U Tuzli se proteklih dana kroz brojna predavanja i izložbe govorilo o antifašizmu. Latinka Perović, ugledna povijesničarka i bivša političarka, i Stjepan Mesić, bivši predsjednik Republike Hrvatske, za RSE govore o vrednotama antifašizma, o njegovom značenju nekad i danas, te odgovornosti povjesničara da prošlost pokažu u toj svojoj složenosti i pluralnosti.
Nije rijetkost da samozvani antifašisti mirno promatraju fašističke simbole i dopuštaju nacionalističke istupe.
„Mnogi u politici su inficirani ili šovinizmom ili pretjeranim nacionalizmom, a to onda nije daleko od profašizma. Zato je najbolji odgovor svim tim nazadnim grupama - istina o antifašizmu“, kaže Stjepan Mesić, bivši predsjednik Republike Hrvatske.
„Taj antifašizam u NOB-u ako se ne povezuje sa tekućom situacijom, sa njegovim manifestacijama u novim vidovima, u novo vreme, on postaje na neki način jalov, nije od uticaja. Mislim da ta obnova fašizma i nacizma u Srbiji raste na jednom humusu koji još uvek u sebi sadrži mnogo elemenata politike koja je dovela do ratova. To je ono što se naziva suočavanjem sa prošlošću, što ide sporo“, ocjenjuje Latinka Perović.
Stjepan Mesić smatra da - dok danas mnogi pribjegavaju ideji fašizma koji je bio aktualan u Drugom svjetskom ratu, nije rijetkost da ti isti ljudi o posljednjem ratu govore kao pobjedničkom, a pri tome zaboravljaju da je i on bio protkan idejama fašizma.
„Antifašizam je bio aktualan i za vrijeme Miloševićeve fašističke agresije, jer to možemo nazvati upravo fašizmom. Sada kada se pojavljuju profašistički elementi koji žele prekrojiti povijest, koji žele proglasiti antifašiste ubojicama i zločincima, a one koji su uistinu ubijali, one koji su stvarali logore, koji su likvidirali ljude samo zato što su različiti, njih žele proglasiti, neki – kažem – žele ih proglasiti pobjednicima. Zato je važno u svakoj sredini da se prepoznaju te grupe koje žele vratiti povijest unatrag, i da se na pravi način reagira. A najvažnije reagiranje je da se mlade uči pravoj istini“, smatra Mesić.
Sasvim je sigurno da je regeneracija fašizma danas mnogo jača od antifašizma, posebice u Jugoistočnoj Europi, smatra Latinka Perović.
No, ključno je pitanje što će biti s poviješću. Jer - o posljednjih dvadeset turbulentnih balkanskih godina nije napisano ni slova. Ili, ako i jeste, jedni takve teze ne prihvaćaju, drugima je mnogo toga ostalo nedorečeno, a o trećima je veoma malo napisano.
„Ja spadam u one istoričare koji smatraju da je svaka prošlost pluralna. Znači, ne postoji samo jedna vertikala, a postoji mnogo tendencija. Mislim da je vrlo važno da sve one budu proučavane, da se stvarno ta prošlost pokaže u toj svojoj složenosti, u toj svojoj pluralnosti. Jer, ako vi to učinite u nauci, nećete onda u javnom životu, u vaspitnom sistemu, imati ta gruba pojednostavljenja nečega što je bilo vrlo komplikovano u realnom životu. Mi smo, nažalost, tek pred tom potrebom da damo jednu ozbiljnu interpretaciju“, zaključuje Latinka Perović.
Sada, nakon dvadeset godina, postoji ogromna odgovornost na povjesničarima, političarima, sociolozima da predstave istinu o prošlosti ma koliko ona složena bila. Pri tome se prošlost ne smije relativizirati. I tek tada to će biti istinski doprinos suvremenom antifašizmu.
Nije rijetkost da samozvani antifašisti mirno promatraju fašističke simbole i dopuštaju nacionalističke istupe.
„Mnogi u politici su inficirani ili šovinizmom ili pretjeranim nacionalizmom, a to onda nije daleko od profašizma. Zato je najbolji odgovor svim tim nazadnim grupama - istina o antifašizmu“, kaže Stjepan Mesić, bivši predsjednik Republike Hrvatske.
Stjepan Mesić
Da danas vlada neiskreni antifašizam među visokim zvaničnicima država potvrđuje činjenica da još uvijek ima volje za posezanjem terotorija. Latinka Perović, povjesničarka i bivša političarka, ne odbacuje ni činjenicu da bi moglo doći do obnove fašizma i nacizma u Srbiji, mada se u javnosti čini da su srpski zvaničnici, koji su donedavno dijelili profašističke lekcije, takvu retoriku ipak promijenili.„Taj antifašizam u NOB-u ako se ne povezuje sa tekućom situacijom, sa njegovim manifestacijama u novim vidovima, u novo vreme, on postaje na neki način jalov, nije od uticaja. Mislim da ta obnova fašizma i nacizma u Srbiji raste na jednom humusu koji još uvek u sebi sadrži mnogo elemenata politike koja je dovela do ratova. To je ono što se naziva suočavanjem sa prošlošću, što ide sporo“, ocjenjuje Latinka Perović.
Stjepan Mesić smatra da - dok danas mnogi pribjegavaju ideji fašizma koji je bio aktualan u Drugom svjetskom ratu, nije rijetkost da ti isti ljudi o posljednjem ratu govore kao pobjedničkom, a pri tome zaboravljaju da je i on bio protkan idejama fašizma.
„Antifašizam je bio aktualan i za vrijeme Miloševićeve fašističke agresije, jer to možemo nazvati upravo fašizmom. Sada kada se pojavljuju profašistički elementi koji žele prekrojiti povijest, koji žele proglasiti antifašiste ubojicama i zločincima, a one koji su uistinu ubijali, one koji su stvarali logore, koji su likvidirali ljude samo zato što su različiti, njih žele proglasiti, neki – kažem – žele ih proglasiti pobjednicima. Zato je važno u svakoj sredini da se prepoznaju te grupe koje žele vratiti povijest unatrag, i da se na pravi način reagira. A najvažnije reagiranje je da se mlade uči pravoj istini“, smatra Mesić.
Sasvim je sigurno da je regeneracija fašizma danas mnogo jača od antifašizma, posebice u Jugoistočnoj Europi, smatra Latinka Perović.
Serbia - Latinka Perović
„Mislim da je Evropa prilično iznenađena regeneracijom fašizma i desnice uopšte u Istočnoj Evropi koja je došla posle komunizma. Znači, pitanje je jedne objektivne naučne interpretacije samog komunizma koji je deo toga istorijskog procesa, završio se, on je takođe imao svoje istorijske ispade, vrlo teške. O tome nauka treba slobodno da govori. Mislim da je sada i na Zapadu u fokusu ta renesansa fašizma i nacizma, upravo s obzirom na njegovu regeneraciju u zemljama Istočne Evrope, jer je ta regeneracija vrlo ozbiljna prepreka za tu istinski evropsku perspektivu“, naglašava Perović.No, ključno je pitanje što će biti s poviješću. Jer - o posljednjih dvadeset turbulentnih balkanskih godina nije napisano ni slova. Ili, ako i jeste, jedni takve teze ne prihvaćaju, drugima je mnogo toga ostalo nedorečeno, a o trećima je veoma malo napisano.
„Ja spadam u one istoričare koji smatraju da je svaka prošlost pluralna. Znači, ne postoji samo jedna vertikala, a postoji mnogo tendencija. Mislim da je vrlo važno da sve one budu proučavane, da se stvarno ta prošlost pokaže u toj svojoj složenosti, u toj svojoj pluralnosti. Jer, ako vi to učinite u nauci, nećete onda u javnom životu, u vaspitnom sistemu, imati ta gruba pojednostavljenja nečega što je bilo vrlo komplikovano u realnom životu. Mi smo, nažalost, tek pred tom potrebom da damo jednu ozbiljnu interpretaciju“, zaključuje Latinka Perović.
Sada, nakon dvadeset godina, postoji ogromna odgovornost na povjesničarima, političarima, sociolozima da predstave istinu o prošlosti ma koliko ona složena bila. Pri tome se prošlost ne smije relativizirati. I tek tada to će biti istinski doprinos suvremenom antifašizmu.