Claudia Sheinbaum odnijela je uvjerljivu pobjedu i postala prva žena predsjednica Meksika, naslijedivši projekat svog mentora i odlazećeg lidera Andresa Manuela Lopeza Obradora čija je popularnost među siromašnima pomogla njenom trijumfu.
Sheinbaum, klimatska znanstvenica i bivša gradonačelnica Meksiko Sitija, osvojila je predsjedničke izbore sa između 58,3 posto i 60,7 posto glasova, prema brzom prebrojavanju uzoraka od strane meksičke izborne vlasti. To bi trebao biti najveći procenat glasova u demokratskoj istoriji Meksika.
Vladajuća koalicija je također bila na putu za moguću dvotrećinsku super većinu u oba doma Kongresa, što bi omogućilo koaliciji da donese ustavne reforme bez podrške opozicije, prema nizu rezultata koje je dala izborna vlast.
Opoziciona kandidatkinja Xochitl Galvez osvojila je između 26,6 posto i 28,6 posto glasova, pokazali su preliminarni rezultati.
Izbori, na kojima su se sučelile Sheinbaum i Galvez, opisani su kao velika promjena za žene u Meksiku.
"Prvi put u 200 godina postojanja republike postaću prva žena predsjednica Meksika", rekla je Sheinbaum svojim pristalicama.
Pobjeda za Claudiu Sheinbaum je veliki korak za Meksiko, zemlju poznatu po svojoj mačo kulturi i dom druge najveće rimokatoličke populacije na svijetu, koja je godinama promicala tradicionalnije vrijednosti i uloge žena.
Sheinbaum je prva žena koja je pobijedila na opštim izborima u Sjedinjenim Državama, Meksiku ili Kanadi.
"Nikad nisam zamišljala da ću jednog dana glasati za ženu", rekla je 87-godišnja Edelmira Montiel u najmanjoj meksičkoj državi Tlaxcala, piše Reuters.
"Prije nismo mogli ni glasati, a kada ste mogli, bilo je to da glasate za osobu za koju vam je muž rekao da glasate. Hvala Bogu da se to promijenilo i ja to mogu živjeti", dodala je Montiel.
Pročitajte i ovo: Istorijski izbori u Meksiku u sjenci nasilja kartelaPred Claudiom Sheinbaum je kompliciran put. Ona mora uravnotežiti obećanja o povećanju popularne socijalne politike dok nasljeđuje ogroman budžetski deficit i nizak ekonomski rast.
Obećala je poboljšati sigurnost, a izbori, najnasilniji u modernoj istoriji Meksika s 38 ubijenih kandidata, pojačali su ogromne sigurnosne probleme.