Monitoring medija u predizbornoj kampanji za lokalne izbore pokazao je da su javni servisi u centralnim informativnim emisijama prvenstveno davali prostor funkcionerima stranaka i trenutnim institucijama vlasti, a ne kandidatima. Politički subjekti, kako je zaključak istraživanja koje je radila koalicija „Pod lupom“ zajedno sa udruženjem BH novinari, zloupotrijebili su javne servise koji građanima nisu ponudili fer i profesionalno kreirane informacije. Najviše propusta imali su FTV i RTRS, koji su pokazali da nema javne odgovornosti prema javnom interesu. Predviđanja su da će se tendencija nastaviti, te da će javni servisi služiti politikama, a ne građanima.
Nesrazmjer u predstavljanju političkih kandidata u javnim servisima tokom kampanje za lokalne izbore 2016. godine pokazao je kako su javni servisi u BiH umjesto kandidatima, prostor u svojim centralnim informativnim emisijama ustupili stranačkim čelnicima.
Dodik se najviše pojavljivao na RTRS i na FTV: Borka Rudić
Generalna tajnica udruženja BH novinari Borka Rudić kaže kako je u analizi 63 dnevnika javnih emitera primjetno i ko je zauzeo najviše prostora.
„Televizija Republike Srpske favorizovala je Milorada Dodika, on se pojavljivao čak 32 minute i 46 sekundi u analiziranim dnevnicima. S druge strane, u RTRS-u smo imali 31 sekudnu posvećenu Draganu Čoviću, koji je u to vrijeme bio član Predsjedništva BiH. Tako, ako govorimo o izvještavanju u centralnom dnevniku o nekim protokolarnim aktivnostima, onda je zanimljivo da je neko imao 32 minute, a neko 31 sekundu. To je očit nesrazmjer, a ako još dodam da Bakira Izetbegovića uopšte nije bilo u analiziranim dnevnicima, onda se jasno može zaključiti na koji način je RTV Republike Srpske favorizovala predsjednika RS i predsjednika SNSD-a. Kad je riječ o Federalnoj TV, najviše se pojavljivao Milorad Dodik, dakle i u programu FTV, zatim Bakir Izetbegović, a Dragan Čović je bio prisutan gotovo sedam puta manje nego predsjednik RS-a.” , kaže Rudić.
Od kandidata i konkretnih programa od značaja za lokalni nivo, više su mjesta zauzele opšte teme i komentari lidera ili funkcionera stranaka.
No, BiH je specifična po tome što gotovo da ne postoji razlika između toga kada je kampanja počela i kada je završila. Ona traje gotovo bez prestanka, ocjenjuje bivši ombudsmen za medije i dugogodišnji novinar Mehmed Halilović.
Smatra kako je veoma moguće da će se i u ovoj, izbornoj godini iste stvari ponoviti, politički uticaj proširiti, a javni bi servis mogao izgubiti povjerenje građana.
„Ključni zaključak po meni jeste da su određeni javni servisi, prije svega RTRS, pod potpunim uticajem vladajuće partije u tom entitetu u Bosni i Hercegovini, i da tu ne možemo govoriti ni u kakvom smislu o nekakvoj uređivačkoj nezavisnoj poziciji. To se vidi ne samo po tome što lider vladajuće partije i predsjednik RS-a, čak u vrijeme kampanje za lokalne izbore, ima neuporedivo najveći prostor. To se vidi i prije toga, to se vidi do dana današnjeg i to je vrlo očigledno.“
Svoje zaključke Halilović temelji i na tome da se šire lažne vijesti u kojima svojevoljno učestvuju novinari, kao saučesnici političara. Naveo je i primjer viber poruka koje već danima kruže u bh. javnosti o tome kako funkcioner SNSD Staša Košarac, naručuje od novinara RTRS diskreditaciju političkog oponenta.
Jedna od poraznih činjenica, kako kaže Borka Rudić je i to što u javnim servisima i pored činjenice o selektivnoj zastupljenosti, nema neutralnih izvještavanja.
„Ukupno 81 put Javni servis je zauzeo isključivo pozitivan ugao gledanja na kandidate, što je svakako dokaz političkih preferencija medija i izostanka kritičkog stava. Isto se može reći i za 38 negativnih izvještavanja, što isto tako predstavlja problem.“
Svijetla tačka u izvještavanju: BHRT
Do sada svijetla tačka u javnim medijima bila je Televizija Bosne i Hercegovine, s ujednačenim stavovima i izvještavanjima. No, posljednjim imenovanjima i kako kaže Halilović intervencijama u uređivačkoj politici, to je dovedeno u pitanje.
„U samom programu BH Radija čitam kao svi, da postoji cenzura, da ljudi, neke javne ličnosti odbijaju da se odazovu pozivima. Nešto se očigledno dešava i treba im pomoći, jer je u u njihovom interesu da se potvrde u javnosti.„ kaže Halilović te iznosi i stav kako stvari neće biti puno bolje, jer već je vidljivo gdje sve ide, kao i da nije „siguran da prognoze o najprljavijoj kampanji nisu utemeljene.“
Ako je na prošlim izborima javni servis zabilježio tek dvije pres konferencije kandidata, dok se neki nisu nikada i ni u kom svojstvu pojavili u nekom od programa, to je pokazatelj da se nešto mora mijenjati. Javni servisi koje plaćaju građani dužni su im mnogo više od kalkulacija i ličnih političkih preferencija i uticaja.