Pišu: Natalia Nedjelko i Donbas.Realities
Obećavajući zagarantovane bonuse, visoke plate i pokrivene troškove života, ruska država potiče ruske ljekare, sudije, policajce, socijalne radnike, inženjere i druge da rade u dijelovima Ukrajine pod ruskom okupacijom.
Ovaj potez ruske države kritičari nazivaju sistemskim pokušajem rusifikacije regija iz kojih su mnogi stanovnici pobjegli ili su prisilno raseljeni, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na ruskom jeziku.
Pod Članom 49 Ženevske konvencije iz 1949. godine, čija je Rusija potpisnica, prebacivanje "dijelova" populacije okupirane teritorije ili zemlje smatra se ratnim zločinom. Međutim, Moskva je ova prebacivanja objasnila kao nužne za socijalno dobrostanje i "rekonstrukciju" dijelova ukrajinskih regija Donjeck, Herson, Lugansk i Zaporožje pod kontrolom Rusije, koje Kremlj neutemeljeno naziva ruskim "novim regijama"
Koliko ruskih civila je otišlo na kratkotrajne poslovne zadatke ili prihvatilo stalni posao u ovim okupiranim područjima od kada je počela invazija na Ukrajinu u februaru 2022., nije jasno. Zvanična agencija za statistiku Rusije ne objavljuje podatke o stanovništvu koji se odnose na ukrajinske teritorije koje je okupirala Rusija.
Iako je ruska Centralna banka u septembru 2023. navela sve češći odljev ruske radne snage, posebno u građevinarstvu, poljoprivredi i transportu, u četiri regije. Migranti radnici, izvijestila je centralna banka, uglavnom su dolazili iz Sibira te centralne i južne Rusije.
Taj trend, koji se nadovezuje na tvrdnju Rusije da je podijelila više od 3,2 miliona pasoša u tim regijama, mogao bi pokrenuti pitanje "kako Ukrajini vratiti teritorije na kojima nema ukrajinskih državljana", komentarisao je politolog iz Kijeva Mihail Sava, ruski naučnik koji piše o migracijama.
Ne zna se ni tačan broj Ukrajinaca koji su od invazije napustili te prostore i koliko ih je ostalo. Mnogi su pobjegli na zapad, ali Putina i još jednog ruskog zvaničnika Međunarodni krivični sud (ICC) optužuje za ratne zločine zbog nezakonite deportacije i premještanja ukrajinske djece s okupiranih područja u Rusiju.
Međutim, Savino pitanje ne postoji za Moskvu, koja je montirala, naširoko kritikovane izbore u tri područja, nametnula ruske zakone i najavila otvaranje radnih mjesta u regijama za 42.000 novih policajaca.
Državni ruski mediji prikazali su kratka putovanja javnih službenika u okupiranu Ukrajinu kao humanitarne misije, iskreni napor, na primjer, jedne medicinske sestre koja je putovala u Mariupolj kako bi pomogla u obnovi. Buketi cvijeća i pohvalni medijski izvještaji obilježavaju povratak ovih zaposlenika u Rusiju.
Izvještaji se razlikuju po tome u kojoj mjeri su te misije državnih službenika dobrovoljne ili prisilne.
Jedan učesnik na ruskom forumu T-Ž, pitao je 26. februara da li osoba kojoj je "naređeno" da putuju na te teritorije kako bi "organizovala treninge i dijelila iskustava" mogla da odbije. Većina na forumu je rekla ili da ode ili da da otkaz.
Ali Kremlj je osigurao da novac bude dio motivacije.
Svega dvije sedmice nakon što je proglasio regije Donjeck, Herson, Lugansk i Zaporožje dijelom Rusije u septembru 2022., predsjednik Vladimir Putin je počeo da nudi finansijske poticaje za ruske civile koji idu na ove okupirane teritorije u Ukrajini.
Veličina poticaja naglašava važnost ove misije za Kremlj: Putin je ukazom od 17. oktobra 2022. naredio da i državni službenici i civili koji nisu dio državne službe i putuju u ove regije na kratkoročne radne zadatke dobijaju duplu platu i dnevnicu od 8.480 rubalja (91 dolar). To je 12 puta više od minimalne dnevnice propisane ruskim zakonom za poslovna putovanja unutar Rusije; to je gotovo tri i po puta minimalne dnevnice za putovanja u inostranstvo.
Uredba predsjednika takođe prisiljava vladu da pokrije "dodatne troškove", koji nisu definisani. Ne postavljaju se ograničenja za isplate.
To znači da bi ruska vlada platila osobi na jednomjesečnom zadatku na okupiranim teritorijima gotovo 254.500 rubalja (2.742 dolara) mjesečno, više nego dvostruko više od najveće prosječne ruske mjesečne plate, prema podacima Rosstata iz 2023. izvještava Komsomolskaja Pravda.
Nejasno je koliko je Moskva ukupno platila za pokrivanje takvih zadataka od 2022.
Obraćajući se za takve zadatke profesionalcima iz Rusije, a ne lokalnom stanovništvu, Moskva "pokušava prvenstveno da osigura lojalnost" grupa koje mogu poslužiti kao "instrumenti državne propagande", rekao je Sava, koji radi u kijevskom Centru za građanske slobode.
Puno toga je uništeno, a da biste promijenili sastav stanovništva, morate nešto ponuditi ljudima, poručio je.
Neke od najvećih finansijskih poticaja su plaćeni ruskim doktorima. Oko godinu dana nakon ruske invazije državna novina Rosikaja Gazeta je izvijestila da medicinski objekti i Donjecku, Hersonu, Lugansku i Zaporožju imaju manje od 50 posto ispunjene kapaciteta osoblja i nemaju "podspecijalizanata", što je termin koji se odnosi na polja kao što su kardiologija, onkologija i endokrinologija.
Putin je 14. februara naredio da doktori koji učestvuju u vladinom programu za ohrabrivanje ljekara za rad u ruralnim dijelovima Rusije primaju jednokratno dva miliona rubalja (21.500 dolara) bonusa za rad u Donjecku, Hersonu, Lugansku i Zaporožju, što je svota koja se inače nudi samo u slučajevima odlaska na ruski Arktik, Daleki istok ili Daleki sjever, piše dnevna novina Izvjestja.
Medicinske sestre, bolničari i babice koji rade u okviru zasebnog vladinog programa dobiće jednokratni bonus od milion rubalja (10.800 dolara).
Nije jasno koliko je takvih medicinskih stručnjaka otad otišlo u dijelove Ukrajine pod ruskom okupacijom.
Ukrajinski Centar za nacionalni otpor, Internet stranica koju vode specijalne snage ministarstva unutrašnjih poslova i ruski državni mediji redovno izvještavaju o ljekarima iz cijele Rusije koji posjećuju okupirana područja, ali RSE nije mogao nezavisno da provjeri te informacije.
Petro Andrjuščenko, savjetnik smijenjenog gradonačelnika grada Mariupolja u regiji Donjeck, Vadima Bojčenkoa, tvrdio je da ruski medicinski stručnjaci dolaze u Mariupol, luku na Azovskom moru koja je pod ruskom kontrolom u maju 2022. nakon razorne opsade, u malim, organizovanim grupama kao na smjene, te žive i jedu odvojeno od običnih stanovnika Mariupolja.
Andrjuščenko, kao i drugi ukrajinski zvaničnici, upitao je žele li ovi gostujući Rusi zapravo da budu u razorenom gradu. On vjeruje da putuju, ako je njihova matična regija u Rusiji odgovorna za snabdjevanje osoblja, "tamo na dužnosti".
"Ne znam kako ih ubijede", dodao je.
Pored medicinskog osoblja, drugi vladin program je produžen na četiri okupirane regije u oktobru 2023. kako bi potaknuo učitelje koje je ruski ministar obrazovanja Sergej Kravcov pozdravio kao "heroje" jer su se preselili tamo.
Portparol ukrajinskog ministarstva unutrašnjih poslova Andrij Jusov ustvrdio je da ruski stručnjaci koji dolaze u te krajeve shvataju da su "uglavnom dio velikog okupacionog korpusa i razumiju negativan stav lokalnog stanovništva prema njima".
Ali, jedna 43-godišnji ruska socijalna radnica ubijena je u novembru 2023. u regiji Herson. Larisa Ivanova je shvatala da je posao samo prilika da se zaradi novac, kako je rekao njen kolega nezavisnoj informativnoj stranici Bumaga.
Ivanova, samohrana majka iz sjeverne lenjingradske regije, otišla je dobrovoljno jer je mogla da zaradi "dva ili tri puta" više novca nego kod kuće, rekli su prijatelji, izvijestila je Bumaga.
Ruske stranice sa oglasima za posao rutinski nude smještaj i hranu za dugoročne poslove, od raznih nekvalifikovanih radnika do nuklearnih inženjera i građevinskih radnika.
Najavljeni su planovi za izgradnju nekoliko hiljada novih zgrada na okupiranim teritorijima, kao i željeznička pruga koja bi ove godine prolazila kroz okupirane regije od ruske regije Rostov preko poluostrva Krim pod ruskom okupacijom.
Andrjuščenko smatra da "svi ti stručnjaci" iz Rusije "ne dolaze da ostanu za stalno", ali ponuda za 2023. godinu sa znatno sniženim, godišnjim hipotekama od dva posto za novogradnju na okupiranim područjima mogla bi da sugeriše suprotno. Putin je predložio da se popust proširi i na postojeće zgrade.
Nejasno je koliko iko od ovih migranata zbog posla razumije uslove u kojima će raditi. Kolega jednog radnika na cestama koji je ubijen u Ukrajini, inače iz Sankt Peterburga, Dmitrija Čuprova, za Bumaga novine je rekao da nije znao da će biti tako blizu borbama, da će vidjeti dim i čuti eksplozije.
Iako je Kremlj posthumno odlikovao Čuprova Ordenom za hrabrost, finansijske koristi koje su ga dovele u Ukrajinu navodno su prestale nakon njegove smrti.