Ilegalne migracije nisu samo problem zemalja Zapadnog Balkana, već cijele Evrope koja mora pomoći da se riješi migrantska kriza, stav je ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine, Dragana Mektića.
I dok se ovo smatra globalnim pitanjem, BiH je podijeljena. Vlast i policija u Republici Srpskoj (RS) smatraju kako su migranti problem drugog entiteta, tačnije Federacije BiH, te će, kako su poručili učiniti sve da ih humano transportuju. No, to je prema ocjeni Ministarstva sigurnosti BiH protivzakonito, jer se radi o krijumčarenju, makar iz jednog entiteta u drugi.
Migrantska kriza u Bosni i Hercegovini na površinu je izbacila staru podijeljenost kako u političkoj, tako i sigurnosnoj sferi.
Iako u Bosnu i Hercegovinu pretežno ulaze preko ilegalnih ruta koje se nalaze na teritoriji RS-a, migrante u tom dijelu BiH ne žele, pa su i institucionalizirali njihovo izmještanje iz tog dijela Bosne i Hercegovine u drugi entitet.
- Migranti politički važni, ali ih niko neće
- BiH neće trajno zbrinjavanje migranata
- Vlasti se prepiru, građani BiH nude pomoć migrantima
Naime, Koordinaciono tijelo za praćenje kretanja ilegalnih migranata preko teritorije RS-a zaključilo je da ne postoje potrebni kapaciteti, niti uslovi za smještaj i zbrinjavanje migranata. Zato će ih, kako to kaže direktor Policije RS-a Darko Ćulum, humano transportovati gdje oni žele.
"Ima migranata koji hodaju s potvrdama koji su već prijavljeni kod Službe sa strancima i koji imaju rok od mjesec dana da se kreću po teritoriji BiH i u tom roku podnesu zahtjev za azilom u Sarajevu. Međutim, od svih njih koliko je registrovano manje od deset posto je podnijelo zvanično zahtjev za azil. Mi, kad takva lica nađemo, sprovodimo ih po njihovim željama. Oni, uglavnom, sada idu na područje Unsko-sanskog kantona zbog blizine granice s Hrvatskom da dalje mogu u Evropsku uniju", naveo je ministar Ćulum.
Vaš browser nepodržava HTML5
Čelnici Unsko-Sanskog kantona: Ne možemo više sami oko migranata
RS, kako to vidi bosanskohercegovački ministar sigurnosti Dragan Mektić, balansira između toga da pomaže, ali i krijumčari migrante, jer "ne vidi način na koji bi se oni legalno, a organizovano s jednog entiteta prebacivali u drugi".
"Kažu – pomoći ćemo pri protoku migranata kroz RS. Bojim se da ne dođu u situaciju da će početi u vozila, u autobuse s jedne na drugu stranu. Ako ima tu lica kojima nije regulisan status ovdje to je klasično krijumčarenje", riječi su Mektića.
Umjesto toga, policija bi morala bori protiv organizovanog kriminala, koji, kako tvrdi Mektić, drži 80 posto ilegalne rute preko koje se migranti kreću i BiH, ali i susjednim zemljama.
"Kako je moguće da svako prevozi te migrante da niko nikoga nije zaustavio i to kvalifikovao kao krijumčarenje. Ne možete vi staviti u svoj kombi deset ljudi, vozite ih iz Bijeljine u Unsko-sanski kanton i niko vas ne zaustavi", istakao je Mektić.
Vaš browser nepodržava HTML5
BiH dobila novac za smještaj migranata i izbjeglica
Prema zvaničnom stavu vlasti, u RS-u migrantima tu mjesta nema iako ih najviše ulazi na području Bijeljine, Zvornika i Trebinja, mjestima koja su pod njihovom nadležnosti.
Strahuju, kako tvrde, od toga da će migranti naseliti RS i izmijeniti poslijeratnu etničku strukturu. Tu politiku provodi i policija, što je potvrdio i Ćulum.
"On ovdje kad podnese zahtjev za azil zvanično u Sarajevu on nakon tri godine dobije državljanstvo BiH. Jedan od zaključaka koordinacionog tijela je da se zakonski propisi u tom dijelu promijene da ne može stranac u tako kratkom vremenu dibiti državljanstvo BiH jer znamo šta bi to značilo u većem broju ljudi", pojasnio je Ćulum.
Kategorično je to naveo i predsjednik ovog entiteta Milorad Dodik.
"Da se svaka pojava migranata prijavi nadležnim institucijama, da se oni sa stanovišta eventualnih podataka transportuju sa teritorije RS-a prema tamo gdje idu u taj Bihaćki kanton ili Sarajevo. Njihov cilj nije RS, a oni koji misle da će se nastaniti u RS-u zato što će Mektić ili neki drugi reći da će se ovdje praviti sabirni centar. To se sigurno neće desiti", rekao je Dodik.
Situacija, kako tvrde zvanične institucije u BiH, nije haotična, a za sada ima dovoljno smještajnih kapaciteta za prihvat migranata.
Pitanje je, međutim, koliko će imati sredstava da ih finansira te se očekuje aktivnija pomoć EU.