Merkel opravdava svoj stav o Ukrajini na samitu NATO-a 2008

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel (lijevo) razgovara sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom (desno) i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom (u sredini)

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel napisala je autobiografiju u kojoj je ponovo potvrdila svoju odluku da odbije da se Ukrajini ponudi buduće članstvo u NATO na samitu 2008. uprkos kritikama da je takav potez možda spriječio Rusiju da napadne Ukrajinu.

U knjizi Merkel razmišlja o tome kako su se ta i druge odluke tokom njenih 16 godina na funkciji ponašale tokom vremena i podsjeća na svoje odnose s novoizabranim predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Sloboda: Memoari 1954-2021 predstavljena je u Berlinu 26. novembra skoro tri godine nakon što je napustila funkciju i uoči promotivne turneje po većim evropskim gradovima i Sjedinjenim Državama.

Merkel (70), poznata po svom mirnom i stabilnom vodstvu, u knjizi ne prihvata krivicu za bilo koju od trenutnih tenzija u odnosima Zapada sa Rusijom.

Što se tiče samita NATO-a u Bukureštu 2008. godine, Merkelova je napomenula da je obećanje da će se Ukrajina i Gruzija na kraju pridružiti zapadnom vojnom savezu predstavljalo "borbeni poklič" za ruskog lidera, dodajući da joj je kasnije rekao: "Nećete biti kancelarka zauvijek. I onda će oni postati članice NATO-a, a ja to želim da spriječim."

Šest godina kasnije Putin je pokrenuo rusku okupaciju i aneksiju ukrajinskog Krimskog poluotoka, a nakon toga uslijedila je invazija punog opsega na Ukrajinu u februaru 2022., koju je ruski predsjednik djelomično opravdao navodeći želje Kijeva za članstvom u NATO-u.

Rusija je 'neizostavan geopolitički faktor'

Putin je uvijek bio na oprezu da se prema njemu ne postupa loše i sudjelovao je u igrama moći, navodi se u knjizi.

Merkel je pisala o njegovoj sklonosti da tjera druge da čekaju i prisjeća se kako je, unatoč njenom strahu od pasa, dopustio svom crnom labradoru da bude u sobi tokom sastanka 2007. u Sočiju.

"Mogli biste sve ovo smatrati djetinjastim, vrijednim osude, mogli biste odmahivati glavom na to", piše ona. "Ali to nije učinilo da Rusija nestane s karte. Rusija sa svojim nuklearnim arsenalom postoji i ostaje nezaobilazan geopolitički faktor."

Merkel također opisuje svoje iskustvo s Trumpom tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata, rekavši da je on "o svemu prosuđivao iz perspektive investitora koji je bio prije nego što je ušao u politiku".

Ona piše da su "razgovarali na dva različita nivoa" na sastanku u Bijeloj kući u martu 2017. "Tramp na emotivnom nivou, ja na činjeničnom nivou."

Tramp 'zaokupljen diktatorskim tendencijama'

Ona je dodala da Trump koji je 5. novembra osvojio drugi, ali neuzastopni mandat, nije dijelio njeno uverenje da bi saradnja mogla da koristi svima, već vjeruje da su sve zemlje jedna drugoj konkurencija.

"Nije vjerovao da se prosperitet svih može povećati kroz saradnju", piše ona o novoizabranom američkom predsjedniku, koji je "bio očaran političarima s autokratskim i diktatorskim tendencijama".