U Hrvatskoj, nove tenzije na relaciji predsjednika države Stjepana Mesića i Katoličke crkve zbog kojih Mesić u srijedu u Kninu, na obljetnici Oluje, nije nazočio ni misi za Domovinu, što mu je iz visokih svećeničkih redova odmah prigovoreno, a u medijima nazvano skandalom.
Cijeli hrvatski državni vrh bio je jučer, za Dan pobjede u Kninu, na obilježavanju 14. godišnjice Oluje, ali svi su brzo uočili da na podnevnoj misi za Domovinu u kninskoj crkvi sv. Ante nije bilo predsjednika države iako je protokolom bilo predviđeno.
Vojni biskup Juraj Jezerinac prozvao ga je već na samoj misi:
„I sudjelovanje državnih dužnosnika u svetoj misi više je od protokolarnog čina.“
Odnosi predsjednika hrvatske države Stjepana Mesića i čelnika Katoličke crkve u Hrvatskoj u oba su Mesićeva mandata često bili zaoštreni, a povremeni susreti bili su uglavnom protokolarnog značenja.
Najnovije tenzije započele su prije tri tjedna u Munchenu, gdje je Mesić imao predavanje, a skupina tamošnjih Hrvata organizirala je prosvjede pod nazivom „Odzvonilo je...“ i Mesićevom slikom s „titovkom“ na glavi. Na transparentima je pisalo da protestiraju jer je Mesić komemoraciju u Bleiburgu nazvao „ustaškim dernekom“, i zato što nije spreman otići na Bleiburg i što, kako navode, veliča Tita i štiti komunističke zločine.
Vrijeme održavanja protesta najavljivano je i s oltara tamošnjih hrvatskih katoličkih crkava, ali kako tvrde, Crkva nije bila organizator munchenskih prosvjeda.
Iz Ureda hrvatskog predsjednika jučer je pojašnjeno da predsjednik države nije nazočio misi za Domovinu u Kninu jer se nitko iz Katoličke crkve nije ogradio ni od od nedavnog uvodnog komentara Ivana Miklenića u „Glasu Koncila“, službenog glasila Katoličke crkve u Hrvatskoj, u kojem se govori o „veleizdajniku“ s neizravnim aluzijama na predsjednika Republike.
Zamolili smo urednika „Glasa Koncila“ Ivana Miklenića za komentar, ali nije bio voljan:
„Već me puno kolega zvalo, ne bih komentirao.“
Za potpredsjednika Hrvatskog Helsinškog odbora Ivana Zvonimira Čička, koji je i sam često s Mesićem na suprotnim stavovima, pisanje „Glasa Koncila“ ne bi trebalo predsjednika toliko izirititrati, a na misi za Domovinu, kaže u svom stilu Čičak, Mesić i nije trebao biti jer je ateist:
„Ja ne znam zašto bi netko tko je ateist došao na misu? Mise nisu politički spektakli. “
Novinar i teolog Drago Pilsel zamjera i Crkvi i predsjedniku države:
„Katolička crkva nema monopol na to da zahtijeva protokolarno prisustvo predstavnika državnog vrha u prvim redovima te klupe kako bi ta misa dobila na značaju i kako bi se dokazali dobri odnosi Crkve i države.“
To što je predsjednik države ateist, ističe Pilsel, nema veze s njegovim prisustvovanjem ili ne prisutvovanjem općeznačajnim vjerskim obredima ili događanjima, ali predsjednik bi, naglašava Pilsel, morao imati konzistentnu politiku, a ne da se na jednima pojavi, a drugima ne - iako, kaže, i iz Katoličke crkve stižu nebuloze i pretjerivanja:
„Nije idealno, gospodin Jezerinac je govorio gluposti, to svi znamo. I gospodin Bozanić apsolutno kojiputa pretjeruje svojom borbom protiv antikomunizma. Međutim, mora se naći jedan kompromis i jedan modus vivedni. Gospodin Mesić ga nije znao naći, što ne znači da je on uvijek bio nevin. Kojiputa su udarci na njega bili jako, jako loši i ispod pojasa, kao što je ovaj Miklenićev - optužiti predsjednika Republike da je izdajnik. Gospodin predsjednik Republike nije izdajnik. Međutim, ako se gospodin predsjednik Republike pojavljuje u maloj židovskoj zajednici Bet Izrael kada ona inaugurira svoju malu sinagogu i time počašćuje rabina Kotela Danona, to znači da ne može na drugim proslavama poslati svog izaslanika.“
Splitski župnik, katolički teolog i sociolog religije don Ivan Grubišić također ukazuje na isprepletenost interesa vladajuće hrvatske elite koja se, izuzev Mesića, sve ove godine zbog glasača klanja Katoličkoj crkvi, a i Crkva politici zbog golemih novaca koje dobiva po ugovorima sa Vatikanom od hrvatske države. I upravo u toj činjenici don Grubišić vidi glavne uzroke konflikata između predsjednika države Stjepana Mesića i predstavnika Katoličke crkve u Hrvatskoj:
„Mislim da ono što je najosnovnije da nijedna država u svijetu i u Europi nema takve ugovore sa Vatikanom kao Hrvatska i da je Mesić spreman, premda još izričito, koliko znam, nije rekao, da bi te ugovore trebalo mijenjati, gdje se temeljem tih ugovora država obvezuje financirati Katoličku crkvu, pa kad se radi u desetak godina o milijardama kuna, a osobito sada u ovoj krizi. To prije ili kasnije morat će doći na red, posebno što je Crkva tim ugovorom ušla u sve pore društva i onda ljudi znadu ako Crkva nije za to, neće dobiti mjesto ili... To su već velike igre u koje je Crkva ušla, a to nije dobro.“
Cijeli hrvatski državni vrh bio je jučer, za Dan pobjede u Kninu, na obilježavanju 14. godišnjice Oluje, ali svi su brzo uočili da na podnevnoj misi za Domovinu u kninskoj crkvi sv. Ante nije bilo predsjednika države iako je protokolom bilo predviđeno.
Vojni biskup Juraj Jezerinac prozvao ga je već na samoj misi:
„I sudjelovanje državnih dužnosnika u svetoj misi više je od protokolarnog čina.“
Odnosi predsjednika hrvatske države Stjepana Mesića i čelnika Katoličke crkve u Hrvatskoj u oba su Mesićeva mandata često bili zaoštreni, a povremeni susreti bili su uglavnom protokolarnog značenja.
Najnovije tenzije započele su prije tri tjedna u Munchenu, gdje je Mesić imao predavanje, a skupina tamošnjih Hrvata organizirala je prosvjede pod nazivom „Odzvonilo je...“ i Mesićevom slikom s „titovkom“ na glavi. Na transparentima je pisalo da protestiraju jer je Mesić komemoraciju u Bleiburgu nazvao „ustaškim dernekom“, i zato što nije spreman otići na Bleiburg i što, kako navode, veliča Tita i štiti komunističke zločine.
Vrijeme održavanja protesta najavljivano je i s oltara tamošnjih hrvatskih katoličkih crkava, ali kako tvrde, Crkva nije bila organizator munchenskih prosvjeda.
Iz Ureda hrvatskog predsjednika jučer je pojašnjeno da predsjednik države nije nazočio misi za Domovinu u Kninu jer se nitko iz Katoličke crkve nije ogradio ni od od nedavnog uvodnog komentara Ivana Miklenića u „Glasu Koncila“, službenog glasila Katoličke crkve u Hrvatskoj, u kojem se govori o „veleizdajniku“ s neizravnim aluzijama na predsjednika Republike.
Zamolili smo urednika „Glasa Koncila“ Ivana Miklenića za komentar, ali nije bio voljan:
„Već me puno kolega zvalo, ne bih komentirao.“
Za potpredsjednika Hrvatskog Helsinškog odbora Ivana Zvonimira Čička, koji je i sam često s Mesićem na suprotnim stavovima, pisanje „Glasa Koncila“ ne bi trebalo predsjednika toliko izirititrati, a na misi za Domovinu, kaže u svom stilu Čičak, Mesić i nije trebao biti jer je ateist:
„Ja ne znam zašto bi netko tko je ateist došao na misu? Mise nisu politički spektakli. “
Novinar i teolog Drago Pilsel zamjera i Crkvi i predsjedniku države:
„Katolička crkva nema monopol na to da zahtijeva protokolarno prisustvo predstavnika državnog vrha u prvim redovima te klupe kako bi ta misa dobila na značaju i kako bi se dokazali dobri odnosi Crkve i države.“
To što je predsjednik države ateist, ističe Pilsel, nema veze s njegovim prisustvovanjem ili ne prisutvovanjem općeznačajnim vjerskim obredima ili događanjima, ali predsjednik bi, naglašava Pilsel, morao imati konzistentnu politiku, a ne da se na jednima pojavi, a drugima ne - iako, kaže, i iz Katoličke crkve stižu nebuloze i pretjerivanja:
„Nije idealno, gospodin Jezerinac je govorio gluposti, to svi znamo. I gospodin Bozanić apsolutno kojiputa pretjeruje svojom borbom protiv antikomunizma. Međutim, mora se naći jedan kompromis i jedan modus vivedni. Gospodin Mesić ga nije znao naći, što ne znači da je on uvijek bio nevin. Kojiputa su udarci na njega bili jako, jako loši i ispod pojasa, kao što je ovaj Miklenićev - optužiti predsjednika Republike da je izdajnik. Gospodin predsjednik Republike nije izdajnik. Međutim, ako se gospodin predsjednik Republike pojavljuje u maloj židovskoj zajednici Bet Izrael kada ona inaugurira svoju malu sinagogu i time počašćuje rabina Kotela Danona, to znači da ne može na drugim proslavama poslati svog izaslanika.“
Splitski župnik, katolički teolog i sociolog religije don Ivan Grubišić također ukazuje na isprepletenost interesa vladajuće hrvatske elite koja se, izuzev Mesića, sve ove godine zbog glasača klanja Katoličkoj crkvi, a i Crkva politici zbog golemih novaca koje dobiva po ugovorima sa Vatikanom od hrvatske države. I upravo u toj činjenici don Grubišić vidi glavne uzroke konflikata između predsjednika države Stjepana Mesića i predstavnika Katoličke crkve u Hrvatskoj:
„Mislim da ono što je najosnovnije da nijedna država u svijetu i u Europi nema takve ugovore sa Vatikanom kao Hrvatska i da je Mesić spreman, premda još izričito, koliko znam, nije rekao, da bi te ugovore trebalo mijenjati, gdje se temeljem tih ugovora država obvezuje financirati Katoličku crkvu, pa kad se radi u desetak godina o milijardama kuna, a osobito sada u ovoj krizi. To prije ili kasnije morat će doći na red, posebno što je Crkva tim ugovorom ušla u sve pore društva i onda ljudi znadu ako Crkva nije za to, neće dobiti mjesto ili... To su već velike igre u koje je Crkva ušla, a to nije dobro.“