'Imam san': Šezdeset godina od čuvenog govora Martina Luthera Kinga

"Ne znam šta će se sada dogoditi. Pred nama su neki teški dani. Ali zapravo nema veze, jer bio sam na vrhu planine." (na fotografiji, Martin Luther King mlađi u hramu Mason u Memphisu, Tennessee, SAD, 3. april 1968.)

Bila je to posljednja propovijed baptističkog svećenika čije su poruke promijenile historiju.

Dan kasnije, 4. aprila 1968., Martin Luther King mlađi je ubijen na balkonu motela u Memphisu u Tennesseju.

na fotografiji: King (desno) na balkonu motela Lorraine u Memphisu, 3. april 1968.

Sa samo 39 godina u vrijeme kada je ubijen, King je bio najistaknutiji lider pokreta za ljudska prava u SAD-u, koji se borio za jednakost svih crnih Amerikanaca.

na fotografiji: King u Atlanti, Georgija, 19. oktobar 1960.

Kao sin baptističkog pastora, odrastao je u Atlanti u Georgiji. Koledž je upisao sa samo 15 godina, a doktorirao teologiju. Oženio se Corettom Scott, talentiranom pjevačicom s kojom je imao četvero djece.

na fotografiji: King i Coretta Scott sa svoje troje od četvero djece, Atlanta, 17. mart 1963.

Rasna segregacija vlada je na jugu, ali i u ostatku SAD-a, a njeni crni građani bili su suočeni s diskriminacijom.

"Imamo neke drage bijele prijatelje ovdje s nama i želimo jesti skupa. Ali zbog ovog sistema, oni će morati jesti naprijed, a mi pozadi", rekao je King jedne prilike. 

na fotografiji: King u obraćanju u Birminghamu, Alabama, 21. maj 1963.

Aktivisti za ljudska prava često su biti meta brutalnog nasilja. Policija je koristila silu kako bi razbila proteste. King je dobivao prijetnje smrću, a na njegov dom bacane su bombe. Međutim, King je podigao svoj pokret na temelju mirnih protesta.

na fotografiji: policajci odvode Kinga na ročište  Atlanti, 25. oktobar 1960.

Bio je inspiriran učenjima indijskog lidera borbe za neovisnost Mahatme Gandhija. Godine 1959. posjetio je njegov grob.

na fotografiji: King skida cipele pred dolazak na Gandhijev grob u New Delhiju, Indija, 11. februar 1959.

Kingova uloga u nenasilnim protestima odvela ga je u zatvor mnogo puta, a bio je i pod istragom FBI-ja kao potencijalno opasni radikal.

na fotografiji: Doček Kinga nakon što je pušten na slobodu iz zatvora u Atlanti, Georgija, 27. oktobar 1960.

Najslavnija akcija pokreta za građanska prava dogodila se 1963. godine. Oko 250.000 demonstranata svih rasa marširali su ka Washingtonu zahtijevajući jednaka prava na glasanje i ekonomsku pravdu.

na fotografiji: masa ljudi ispred Lincolnovog spomenika u Washingtonu, 28. august 1963.

"Imam san", kazao je King.

Održao je govor koji će generacije pamtiti.

"Sva Božja djeca, crni i bijeli ljudi, Jevreji i pagani, protestanti i katolici, moći će se uhvatiti za ruke i zapjevati uz riječi starog crnog duhovnjaka: Slobodni konačno! Slobodni, konačno!" Svemoćnom Bogu – hvala. Konačno smo slobodni!"

na fotografiji: King u obraćanju masi ispred Lincolnovog spomenika u Washingtonu, 28. august 1963.

Marševi i druge aktivnosti vodili su do značajnih promjena.

na fotografiji: King (treći slijeva) sudjeluje u Maršu na Washington, 28. august 1963.

Američki predsjednik Lyndon B. Johnson potpisao je Zakon o građanskim slobodama i Zakon o glasanju, čime je zakonski zabranjena diskriminacija u školama, zapošljavanju i prilikom glasanja.

na fotografiji: King se rukuje s Johnsonom, Washington, 3. juli 1964.

Desetog decembra 1964., Kingu je uručena Nobelova nagrada za mir, Oslo, Norveška.

Tada 35-godišnjak, King je bio najmlađi laureat ove nagrade, 12. Amerikanac koji ju je osvojio i treći crnac kojemu je ukazana ta čast.

"Ovu nagradu prihvaćam u ime pokreta za građanska prava koji se kreće s odlučenošću, veličanstveno prezirući rizik i opasnosti na putu uspostavljanja kraljevstva slobode i vladavine prava", rekao je na ceremoniji u Oslu.

Borba Martina Luthera Kinga naglo je prekinuta prije 55 godina snajperskim metkom.

na fotografiji: prozor u Memphisu s kojeg je, prema tvrdnji policije, muškarac pucao iz pištolja i smrtno ranio Kinga, 5. april 1968.

Novinar stoji u sobi koju je unajmio ubica koji je snajperom usmrtio Kinga, Memphis, 5. april 1968.

Ožalošćeni odaju počast ubijenom Kingu, Atlanta, 5. april 1968.

Nakon njegove smrti, uslijedila je nacionalna žalost i posmrtna procesija u Atlanti kojoj su nazočili deseci hiljada ljudi, 9. april 1968.

Atentat je prouzročio proteste u mnogim američkim gradovima.

na fotografiji: policija hapsi nakon nemira u New Yorku zbog ubistva Kinga, 5. april 1968.

Protesti u Bostonu nakon atentata na Kinga, 5. april 1968.

Poruka o jednakosti i miru Martina Luthera Kinga mlađeg ostat će njegova trajna zaostavština.

na fotografiji: King u obraćanju masi ispred Lincolnovog spomenika u Washingtonu, 28. augusta 1963., gdje je održao čuveni govor "Imam san".