedinačne informacije Ministarstva sigurnosti o stanju u oblasti migracija u BiH za januar, februar i mart 2020. godini, koje će biti dostavljene Predsjedništvu BiH.
"U prvom kvartalu 2020. godine Službi za poslove sa strancima prijavljena su ukupno 4.444 nezakonita migranta, što predstavlja povećanje od 20 posto u odnosu na isti period 2019. godine, kada je prijavljeno ukupno 3.597 migranata", navodi se u saopštenju nakon završene sjednice Vijeća ministara BiH.
Pročitajte i ovo: AI: EU da ne ignorira nasilje hrvatske policije nad migrantimaIstovremeno, Amnesty International (AI) objavio je 11. juna kako su,kako se navodi „u zastrašujućoj eskalaciji policijskog kršenja ljudskih prava na hrvatskoj granici s Bosnom i Hercegovinom, hrvatski policijski službenici vezali i mučili skupinu izbjeglica i drugih migranata: pucali su u zrak, udarali ih metalnim palicama, pendrecima, drškama pištolja, utrljavali im kečap, majonezu i šećer u rane na glavama.“
Amnesty International svoje priopćenje temelji na iskazima šestorice migranata i izbjeglica iz grupe od 16 Pakistanaca i Afganistanaca koje je hrvatska policija uhvatila na području Plitvičkih jezera, nedaleko od granice sa BiH, u noći s 26. na 27. svibnja, ali i temeljem razgovora s liječnicima koji su ih liječili i nevladinim udrugama koje su svjedočile njihovim ozljedama, navodi se u njihovom priopćenju.
„Europska unija ne može više šutjeti i namjeno ignorirati nasilje hrvatske policije na svojim vanjskim granicama. Europska komisija mora istražiti zadnje slučajeve zastrašujućeg policijskog nasilja prema migrantima i tražiteljima azila“, navode se u saopštenju riječi zamjenika direktora Europskog ureda Amnesty International Massima Morattija.
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske je 11. juna u odgovoru na upite RSE i drugih medija odbacilo navode Amnesty Internationala.
****Saradnja na tekstu Dženita Duraković