Predsjedavajući Bakir Izetbegović i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić i Dragan Čović u srijedu uveče (9. maj) u Berlinu su se sastali s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.
Prije zvaničnog sastanka, medijima su se obratili njemačka kancelarka i predsjedavajući Predsjedništva BiH. Merkel je posebno naglasila značaj reforme izbornog zakonodavstva, naglašavajući da postoji zabrinutost jer su izbori raspisani za oktobar ove godine a još uvijek nisu usvojene izmjene Izbornog zakona. Naglasila je da je još uvijek velika tema u regionu proces pomirenja te da Njemačka podržava sve zemlje Balkana na putu približavanja u Evropsku uniju, pa tako i BiH.
Izetbegović je pohvalno govorio o situaciji u BiH, navodeći da je ona bolja od one koju šalju mediji. Pohvalio je njemačku inicijativu za brži proces integrisanja BiH u EU, koja je promijenila prioritete i u prvi plan stavila ekonomsko-socijalne reforme. Zahvaljujući tome došlo je do porasta zaposlenosti i povećanja izvoza koji je najveći u regiji, rekao je Izetbegović, uz nadu da će BiH do kraja 2018. dobiti kandidatski status.
Uoči sastanka predsjednika i članova Predsjedništva BiH sa Angelom Merkel, pitali smo ovdašnje analitičare šta očekuju od tog susreta.
Politička analitičarka Ivana Marić je izjavila kako smatra da će, osim Izbornog zakona, biti govora i o drugim temama.
"Mislim da će tema takođe biti povećan uticaj Turske i Rusije na Balkan, što se ne sviđa ni EU ni SAD-u, kao ni njihovim saveznicima. Nije isključeno da će biti govora i o dolasku turskog predsjednika Erdogana 20. maja u Sarajevo, gdje je prvo najavljivan predizborni skup njegove partije - AKP, a sada, kako su vidjeli da to nailazi na neodobravanje, pretvoreno je u radnu posjetu. Zaključak o proširenim temama se može izvesti i zbog iznenadnog zakazivanja razgovora u uredu kancelarke Merkel, jer smo za slične sastanke uvijek saznavali mnogo ranije", kazala je Marić.
Regionalni odnosi u prvom planu kancelarke: Zijad Bećirović
Direktor Instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane Zijad Bećirović je značaj posjete stavio u regionalni kontekst. Nedavno je u Berlinu bio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, danas je tamo predsjednik Kosova Hašim Tači, tako da su regionalni odnosi u prvom planu, kaže Bećirović. Na pitanje koji su mogući dometi uticaja kancelarke Merkel na bh. lidere, Bećirović kaže:
"Njemačka kancelarka može djelimično uticati, ali moramo znati da su lideri u regionu, pa tako i u BiH, uspostavili vlastite sisteme gdje su oni apsolutni gospodari koji samo u određenoj mjeri pokazuju spremnost da poslušaju savjete i sugestije izvana. Region je nestabilan, moguća je i dalja destabilizacija, što može ugroziti sigurnosno Evropu, ali i finansijski, jer velika novčana sredstva dolaze i u BiH i u region, a rezultati su prilično slabi. Biće to gorak sastanak, jer su BiH, kao i Srbija i Kosovo, dio problema a njemačka kancelarka želi da se oni rješavaju. Posebno se to odnosi na BiH koja je već dugo dio problema kada se radi o evropskim integracijama", kazao je Bećirović.
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Elmir Sadiković smatra da sastanak u Berlinu, u kabinetu Angele Merkel iza zatvorenih vrata, neće biti nimalo ugodan za tročlano Predsjedništvo BiH.
"Očekujem da će njemačka kancelarka poslati jasne poruke i jasna očekivanja od bh. lidera, prije svega da do izbora relaksiraju međunacionalne tenzije. U pogledu eventualnog stava oko izmjena Izbornog zakona, modela popunjavanja Doma naroda Parlamenta Federacije, podsjećam da Njemačka smatra kako je Dejtonski etnonacionalni koncept uređenja BiH nefunkcionalan. Tako da pretpostavljam da će se kancelarka Merkel usprotiviti daljim etničkim podjelama, koje su moguće u kontekstu pojedinih prijedloga izmjena Izbornog zakona", komentariše Sadiković.
Njemačka je, podsjeća, "izuzetno važna i moćna država, prijateljski nastrojena prema BiH".
"Ali, ni jedna država pa ni Njemačka, ne može riješiti domaće probleme. Kompromis i konsensus se mora tražiti i postići u BiH. Koliko će poruke njemačke kancelarke imati uticaja na promjenu političkog ponašanja bh. lidera? Nisam neki optimista, poučen efektima prethodnih sastanaka, i u institucijama EU i sa drugim predstavnicima međunarodne zajednice", kaže Sadiković.
Jak razlog za poziv koji je stigao iz Berlina: Ivana Marić
Tročlano Predsjedništvo BiH do sada je, ne samo u domaćim nego i u međunarodnim okvirima, najčešće istupalo bez zajedničkog stava, odnosno na sasvim suprotnim stavovima, što nisu krili ni pred svojim domaćinima, ni pred svojim gostima, naglašava Ivana Marić.
"Mislim da se ni kod kancelarke Merkel Izetbegović, Čović i Ivanić neće truditi da usaglase stavove, što će obilježiti sastanak. Sasvim sigurno će Merkel čuti tri zvanična stava BiH po svakom pitanju. Međutim, naglašavam da postoji jak razlog za poziv koji je stigao iz Berlina. Jer, Angela Merkel poziva na sastanak samo ako se nešto dobro ili loše uradilo. Mislim da je razlog poziva za bh. Predsjedništvo ovo drugo", kaže Marić.
Angela Merkel je u zvaničnoj posjeti BiH bila u julu 2015. godinu dana kasnije posjetu su uzvratili članovi Predsjedništva BiH, u istom sastavu u kojem su 9. maja otputovali u Berlin.