Predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso u intervjuu za Program pred licem pravde kaže kako se novim zakonom o sudu ruši nezavisnost te pravosudne institucije. Istovremeno, Kreso komentariše i nedavni dogovor lidera SDP-a i SNSD-a prema kojem će tužioci birati entitetske skupštine.
Kreso: Čvrsto stojim na stajalištu da se ovajvim postupkom ponovo obezbijediti politički uticaj na sve pravosudne funkcije da bi se na taj način mogli ponovo imenovati politički podobni kadrovi. Naime, ovaj postupak koji se sada nastoji uvesti vratio bi nas apsolutno na početke kada smo reformom pravosuđa iza sebe ostavili svaki politički uticaj na izbor parvosudnih djelatnika.
Kreso: To bi bilo vrlo destimulativno. Već sada takva razmišljanja unose nesigurnost kod nosilaca pravosudnih funkcija, ne samo kod tužilaca nego i kod sudija. Na kraju-krajeva, rad tužilaštava ima svoje refleskije na rad sudova - što bolji tužioci, bolje su i odluke sudske.
Kreso: Gledajte, u sjeni ovih zbivanja oko izbora tužilaca, potpuno neosjetno prolazi nacrt zakona o sudovima BiH. Da vidite koliko je tu tek politika umiješala svoje prste, koliko je takav nacrt zakona u suštini desetkovao ovaj sud, kako po svojoj nadležnosti, tako i prepolovljavanjem osoblja u ovom sudu. Mi ne bismo mogli nastaviti raditi u punom kapacitetu. Umanjenje nadležnosti se odnosi na brisanje člana 7 koji nam daje puni kapacitet - da štitimo prerogative države. Preporuka strukturiranog dijaloga za čaln 7 u Zakonu o Sudu BiH nije bila da se on briše, kao što je učinilo Ministarstvo pravde, bila je da se samo poprave parametri toga člana da bi se izbjegle eventualne zloupotrebe. Ministar pravde bi po nacrtu ovoga zakona imao ingerencije da daje saglasnost na izbor predsjednika suda i na donošenje nekih unutarnjih akata. Je li to direktno zadiranje u našu nezavisnost? Šta bi se dogodilo ako politika potpuno preuzme kontrolu nad pravosuđem? Imali bismo situaciju kao što je sada sa izborom sudaca Ustavnog suda Federacije – godinama ne možemo dobiti suce u taj sud da bi mogao raditi u punom kapacitetu samo zato što političari ne mogu da se dogovore kojeg politički podobnog kadra dovesti u taj sud. Eto šta bi se i nama dogodilo ako prođu takvi zakoni.
Kreso: Sve oči dobronamjerne javnosti su uprte u relevantne institucije koje mogu nešto učiniti, prije svega to su OHR i Evropska komisija koja rukovodi strukturiranim dijalogom. Ja mislim da napredne demokratske snage neće dovesti u pitanje budućnost ovih institucija - i demokratske procese koje smo do sada ostvarili.
Kreso: Čvrsto stojim na stajalištu da se ovajvim postupkom ponovo obezbijediti politički uticaj na sve pravosudne funkcije da bi se na taj način mogli ponovo imenovati politički podobni kadrovi. Naime, ovaj postupak koji se sada nastoji uvesti vratio bi nas apsolutno na početke kada smo reformom pravosuđa iza sebe ostavili svaki politički uticaj na izbor parvosudnih djelatnika.
RSE: Ukoliko bi došlo do provedbe ovog sporazuma Lagumdžije i Dodika, na koji način bi to djelovalo generalno na bh. pravosuđe u smislu približavanja prema EU?
Kreso: To bi bilo vrlo destimulativno. Već sada takva razmišljanja unose nesigurnost kod nosilaca pravosudnih funkcija, ne samo kod tužilaca nego i kod sudija. Na kraju-krajeva, rad tužilaštava ima svoje refleskije na rad sudova - što bolji tužioci, bolje su i odluke sudske.
RSE: Ova odluka se ne odnosi na izbor sudija nego samo na izbor tužilaca, ali u konačnici može li to eventualno dovesti do gašenja Suda i Tužilaštva BiH ukoliko se budu ovi principi primjenjivali kada je riječ o tužiocima?
Kreso: Gledajte, u sjeni ovih zbivanja oko izbora tužilaca, potpuno neosjetno prolazi nacrt zakona o sudovima BiH. Da vidite koliko je tu tek politika umiješala svoje prste, koliko je takav nacrt zakona u suštini desetkovao ovaj sud, kako po svojoj nadležnosti, tako i prepolovljavanjem osoblja u ovom sudu. Mi ne bismo mogli nastaviti raditi u punom kapacitetu. Umanjenje nadležnosti se odnosi na brisanje člana 7 koji nam daje puni kapacitet - da štitimo prerogative države. Preporuka strukturiranog dijaloga za čaln 7 u Zakonu o Sudu BiH nije bila da se on briše, kao što je učinilo Ministarstvo pravde, bila je da se samo poprave parametri toga člana da bi se izbjegle eventualne zloupotrebe. Ministar pravde bi po nacrtu ovoga zakona imao ingerencije da daje saglasnost na izbor predsjednika suda i na donošenje nekih unutarnjih akata. Je li to direktno zadiranje u našu nezavisnost? Šta bi se dogodilo ako politika potpuno preuzme kontrolu nad pravosuđem? Imali bismo situaciju kao što je sada sa izborom sudaca Ustavnog suda Federacije – godinama ne možemo dobiti suce u taj sud da bi mogao raditi u punom kapacitetu samo zato što političari ne mogu da se dogovore kojeg politički podobnog kadra dovesti u taj sud. Eto šta bi se i nama dogodilo ako prođu takvi zakoni.
RSE: Može li se zbog toga reći da su sve oči javnosti uprte u međunarodnu zajednicu, možda konkretno u visokog predstavnika koji bi mogao staviti van snage i ovaj sporazum, a samim tim i nacrt zakona o sudovima o kojem vi govorite?
Kreso: Sve oči dobronamjerne javnosti su uprte u relevantne institucije koje mogu nešto učiniti, prije svega to su OHR i Evropska komisija koja rukovodi strukturiranim dijalogom. Ja mislim da napredne demokratske snage neće dovesti u pitanje budućnost ovih institucija - i demokratske procese koje smo do sada ostvarili.