Nepravomoćnom presudom završeno je i treće suđenje za ratne zločine u akciji Hrvatske vojske "Medački džep" u ranu jesen 1993. godine. Josip Krmpotić je zbog nedostatka dokaza oslobođen optužbe da je po zapovjednoj odgovornosti kriv za ubojstvo četiri zarobljenika, ali je zbog uništavanja i paleža kuća po zapovjednoj odgovornosti osuđen na tri godine zatvora.
Nekadašnji poručnik Hrvatske vojske Josip Krmpotić nepravomoćno je po zapovjednoj odgovornosti osuđen na tri godine zatvora zbog toga što nije spriječio da njegovi podređeni iz izviđačke satnije (čete) 9. brigade ruše i pale kuće i štale lokalnog srpskog stanovništva, nakon što su primili zapovijed da se povuku sa teritorija kojeg su u operaciji "Medački džep" rujna 1993. godine zaposjeli, i što nije kaznio počinitelje.
Zbog nedostatka dokaza oslobođen je prve točke optužnice koja ga je po zapovjednoj odgovornosti teretila za ubojstvo četvorice zarobljenih pripadnika paravojske pobunjenih hrvatskih Srba.
I Državno odvjetništvo i Krmpotićev odvjetnik Vlatko Nuić najavili su žalbu na prvostupanjsku presudu.
Ilić: Državno odvjetništvo uložit će žalbu
"Ne slažem se sa zaključkom suda da nije dokazano da bi okrivljeni počinio kazneno djelo pod točkom 1, koje se odnosi na ubijanje ratnih zarobljenika. Državno odvjetništvo će u tom smislu uložiti i žalbu", kazao je u ime optužbe, županijski državni odvjetnik Jurica Ilić.
Krmpotićev odvjetnik Vlatko Nuić najavio je na što će se žaliti.
"Suverena država - kakva je Hrvatska bila u to vrijeme i kao što je danas – imala je pravo u vrijeme oružanog sukoba srušiti svaki objekt za koji se smatralo da je to u interesu završetka rata i da je to u interesu akcije koja se provodi. Radilo se o rušenju isključivo onih objekata koji su pobunjenim Srbima služili za ratne operacije. Tu nema nikakve dvojbe i u tom pravcu ćemo i ulagati žalbu", naveo je Nuić.
Nedovoljno argumentirana optužnica
Za promatračicu Documente Jelenu Đokić Jović osuđujuća presuda za rušenje i palež kuća je očekivana, ali preblaga, a ona probleme nalazi u inkriminaciji za ubojstvo zarobljenika.
"Čini mi se da optužnica u odnosu na ubojstvo ratnih zarobljenika nije bila dovoljno adekvatno argumentirana. Drugo, kazna je odmerena ispod zakonskog minimuma. Minimum je pet godina, a on je dobio tri!", konstatirala je Đokić Jović.
U akciji "Medački džep" Hrvatska vojska je u rujnu 1993. godine zauzela prostor nekoliko sela nedaleko Gospića koja su bila pod kontrolom vojske samoproglašene "Republike Srpske Krajine", s kojeg se granatiralo širi prostor Gospića. Nakon oštrog upozorenja međunarodne zajednice hrvatske snage su se povukle na polazne pozicije, a prije toga srušile su i zapalile brojne kuće i štale lokalnog srpskog stanovništva.
Zbog uništavanja civilne imovine, ali i ratnih zločina nad srpskim civilima i zarobljenim pripadnicima paravojnih postrojbi, haško tužiteljstvo podiglo je optužnicu protiv zapovjednika akcije. To je prvi haški postupak koji je prepušten hrvatskom pravosuđu.
Tadašnji zapovjednik 9. brigade Hrvatske vojske Mirko Norac bio je osuđen na šest godina zatvora, na suđenju je ustanovljeno da je postojala paralelna linija zapovijedanja, pa je general Rahim Ademi bio oslobođen.
Zbog ubojstva starice u akciji "Medački džep" prošle je godine na pet godina zatvora osuđen pripadnik 9. brigade Velibor Šolaja.