Predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Theodor Meron u ponedjeljak je predstavio 21. godišnji izvještaj o planu dovršetka rada pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih naroda u New Yorku.
Pri tom je istaknuo kako još nije okončano manje od deset prvostupanjskih i žalbenih postupaka, navevši kako će suđenje zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću potrajati do kraja 2015.godine, kao i žalbeni postupak u suđenju bivšim čelnicima tzv.Hereg-Bosne u slučaju Prlić i drugi.
Meron je izvijestio i o smanjenju broja zaposlenih na međunarodnom sudu koji je utemeljen 1993. godine nakon prvih istraga tijekom kojih su prikupljeni dokazi o ratnim zločinima na području bivše Jugoslavije.
„S tim u vezi, suci i zaposlenici Međunarodnog suda posebno su zahvalni Službi Ujedinjenih naroda za ljudske resurse na fleksibilnosti u prihvaćanju određenih odstupanja od standardnih procedura Ujedinjenih naroda, kako bi se omogućilo zapošljavanje i zadržavanje osoblja u instituciji koja smanjuje svoj obim rada.“, naveo je predsjednik ICTY-a napominjući važnost motiviranja zaposlenika do kraja rade pravosudne institucije na čijem je čelu ostao unatoč skandalima koji su ju potresli pred kraj njezinog djelovanja.
Iako se polovicom ove godine Meron na to direktno osvrnuo govoreći pred Vijećem sigurnosti UN-a o problemima dugotrajnog nedovršenog suđenja vođi srbijanskih radikala Vojislavu Šešelju - ovaj put nije. Pitanje odgovornosti Merona u cijeloj kontroverzi više se javno ne poteže, a osim što je i dalje potvrđen za predsjednika Haškog suda, izabran je i za predsjednika Rezidualnog mehanizma (MKSR) koji će nakon zatvaranja suda dovršiti nedovršeni pravni posao.
Pred Generalnom skupštinom UN-a Meron je samo spomenuo kako su trenutno najveći izazovi na Haškom sudu vezani uz završavanje složenih suđenja, „zbog čega se događaju i određena kašnjenja i problemi“. Unatoč kontroverznim oslobađajućim presudama Meron je istaknuo da je Haški sud “nadmašio očekivanja čak i najoptimističnijih promatrača” te da predstavlja “zavjet privrženosti međunarodne zajednice vladavini prava i simbol zajedničke opredijeljenosti država članica da okončaju nekažnjivost.”.