Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Incko, u utorak je u Beogradu izrazio zabrinutost zbog zaostajanja Bosne i Hercegovine u euroatlantskim integracijama, navodeći da za to odgovornost snose vodeći politički lideri. To je samo jedna od nizu negativnih ocjena koje se u posljednje vrijeme čuju o BiH, od februara kada je Evropska unija otkazala dijalog “na visokom nivou“ do Rezolucije Evropskog parlamenta, kojom su poslanici zahtijevali hitne ustavne reforme. Isto su zatražili i članovi Vijeća za provođenje mira u BiH, a zanimljiva rasprava je vođena i u Vijeću sigurnosti UN
Proteklih dana sa više svjetskih govornica odaslane su izuzetno negativne ocjene o Bosni i Hercegovini. Iz diskusije u Vijeću sigurnosti UN-a, saznali smo da gotovo cijeli svijet zna za “Dervu i Jakoba”, odnosno za presudu Sejdić-Finci. Poruku smo tako mogli čuti iz najudaljenijih zemalja svijeta.
“Presuda Evropskog suda za ljudska prava je značajna zbog zaštite manjina, što BiH mora ostvariti“, rekao je Gert Rosenthal iz Gvatemale.
Sul Kyoung - Hoon iz Koreje je pozvao bh. lidere da više brinu o budućnosti svoje zemlje.
“Pozivamo sve bh. lidere da se suzdrže od retorike podjele i da umjesto toga, ponude budućnost svoje zemlje, na duže vrijeme.”
Mogu li zemlje članice Vijeća sigurnosti, koje svakih šest mjeseci usvajaju Izvještaj međunarodnog predstavnika o BiH, biti aktivnije?
Tokom rasprave na sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” prije nekoliko dana, potekao je prijedlog koji će biti upućen visokom predstavniku Valentinu Incku.
„Prijedlog visokom predstavniku da zatraži od generalnog sekretara UN-a da formira jednu ekspertnu grupu od ustavnih i međunarodnih pravnika, koja bi izvršila analizu dosadašnje provedbe Dejtonskog sporazuma i učinila preporuke Vijeću sigurnosti, koje bi trebalo da donese jednu pravno obavezujuću rezoluciju, koja bi bila politička i pravna podloga reformi Ustava, koji bi bio primjeren Bosni i Hercegovini za njeno članstvo u Evropskoj uniji“, obrazložio je stručnjak za ustavno pravo Omer Ibrahimagić.
Ni eventualna Rezolucija Vijeća sigurnosti UN, ni drugi međunarodni dokumenti ne mogu pomoći BiH, ako se nastavi neodgovornost njenih političara. Posljednjih godina sve više se govori o njihovoj „volji“, a ne ispunjavanju zadataka, zapaža profesor iz Banjaluke, Miodrag Živanović, zalažući se:
„... da ustrojimo i instaliramo političku odgovornost, napravimo te mehanizme. Za to treba i vremena i to će biti jedan težak 'pješački' posao da se barem učine prvi koraci na tom planu. Ostaje, naravno, pitanje koja društvena snaga može nositi jednu takvu promjenu, jer mi nemamo profiliranu društvenu snagu da bi mogla nositi ovakve eventualne promjene ili čak preokrete.“
Nebriga za građane
Od usvajanja Zakona o popisu stanovništva i državnoj pomoći, prije više od 15 mjeseci, BiH nije provela niti jednu obavezu preuzetu u procesu evropskih integracija - poruka je zvaničnika i Evropske unije i SAD-a. Od međunarodnih ocjena, koje ionako “ne piju mnogo vode”, važnije je suočiti se s činjenicom o nazadovanju BiH u svakom pogledu, kaže akademik Muhamed Filipović.
„Za nas koji živimo u Bosni i Hercegovini najvažnije je to što Bosna i Hercegovina zaostaje kao država i njene državne institucije i političke institucije zaostaju za zahtjevima i potrebama svoga sopstvenog naroda. To nam je daleko važnije nego što zaostaju za zahtjevima i stavovima međunarodne zajednice, odnosno Evropske unije“, ističe Filipović.
Profesorica sarajevskog univerziteta Lada Sadiković ističe da Bosna i Hercegovina nije na stubu srama samo zbog ignorisanja presude Sejdić-Finci, podsjećajući da je Vijeće Evrope već pet puta zatražilo izmjene Ustava.
„Nama je naloženo '99., 2002., 2006., 2008. i 2010. da izmijenimo Ustav, uskladimo ga s Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ustav s kojim mi raspolažemo, koji je ustav Bosne i Hercegovine, trenutačno je razlog propadanja države – preko jedan milion siromašnih, 44 posto nezaposlenih, preko 60 posto iz budžeta odvaja se na javnu potrošnju, administraciju... Dakle, sve su to razlozi za urgentnu promjenu Ustava na državnom nivou.“
Oštre ocjene koje o situaciji u Bosni i Hercegovini upućuju međunarodni zvaničnici, kao da ne dopiru do lidera ove zemlje. Ili ih oni tumače na svoj način – kao nepotrebno miješanje u unutrašnje bh. stvari, ili kao želju Evropske unije da ne prima nove članove ili - kao da svijet ne razumije šta se događa u ovom dijelu Balkana.
Građani pokazuju bolje razumijevanje stvari, ali još uvijek su previše strpljivi.
Proteklih dana sa više svjetskih govornica odaslane su izuzetno negativne ocjene o Bosni i Hercegovini. Iz diskusije u Vijeću sigurnosti UN-a, saznali smo da gotovo cijeli svijet zna za “Dervu i Jakoba”, odnosno za presudu Sejdić-Finci. Poruku smo tako mogli čuti iz najudaljenijih zemalja svijeta.
“Presuda Evropskog suda za ljudska prava je značajna zbog zaštite manjina, što BiH mora ostvariti“, rekao je Gert Rosenthal iz Gvatemale.
Sul Kyoung - Hoon iz Koreje je pozvao bh. lidere da više brinu o budućnosti svoje zemlje.
“Pozivamo sve bh. lidere da se suzdrže od retorike podjele i da umjesto toga, ponude budućnost svoje zemlje, na duže vrijeme.”
Mogu li zemlje članice Vijeća sigurnosti, koje svakih šest mjeseci usvajaju Izvještaj međunarodnog predstavnika o BiH, biti aktivnije?
Tokom rasprave na sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” prije nekoliko dana, potekao je prijedlog koji će biti upućen visokom predstavniku Valentinu Incku.
„Prijedlog visokom predstavniku da zatraži od generalnog sekretara UN-a da formira jednu ekspertnu grupu od ustavnih i međunarodnih pravnika, koja bi izvršila analizu dosadašnje provedbe Dejtonskog sporazuma i učinila preporuke Vijeću sigurnosti, koje bi trebalo da donese jednu pravno obavezujuću rezoluciju, koja bi bila politička i pravna podloga reformi Ustava, koji bi bio primjeren Bosni i Hercegovini za njeno članstvo u Evropskoj uniji“, obrazložio je stručnjak za ustavno pravo Omer Ibrahimagić.
Ni eventualna Rezolucija Vijeća sigurnosti UN, ni drugi međunarodni dokumenti ne mogu pomoći BiH, ako se nastavi neodgovornost njenih političara. Posljednjih godina sve više se govori o njihovoj „volji“, a ne ispunjavanju zadataka, zapaža profesor iz Banjaluke, Miodrag Živanović, zalažući se:
„... da ustrojimo i instaliramo političku odgovornost, napravimo te mehanizme. Za to treba i vremena i to će biti jedan težak 'pješački' posao da se barem učine prvi koraci na tom planu. Ostaje, naravno, pitanje koja društvena snaga može nositi jednu takvu promjenu, jer mi nemamo profiliranu društvenu snagu da bi mogla nositi ovakve eventualne promjene ili čak preokrete.“
Nebriga za građane
Od usvajanja Zakona o popisu stanovništva i državnoj pomoći, prije više od 15 mjeseci, BiH nije provela niti jednu obavezu preuzetu u procesu evropskih integracija - poruka je zvaničnika i Evropske unije i SAD-a. Od međunarodnih ocjena, koje ionako “ne piju mnogo vode”, važnije je suočiti se s činjenicom o nazadovanju BiH u svakom pogledu, kaže akademik Muhamed Filipović.
Muhamed Filipović
„Za nas koji živimo u Bosni i Hercegovini najvažnije je to što Bosna i Hercegovina zaostaje kao država i njene državne institucije i političke institucije zaostaju za zahtjevima i potrebama svoga sopstvenog naroda. To nam je daleko važnije nego što zaostaju za zahtjevima i stavovima međunarodne zajednice, odnosno Evropske unije“, ističe Filipović.
Profesorica sarajevskog univerziteta Lada Sadiković ističe da Bosna i Hercegovina nije na stubu srama samo zbog ignorisanja presude Sejdić-Finci, podsjećajući da je Vijeće Evrope već pet puta zatražilo izmjene Ustava.
„Nama je naloženo '99., 2002., 2006., 2008. i 2010. da izmijenimo Ustav, uskladimo ga s Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ustav s kojim mi raspolažemo, koji je ustav Bosne i Hercegovine, trenutačno je razlog propadanja države – preko jedan milion siromašnih, 44 posto nezaposlenih, preko 60 posto iz budžeta odvaja se na javnu potrošnju, administraciju... Dakle, sve su to razlozi za urgentnu promjenu Ustava na državnom nivou.“
Oštre ocjene koje o situaciji u Bosni i Hercegovini upućuju međunarodni zvaničnici, kao da ne dopiru do lidera ove zemlje. Ili ih oni tumače na svoj način – kao nepotrebno miješanje u unutrašnje bh. stvari, ili kao želju Evropske unije da ne prima nove članove ili - kao da svijet ne razumije šta se događa u ovom dijelu Balkana.
Građani pokazuju bolje razumijevanje stvari, ali još uvijek su previše strpljivi.